WikiSysop: bnz

2022-04-30T17:42:28Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 17:42, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Andre Geim'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Andre Geim		\| ime = Andre Geim
	\| slika = Andre Geim 2010-1.jpg		\| slika = Andre Geim 2010-1.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T23:12:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Andre Geim
| slika = Andre Geim 2010-1.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[21. listopada]] [[1958.]]
| mjesto_rođenja = [[Soči]], [[Krasnodarski kraj]], [[Rusija]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nizozemci|Nizozemac]], [[Britanci|Britanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Moskovski institut za fiziku i tehniku Institut za fiziku čvrstoga stanja Ruske akademije znanosti u Černogolovki [[Ruska akademija znanosti]] Sveučilište u Manchesteru Radboudovo sveučilište u Nijmegenu, [[Nizozemska]]
| alma_mater = Moskovski institut za fiziku i tehniku Institut za fiziku čvrstoga stanja Ruske akademije znanosti u Černogolovki
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Grafen]], [[nanotehnologija]] [[Magnet]]ska [[levitacija]] [[Macaklin]]ska traka
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] 2010.
| religija =
| fusnote =
}}

'''Andre Geim''' ili '''Andrej Konstantinovič Gejm''' ([[Ruski jezik|rus]]. ''Андре́й Константи́нович Гейм''; [[Soči]], [[Krasnodarski kraj]], 21. listopada 1958.), nizozemski i britanski [[fizičar]] ruskoga podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] (1982.) na Moskovskom institutu za fiziku i tehniku, doktorirao (1987.) na Institutu za fiziku čvrstoga stanja Ruske akademije znanosti u Černogolovki. [[Profesor]] je (od 1994. do 2001.) na Radboudovu sveučilištu u Nijmegenu ([[Nizozemska]]), potom na [[Manchester]]skom sveučilištu. Bavi se istraživanjem [[Supravodljivost|supravodiča]], [[Nanotehnologija|nanotehnologijom]], razvojem [[materijal]]a koji omogućuje prianjanje u jednom smjeru ([[Engleski jezik|eng]]. ''gecko tape''). Otkrio je [[Dijamagnetizam|dijamagnetsku]] [[Levitacija|levitaciju]] [[voda|vode]]. Za pionirske pokuse na [[grafen]]u s [[Konstantin Novoselov|K. S. Novosjolovom]] 2010. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Gejm, Andrej Konstantinovič (Andre Geim)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69386] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Nanotehnologija ==
{{Glavni|Nanotehnologija}}
[[datoteka:Intercalactionrp.png|mini|lijevo|200px|[[Molekula]]rna struktura [[grafen]]a.]]

[[datoteka:Graphen.jpg|mini|desno|300px|[[Grafen]] čini šesterokutna mreža [[ugljik]]ovih [[atom]]a.]]
'''Nanotehnologija''' ili '''nanotehnika''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''ννος'' ili ''νάννος'': patuljak + ''τεχνιϰός'': vješt, uvježban, od τέχνη: umijeće, vještina) je skup disciplina koje se bave [[istraživanje]]m, razvojem i primjenom struktura, uređaja i sustava kojima su izmjere reda veličine [[atom]]a, [[molekula]] i makromolekula, dakle u području do 100 [[nanometar]]a (1 nm = 10–9 m), a koji zahvaljujući svojim malim izmjerama imaju posebna svojstva. To brzo napredujuće područje isprepleće se s nizom drugih područja, na primjer s [[elektronika|elektronikom]], [[medicina|medicinom]], [[Znanost materijala|znanošću o materijalima]], [[Kataliza (kemija)|kemijskom katalizom]], a zasniva se na istraživanju osnovnih pojava i materijala u nanopodručju (nanoznanosti).

Kod [[dimenzija]] ispod 100 nm pojave [[kvantna fizika|kvantne fizike]] prevladavaju nad pojavama poznatima iz svakodnevnog iskustva ([[klasična fizika]]). To se prije svega odnosi na restrukturiranje [[elektron]]skoga sustava (kvantizacija), koje dovodi do novih elektronskih svojstava. Osim toga, vrlo mala tijela imaju znatno veći omjer broja [[atom]]a smještenih na površini i broja atoma u unutrašnjosti, no što ga imaju makrotijela. To može znatno utjecati na strukturu, stabilnost i reaktivnost malih tijela, čime materijal dobiva nova svojstva. Istraživanje i razvoj u tom području obuhvaća kontrolirano rukovanje nanostrukturama i njihovo uključivanje u veće dijelove, sustave i arhitekture, pri čem se svojstvima tih kompleksnijih struktura upravlja u nanopodručju. Gdjekad složene strukture mogu biti i veće od 100 nm, a da pokazuju jedinstvena svojstva.

Osnovni su ciljevi istraživanja u području nanotehnike: razumijevanje temeljnih pojava na nanoljestvici; sposobnost oblikovanja i sinteze materijala na atomskoj razini radi postizanja ciljanih svojstava i funkcija; razumijevanje osnovnih procesa kojima živi organizmi stvaraju materijale i funkcionalne komplekse, te upotreba tog znanja kao putokaz za nove sintetske procese i umjetne materijale; razvoj eksperimentalnih [[alat]]a za određivanje svojstava nanostrukturiranih materijala kao i teorija i modela potrebnih za ostvarenje ciljeva.

Pojavu nanotehnike omogućio je razvoj eksperimentalnih alata i teorijskih modela koji su pak omogućili manipulaciju pojedinačnim atomima, nakupinama atoma i molekulama. Pritom je osobitu ulogu imao izum [[Pretražni mikroskop s tuneliranjem|pretražnog mikroskopa s tuneliranjem]] (eng. ''Scanning Tunneling Microscope'' ili STM) i metoda koje su se razvile iz nje i uz nju, kao i značajno povećanje razlučivosti [[Elektronski mikroskop|elektronske mikroskopije]], koje je danas ispod 0,1 nm. Pretražni mikroskop s tuneliranjem omogućuje oslikavanje položaja atoma u realnom prostoru i njihovo preslagivanje u nove strukture. Takav pristup stvaranju nanostruktura omogućuje istraživanja, ali ne i proizvodnju velikoga broja struktura u kratkom vremenu. Drukčiji je pristup pojava samoorganiziranja, na primjer molekula u [[otopina]]ma i [[metal]]nih atoma koji se samoorganiziraju u pravilno raspoređene gomilice atoma jednakih veličina na površini [[poluvodič]]a i [[oksidi|oksida]]. <ref> '''nanotehnika (nanotehnologija)''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=42898] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

=== Grafen ===
{{Glavni|Grafen}}

'''Grafen''' (prema [[grafit]]) je sloj [[grafit]]a debljine jednoga [[atom]]a i [[duljina|duljine]] do nekoliko [[mikrometar]]a, dvodimenzionalna mreža [[ugljik]]ovih atoma šesterokutne (heksagonalne) strukture. Zbog iznimnih [[mehanika|mehaničkih]] svojstava (velike [[gustoća|gustoće]], [[čvrstoća|čvrstoće]], [[elastičnost]]i), velike [[Električna vodljivost|električne vodljivosti]] i gotovo potpune prozirnosti može se primijeniti u izradi [[kompozit]]nih [[materijal]]a, [[elektronika|elektroničkih]] i [[Logički sklopovi|logičkih sklopov]]a, te [[zaslon]]a osjetljivih na dodir ([[Engleski jezik|eng]]. ''touch screen'') i [[Solarni članak|sunčanih članaka]]. <ref> '''grafen''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=69374] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{GLAVNIRASPORED:Geim, Andre}}
[[Kategorija:Ruski fizičari]]
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Andre Geim - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica