WikiSysop: bnz

2022-04-30T10:35:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:35, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Aminokiselina'''-->~~[[Datoteka:Aminoacid general structure.png\|desno\|okvir\|Opća struktura aminokiselina.]]		[[Datoteka:Aminoacid general structure.png\|desno\|okvir\|Opća struktura aminokiselina.]]

	U [[kemija\|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino skupinu (-NH<sub>2</sub>) i karboksilnu skupinu (-COOH). Njihova glavna [[biologija\|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine\|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina, a nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i [[citrulin]]).		U [[kemija\|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino skupinu (-NH<sub>2</sub>) i karboksilnu skupinu (-COOH). Njihova glavna [[biologija\|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine\|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina, a nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i [[citrulin]]).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-22T07:20:01Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Aminoacid general structure.png|desno|okvir|Opća struktura aminokiselina.]]

U [[kemija|kemijskom]] smislu, '''aminokiseline''' su [[molekule]] koje sadrže amino skupinu (-NH2) i karboksilnu skupinu (-COOH). Njihova glavna [[biologija|biološka]] uloga je izgradnja [[bjelančevine|bjelančevina]], iako postoje i aminokiseline koje ne ulaze u sastav bjelančevina, a nazivaju se neproteinske aminokiseline (npr. ß-alanin, ornitin i [[citrulin]]).

Aminokiseline su prirodni spojevi koji u prirodi rijetko dolaze u slobodnom stanju. Uglavnom su međusobno povezane u makromolekule peptida i proteina. U proteinima se nalazi samo dvadeset vrsta aminokiselina. Sve su one, osim prolina, α-aminokiseline jer su amino i karboksilne skupine vezane za isti, α-atom [[ugljik]]a. Osim amino i karboksilne skupine, strukturu aminokiselina određuje i bočni lanac koji se naziva i ostatak i obilježava se s R. 

==Podjela aminokiselina==

Iako se aminokiselinama mogu dati sustavna imena, npr. a-aminooctena kiselina, uobičajeno je da se upotrebljavaju trivijalna imena koja su jednostavnija.
R-grupe sadrže karakteristične osobine pojedinih aminokiselina i mogu ih činiti alifatski ili aromatski bočni lanci koji mogu sadržavati druge reaktivne grupe koje mogu biti više ili manje polarne, hidrofilne ili hidrofobne, bazične ili kisele. R može biti atom [[vodik]]a, [[alkil]]na skupina, [[aromatski prsten]] ili [[heterociklički prsten]].

R - skupina predstavlja osnovu za podjelu aminokiselina:

# Aminokiseline nepolarne R-skupine: [[alanin]], [[valin]], [[leucin]], [[izoleucin]], [[prolin]], [[fenilalanin]], [[triptofan]], [[metionin]].
# Aminokiseline polarne R-skupine (-ON, -ЅN, -SONH2). Ove skupine omogućavaju formiranje vodikovih veza koje su osnova za formiranje viših oblika organizacije aminokiselina u molekulama proteina: [[serin]], [[treonin]], [[cistein]], [[tirozin]], [[asparagin]], [[glutamin]].
# Aminokiseline s kiselom R-skupinom (s negativno naelektriziranim bočnim lancima): [[asparaginska kiselina]] i [[glutaminska kiselina]].
# Aminokiseline s bazičnom R-skupinom (s pozitivno naelektriziranim bočnim lancima): [[lizin]], [[arginin]], [[histidin]].

Jedna od osnovnih podjela aminokiselina je i na''''' '''desne'' i ''lijeve'' aminokiseline, a odnosi se na položaj amino-grupe u odnosu na ostatak lanca.

==Uloga==

Najvažnija kemijska reakcija aminokiselina je formiranje peptidne veze koja omogućava povezivanje dviju aminokiselina i stvaranje lanca aminokiselina (peptidi i proteini). Peptidna veza je veza između karboksilne grupe jedne aminokiseline i amino grupe druge aminokiseline u kojoj se atom ugljika veže za atom [[dušik]]a uz oslobađanje molekula vode.

==Esencijalne i neesencijalne==

U sastav [[čovjek|čovjekova]] organizma ulazi ukupno 20 aminokiselina. 10 od njih se mogu izgraditi u samom organizmu, dok je preostalih 10 nužno unijeti kroz ishranu. Aminokiseline koje čovjekov organizam nije u stanju sintetizirati, a nužne su za njegovo funkcioniranje, nazivaju se esencijalne aminokiseline.

'''Esencijalne:'''

* [[Arginin]]
* [[Histidin]]
* [[Leucin]]
* [[Izoleucin]]
* [[Lizin]]
* [[Metionin]]
* [[Fenilalanin]]
* [[Treonin]]
* [[Triptofan]]
* [[Valin]]

'''Neesencijalne:'''

* [[Alanin]]
* [[Asparagin]]
* [[Asparaginska kiselina]]
* [[Cistein]]
* [[Glutaminska kiselina]]
* [[Glutamin]]
* [[Glicin]]
* [[Prolin]]
* [[Serin]]
* [[Tirozin]]
==Fizikalna svojstva==

Aminokiseline su najvećim dijelom kristalne čvrste tvari visokih tališta ( od 186 °C za glutamin, do 344 °C za tirozin), topive u vodi, a netopive u nepolarnim organskim otapalima.

Visoka tališta i topivost u vodi posljedica su njihove [[amfoternost]]i. One imaju svojstva [[kiselina]] i [[baza]] jer u istoj molekuli imaju karboksilnu i amino skupinu.
Karboksilna skupina otpušta [[proton]] (H), a amino skupina ga prima, pa amino skupina u čvrstom stanju iz molekulskog oblika prelazi u dipolni ion - ''"Zwitterion"''.

==Kemijska svojstva==

Aminokiseline imaju jednake reakcije kao one na amino skupini amina i karboksilnoj skupini karboksilnih kiselina. Ako u R – skupini nalazimo i neke druge funkcionalne skupine , kao npr. ''–OH'' ili ''–SH'', one im daju dodatna kemijska svojstva. Od posebne je važnosti reakcija kojom se molekule aminokiselina međusobno povezuju jer tom reakcijom nastaju za život važni spojevi [[peptidi]] i [[proteini]].

Vrijednost pH pri kojoj je aminokiselina u dipolarnom obliku (zwitterion) čiji je neto-naboj 0, a koja je karakteristična za svaku pojedinu aminokiselinu naziva se '''izoelektrični pH''' ili '''izoelektrična točka'''. Jednaka je aritmetičkoj sredini pK vrijednosti nabijenih skupina koje sudjeluju u tvorbi dipolarnog oblika.

==Nastajanje dipeptida==

Dvije aminokiseline mogu se međusobno vezati tako da reakcijom između karboksilne skupine jedne i amino skupine druge aminokiseline nastane [[amid]]. Tako nastali amidi zovu se [[peptidi]], a veza između njih je [[peptidna veza|amidna (peptidna) veza]]. Prema broju aminokiselina u peptidu, oni mogu biti: dipeptidi (dvije aminokiseline), polipeptidi (veći broj aminokiselina, oko 50) i [[proteini]]. Polipeptidi i proteini su prirodni [[polimeri]] (poliamidi).

Ovisno o tom koja od aminokiselina reagira s amino skupinom ili karboksilnom skupinom, dvije se aminokiseline mogu međusobno vezati na dva načina. Zato iz dvije aminokiseline mogu nastati dva različita dipeptida u kojima aminokiselina na početku lanca ima slobodnu aminoskupinu, a ona na kraju lanca karboksilnu skupinu.

== Grafički prikaz aminokiselina ==

[[Datoteka:Tablica aminokiselina.jpg|mini|500 px|Strukture 20 aminokiselina.|left]]

{{Aminokiseline}}
[[Kategorija:Aminokiseline| ]]
[[Kategorija:Biomolekule]]
[[Kategorija:Spojevi dušika]]

Aminokiselina - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica