WikiSysop: bnz

2022-04-30T20:55:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 20:55, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Andrija Maurović'''-->~~{{Likovni umjetnik		{{Likovni umjetnik
	\|ime = Andrija Maurović		\|ime = Andrija Maurović
	\|slika = Andrija Maurovic nc.jpg		\|slika = Andrija Maurovic nc.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:04:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Likovni umjetnik
|ime = Andrija Maurović
|slika = Andrija Maurovic nc.jpg
|veličina = 220px
|opis = Andrija Maurović
|rođenje = [[29. ožujka]], [[1901.]], [[Muo]] u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], [[Crna Gora]]
|smrt = [[2. rujna]] [[1981.]], [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
|nacionalnost = [[Hrvat]]
|period =
|vrsta = [[slikarstvo]] i [[strip]]
|praksa =
|utjecao =
|utjecali =
|djela =
|nagrade =
|potpis =
}}
[[Datoteka:Maurovic_marka.jpg|mini|250px|desno|Prigodna poštanska marka u čast Andrije Maurovića, autor: Danijel Popović]]

'''Andrija Maurović''' ([[Muo]] u [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]], [[29. ožujka]], [[1901.]] – [[Zagreb]], [[2. rujna]] [[1981.]]), bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[slikar]], ilustrator i crtač [[strip]]ova, često zvan ocem [[hrvatski strip|hrvatskog stripa]].

== Životopis ==
[[Datoteka:Andrija Maurović Mirogoj srpanj 2008.jpg|mini|250px|Grob Andrije Maurovića na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]

Andrija Maurović rođen je 1901. godine mjestu Muo u Boki kotorskoj. Rodom [[Bokeljski Hrvati|Hrvat]], od majke [[Bokelji|Bokeljke]]<ref>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_71476 Povratak starog mačka (komad)], HR-HDA-1387 - Zbirka hrvatskih kratkometražnih filmova (zbirka), arhiv.hr, pristupljeno 4. veljače 2018.</ref><ref name="Marina Tenžera">Marina Tenžera, [http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/osim-politickog-tjednika‭-‬7‭dnevno-sve-su-novine-sramotno-izbacile-strip‭-829193/ ''Osim političkog tjednika‭ ‬7‭Dnevno sve su novine sramotno izbacile strip‭!''], ''[[7Dnevno]]'' 11. rujna 2015., dnevno.hr, 12. rujna 2015., pristupljeno 4. veljače 2018.</ref> i oca Slovenca (prezimena Maurowitch<ref name="Marina Tenžera"/>).<ref name="Vidmarović">[[Đuro Vidmarović]], [http://www.hkv.hr/izdvojeno/komentari/dvidmarovic/20515-d-vidmarovic-hrvatska-predsjednica-medu-hrvatima-u-boki-kotorskoj.html Hrvatska predsjednica među Hrvatima u Boki kotorskoj], Hrvatsko kulturno vijeće, 7. lipnja 2015.</ref><ref name="Jergović">[[Miljenko Jergović]], [https://www.jergovic.com/subotnja-matineja/andrija-maurovic-roden-u-muo/ Andrija Maurović: Rođen u Muo], jergovic.com, 14. rujna 2013.</ref> Obitelj Maurović se nakon kratkog boravka u [[Krakov]]u seli u [[Dubrovnik]]<ref>''Po nekim navodima Andrijini su roditelji kraće boravili u Krakovu u Poljskoj, ali ne može se utvrditi kada i čini se da to nije osobito važno u njihovoj biografiji'' [[Aleksandar Vojinović]] "Andrija Maurović" {{ISBN|953-12-0636-5}}</ref> gdje Andrija pohađa gimnaziju. U školi se ne ističe akademskim uspjehom, ali ubrzo je opažena njegova nadarenost za crtanje. Gimnaziju je završio [[1922.]] godine.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11943 Maurović, Andrija], Marko Lovrić i Marina Ljubić (2016.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 4. veljače 2018.</ref> Po savjetu [[Ivo Vojnović|Iva Vojnovića]], a s preporukom [[Ivan Meštrović|Ivana Meštrovića]],<ref name="hbl"/> upisuje se [[1923.]] godine na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Likovnu akademiju u Zagrebu]] gdje je studirao do [[1924.]] godine. Za život zarađivao je izradom ilustracija za plakate, časopise i knjige (osobito za nakladu [[St. Kugli]]). Onodobna pravila akademije branila su studentima takav rad pa Andrija ubrzo dolazi u sukob s upravom, a nešto kasnije, iako je bio među najboljim studentima crteža, napustio je studij i potpuno se posvetio ilustratorskom radu, najviše u novinama i časopisima ''Jutarnji list'', ''Novosti'', ''Koprive'', ''Ženski svijet'', ''Oko'' i ''Kulisa''.

Tiskare se jagme za njegovim radovima. Od [[Siromaštvo|siromaštva]] dospijeva do bogatuna. Ali što je zaradio to je potrošio. Samo u vrijeme svojih zlatnih godina (1936.-1938.) od zarađenoga mogao je svaki mjesec kupiti kuću. On je to radije podijelio s prijateljima, a posebice ''prijateljicama noći''. Na dan bi radio dvije table, popušio dvije kutije cigareta, popilo bi se dvije litre vina, dvije litre rakije, dok su čitači stajali u repu očekujući nove nastavke dramatičnih i zapletenih radnji njegovih junaka.<ref name="Banov">Ive Šimat Banov, [http://www.matica.hr/vijenac/184/andrija-maurovic-ili-sva-cuda-devete-umjetnosti-16946/ ''Andrija Maurović ili sva čuda devete umjetnosti. U povodu stogodišnjice rođenja (1901) i dvadesete godišnjice smrti (1981)''], ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', broj 184, 22. ožujka 2001., {{ISSN|1330-2787}} (pristupljeno 29. ožujka 2013.)</ref> S [[Franjo Fuis|Franjom M. Fuisom]] [[1938.]] godine pokrenuo je reviju ''Mickey strip''.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=39560 Maurović, Andrija], enciklopedija.hr, pristupljeno 4. veljače 2018.</ref>

Neumjeren u trošenju novca i vlastita života, doživio je psihički i fizički brodolom. Fizički uništen, liječen od [[alkohol]]a i [[nikotin]]a, bio je ubrzo i napušten. Okrenuo se proučavanju mudrih štiva, [[Vegetarijanstvo|vegetarijanizmu]], prirodnom životu, proglašavajući sve užitke smrtnom bolešću i sve ugode vražjim darovima koji truju duh i tijelo. Ostao je pomalo bez volje ili želje da čuje koju riječ o svojoj besmrtnosti, živcirale su ga fraze o trajanju njegova djela i životu poslije [[smrt]]i. Istodobno željan ljudskih kontakata i riječi, birao je često i krive sugovornike, vjerovao svim riječima i svim obećanjima. Čak bi znao i odriješiti kesu za čovjeka koji se u njegovo ime, navodno, pobio ili koji je, pretjerano (ga) zagovarajući među samim urotnicima, neprijateljima, zaradio otpust s posla, te mu je plaćao operacije, liječenja psihičkih i fizičkih boli. Ili prodaja njegovih djela na rate, od koje bi prvu vidio, a potom više ni točne adrese, ni kupca, ni novca. Ali i nadalje je grlio ljude koje bi tek upoznao kao da su rasli s njim, a potom ih iznevjeren slao u neku stvar osamljeniji neko ikada.<ref name="Banov"/>

Neko je vrijeme, nastupajući u [[William Shakespeare|Shakespeareovu]] ''Snu ljetnje noći'', bio i glumac u [[Sarajevo|Sarajevu]], ali se (predvidljivo) posvadio s nekom ruskom redateljicom te napustio družinu. Glumio je i u češkom filmu koji se snimao u okolici Dubrovnika.<ref name="Banov"/>

Umro je u Zagrebu 1981. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=316 Gradska groblja Zagreb - M], gradskagroblja.hr, pristupljeno 4. veljače 2018.</ref>

== Strip ==
''U stripovima, ma koliko imao vrsne scenariste ili uzore (Franjo M. Fuis, Krešimir Kovačić i drugi) ili ih radeći po literarnim uzorima provlači se njegova samovolja i njegovo uporno iscrtavanje crno-bijele slike svijeta Dobra i Zla. Nekim je likovima podario vlastite karakterne i fizionomijske crte (Stari Mačak — Andrija Maurović), razdijelio svijet na Svjetlo i Tminu, a svoje junake ostavio na čistini između Kulture i Prirode, izvornog i neškodljivoga divljašta na jednoj te pitomosti naravi na drugoj strani. I jedan njegov lik, Dan iz Sedme žrtve, zanimljiv je primjer toga temeljnog sukoba — lik kojemu Maurović daje za pravo da ubije sedmoricu ljudi zbog jedne kobile ili životinje koje su »mnogo bolje nego ljudi«. Sve ambivalencije i svoje naravi, mjeru Divljine i Kulture, Prirodnoga i Protuprirodnoga, nose i glavni likovi njegovih stripova (koje je, primjerice, D. Glavan pronašao u njegovu Radoslavu). Ali to je uglavnom svijet u kojemu žene u Maurovićevoj moralnoj hijerarhiji ne zauzimaju baš neka naročita mjesta, jer po njemu (poput Tarzanove družice), težeći Civilizaciji lakomisleno manipuliraju i »veslaju žedne preko vode«.''<br />
''Ali da sudeći o čovjeku koji je volio krajnosti ne ispadnemo amaterski psiholozi, recimo da je doista u svojem stripu znao naglasiti i sugerirati najveće dramatske naboje, iskazati onu gustoću atmosfere po kojem Divlji zapad djeluje nekako poznato i domaće. Kao da je riječ o pozornici karlovačke ili jastrebarske ravničarske sumaglice ili o vodenim parama [[Lonjsko polje|Lonjskoga polja]]. Smjelo kadrirano, filmski glatko, znalačkom podjelom na krupne, srednje ili daleke planove (ili istoga motiva s raznih strana) znao je iskazati raspoloženja, a filmskom dramaturgijom i osjećajem za montažne konfiguracije svojih stripovnih naracija pojednostavnjenih dramskih zapletaja znao je ostvariti tečnost koju poznaje samo filmska traka. Uz to, znao je nepogrešivo naglasiti psihološki temelj svakoga dramskog sukoba znajući zaustaviti prizor, dati mu emocionalnu ili kontemplativnu mirnoću odvajajući se od afektivnih, nikada smirenih slika drugih autora koje govore o podvizima glavnih junaka i njihovih rješenja te najzamršenijih situacija. Maurović je prezirao taj ležerni senzacionalistički kretenizam nemogućih i sretnih ishoda.''<br />
''Koliko je volio izvorno promišljati scene, vidi se i po tome što je dvojici glavnih aktera u svojim vestern stripovima, konju Satanu i jahaču, pridružio i psa ili, bolje rečeno, poludivljeg vuka (Bart), sadržajno zasićujući i psihološki usložavajući scenu. Bilo kako bilo, visoke morfološke i rukopisne vrijednosti stripa, a posebice crno-bijelo crtanje karaktera njegovih junaka vizualno je i etički odgojilo generacije koji su se u školskoj klupi, »duhovno borili između stripa Stari Mačak i Lava Tolstoja« (Z. Zec).''<ref name="Banov"/>

=== Predratni stripovi ===
Prvi mu je strip, ''Vjerenica mača'', objavljen [[1935.]] godine, a u sljedeće dvije godine pojavit će se velik broj Maurovićevih stripova, među kojima su:
* ''Podzemna carica''
* ''Ljubavnica s Marsa''
* ''Trojica u mraku''
* ''Sedma žrtva''
* ''Kugina jahta''
* ''Gospodar zlatnih bregova''
* ''Sablast zelenih močvara''
* ''Ognjem i mačem''
* ''Zlatarevo zlato''

Na oblikovanje i dramaturgiju nekih Maurovićevih stripova utjecali su i tada popularni westerni. Stvorio je galeriju likova koji će se, što je inače rijetko za Maurovića, ponavljati u nekoliko stripova: tajanstvenog pravednika Crnog Jahača, pjesnika lutalicu Polaganu Smrt i simpatičnog tvrdoglavog starca Starog Mačka.

=== Ratno doba ===
[[Datoteka:Seoba Hrvata.jpg|mini|300px|Strip ''Seoba Hrvata'' iz 1943. godine]]

U doba [[NDH]] Maurović surađuje u ''Zabavniku'' braće Neugebauer i Marcela Čuklija, gdje se, između ostalog, posvećuje i nacionalnoj tematici pa su tako među njegovim djelima i:
* ''Seoba Hrvata''
* ''Ahura mazda''
* ''Grob u prašumi''
* ''Braća Seljan''
* ''Knez Radoslav''
* ''Tomislav''
* ''Zlatni otok'' (nastavio [[Walter Neugebauer]] nakon Maurovićevog odlaska u Partizane)

=== 1945. nadalje ===
Nakon rata, u [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslaviji]] strip biva kratkotrajno zabranjen kao "kapitalistička tvorevina koja kvari mladež", ali već [[1951.]] godine Maurović ponovno crta u omladinskim listovima ''Horizont'' i ''Horizontov zabavnik'', pa se tako pojavljuju:
* ''Meksikanac''
* ''Opsada Zadra''
* ''Tri dječaka''
* ''Jahači rumene kadulje''

Od [[1955.]] godine surađuje u novopokrenutom ''Plavom Vjesniku'' gdje objavljuje ''Hajdučku pjesmu'', a početkom [[1960-ih|šezdesetih]] i veći broj stripova u boji:
* ''Biser zla'' 1960./1961.
* ''Kišova zagonetka'' 1960.
* ''Djevojka sa Sijere''
* ''Uglomi gospodar pećina''
* ''Rankov odred'' i
* adaptaciju [[August Šenoa|Šenoine]] ''Čuvaj se senjske ruke'' 1962./1963.

Među Maurovićeve adaptacije književnih klasika spada i ''Grička vještica'', scenaristička suradnja s Walterom Neugebauerom, objavljena u nastavcima u ''[[Večernji list|Večernjem listu]]'' krajem [[1950-ih|pedesetih]].

Posljednjih godina života Maurović napušta klasični strip i posvećuje se biblijsko-erotskim motivima.

Pet godina nakon smrti, Veljko Krulčić je napravio kapitalnu monografiju ''Maurović'' sa osam njegovih remek-djela i opširnom uvodnom studijom. Monografiju je izdala ''Istarska naklada'' iz Pule.

== Utjecaj ==
Njegovi su radovi ušli u sve svjetske publikacije i preglede. U Ljubljani je [[1970-ih|sedamdesetih]] utemeljena i nagrada Kluba devete umjetnosti koja je nosila njegovo ime (Andrija). Njegovo se ime našlo i u Svjetskoj enciklopediji stripa (''World encyclopedia of comics'', izd. ''Chelsea House Publishers'', New York, 1976., str. 485.).<ref name="hbl"/><ref name="Banov"/>

== Spomen ==
* O Mauroviću su snimljeni dokumentarni filmovi ''Svaki je čovjek dobar čovjek u rđavom svijetu'' (1969., R. Grlić); ''Stari Mačak'' (1977.) i ''Povratak Starog Mačka'' (1979.) J. Remenara; ''Povodi i tragovi – čudesni svijet stripa'' (1985., M. Bukovčan) te ''Andrija Maurović ili jeza nekog drugog svijeta'' (1995., Ž. Ivanjek).<ref name="hbl"/>
* Za dostignuća u razvoju jugoslavenskoga stripa Klub devete umjetnosti dodjeljivao je od [[1978.]] do [[1988.]] godine Nagradu »Andrija«.<ref name="hbl"/>
* Uz obljetnicu rođenja [[2001.]] godine u Republici Hrvatskoj izdana je poštanska marka s motivom ''Crnoga Jahača''.<ref name="hbl"/>
* Od [[29. ožujka]] do [[29. travnja]] [[2007.]] godine u galeriji Klovićevi dvori u Zagrebu bila je postavljena izložba radova Andrije Maurovića ''Poznato i nepoznato''.
* Za prinos razvoju hrvatskoga stripa udruga Art 9 od [[2009.]] godine dodjeljuje Nagradu »Andrija Maurović« za životno djelo.<ref name="hbl"/>

==Zanimljivosti==
Na 9. šahovskoj olimpijadi održanoj 1950. godine u [[Dubrovnik]]u igralo se figurama koje je Maurović skicirao, a izradio drvotokar Vjekoslav Jakopović. Te su figure proglašene najboljima na svijetu zbog praktičnosti, tj. optimalnog odnosa veličine figura i veličine polja te pogodnoga prstohvata. Robert Fischer je oba svoja meča protiv Spaskog (1972., 1992.) igrao s njima. Danas se izrađuju i u plastičnoj inačici.<ref>https://www.sahigre.com/blog/sah-u-hrvatskoj/</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Matica hrvatska}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat =
|commonscathr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat = Andrija Maurović
}}
* [http://www.stripovi.com/index.asp?page=author-view&AuthorID=330 www.stripovi.com]

{{GLAVNIRASPORED:Maurović, Andrija}}
[[Kategorija:Hrvatski crtači stripa|Maurović, Andrija]]
[[Kategorija:Hrvati u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Muo]]

Andrija Maurović - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica