WikiSysop: bnz

2022-04-30T23:41:24Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:41, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Angkor'''-->~~{{UNESCO-svjetska baština		{{UNESCO-svjetska baština
	\|ime mjesta = Angkor		\|ime mjesta = Angkor
	\|slika = Karta AngkorWat.PNG		\|slika = Karta AngkorWat.PNG

WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T12:40:04Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 12:40, 1. studenoga 2021.
Redak 73:		Redak 73:

	==Poveznice==		==Poveznice==
	~~{{commonscat}}~~
	* [[Khmersko Carstvo]]		* [[Khmersko Carstvo]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-31T23:24:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Angkor
|slika = Karta AngkorWat.PNG
|godina = [[1992.]] <small>(16. zasjedanje)
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv, vi
|ugroženost = 1992.-2004.
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/668
|država = {{ZD+X/K|KMB}}
<br>
{{Lokacijska karta|Kambodža|width=200|float=center
|caption=|mark=Maailmanperintökohde 772b tunnusosa.svg|marksize=15
|label=Angkor|position=right
|lat_deg=13|lat_min=24|lat_sec=45|lat_dir=N
|lon_deg=103|lon_min=52|lon_sec=00|lon_dir=E
}}<small>Lokacija Angkora u Kambodži</small>
}}
'''Angkor''' je područje u [[Kambodža|Kambodži]] u kojemu je od [[9. stoljeće|9.]] do [[15. stoljeće|15. stoljeća]] bilo središte [[Khmersko Carstvo|Khmerskog carstva]] (Riječ ''Angkor'' potječe iz [[Sanskrit]]skog "nagara," u značenju "grad".)<ref>Higham, ''Civilizacija Angkora'', str.4.</ref> Točnije, Angkorski period započinje godine 802. kada je [[Kmeri|kmerski]] [[Hinduizam|hinduistički]] vladar [[Jayavarman II.]] proglasio sebe "jedinstvenim monarhom" i "bogom-kraljem" Kambodže, do 1431. godine kada su [[Tajland|tajlandski]] osvajači opljačkali kmersku prijestolnicu natjeravši njegove stanovnike u izbjeglištvo južno od [[Phnom Penh|Phnom Penha]].

Ruševine Angkora nalaze se u šumovitom i poljoprivrednom području sjeverno od velikog jezera [[Tonle Sap]]a i južno do brda Kulen, u blizini modernog grada [[Siem Reap]]a (13°24'N, 103°51'E). Broj hramova u Angkoru, bilo nedefiniranih gomila opeke u rižinim poljima do veličanstvenog hrama [[Angkor Wat]]a (koji je najveći vjerski objekt na svijetu), prelazi brojku od 1000. Mnogi hramovi u Angkoru su obnovljeni i predstavljaju najznačajniju arhitekturu Kmera. Od [[1992.]] godine nalazi se na [[UNESCO]]vom popisu [[Svjetska baština|Svjetske baštine]]. Broj posjetitelja u Angkoru se približava brojci od 2 milijuna godišnje.

Godine [[2007.]] međunarodni tim istraživača uz pomoć satelitskih fotografija i drugih modernih tehnika, zaključili su kako je Angkor bio najveći predindustrijski grad na svijetu, koji se rasprostirao na urbanom području od 640 km². Najbliži rival u veličini bio je [[Maje|majanski]] grad [[Tikal]] u [[Gvatemala|Gvatemali]], koji se rasprostirao na samo 80 km². <ref>''BBC News'', [[14. kolovoza]] 2007.</ref>
[[Datoteka:Buddhist_monks_in_front_of_the_Angkor_Wat.jpg|250px|lijevo|mini|<center>[[Angkor Wat]]]]
== Arheološki lokaliteti ==
[[Datoteka:Angkor Ruins from Space.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Satelitski snimak područja Angkor iznad Velikog jezera ([[Tonlé Sap]])]]

[[Datoteka:Angkor Thom Porta Sud interior.jpg|mini|<center>Vrata pobjede u [[Angkor Thom]]u]]
[[Datoteka:Westmebon.jpg|mini|250px|lijevo|<center>Otok u Zapadnom Barayu s hramom Zapadni Mebon]]
Na području Angkora nalaze se brojni značajni arheološki lokaliteti:

{| cellpadding="10"
|- valign="top"
|
* [[Angkor Thom]]
* [[Angkor Wat]]
* [[Baksei Chamkrong]]
* [[Banteay Kdei]]
* [[Banteay Samré]]
* [[Banteay Srei]]
* [[Baphuon]]
* [[Bayon]]
* [[Chau Say Tevoda]]
* Istočni Baray je vještački bazen, danas suh, iz 900. godine koji se nalazi istočno od utvrđenog Angkor Thoma. Imao je promjer 7.150 x 1.740 m i mogao je držati skoro 50 milijuna m³ vode za navodnjavanje ili vjerske ceremonije. U njegovom središtu se nalazi vještački otok s hramom:
* [[Istočni Mebon]]
||
* [[Kbal Spean]]
* Krol Ko je budistički hram iz 12. stoljeća koji se nalazi sjeverno od Neak Peana
* [[Lolei]]
* [[Neak Pean]]
* [[Phimeanakas]]
* [[Phnom Bakheng]]
* Phnom Krom je 140 m visoko brdo, 12 km jugozapadno od grada [[Siem Reap]]a, na kojem se nalazi najjužniji hram iz vremena kralja Jasovarmana (9. st.), bio je posvećen hindu svetom trojstvu ([[Šiva]]-[[Višnu]]-[[Brahma]])
||
* [[Prasat Ak Yum]]
* [[Prasat Kravan]]
* [[Preah Khan]]
* [[Preah Ko]]
* [[Preah Pithu]]
* [[Pre Rup]]
* [[Roulos]]
* Srah Srang je baray (kvadratični vještački bazen) iz 10. stoljeća, izgrađen jer se Istočni Baray počeo zatrpavati talozima iz rijeke. Nalazi se južno od Istočnog Baraya i istočno od Banteay Kdeija, a ima promjer 700 x 350 m.
||
* Ta Nei je budistički hram iz 12. stoljeća koji je izgradio kralj Jayavarman VII., u blizini sjeverozapadnog kuta Istočnog Baraya.
* [[Ta Prohm]]
* [[Ta Som]]
* [[Ta Keo]]
* [[Thommanon]]
* Zapadni Baray je kvadratični vještački bazen, danas suh, iz 12. stoljeća koji se nalazi zapadno od utvrđenog Angkor Thoma. Imao je promjer 8 x 2,1 km i njegove ivice čine visoki zemljani nasipi, a u središtu mu se nalazi vještački otok s hramom Zapadni Mebon od kojega su ostale samo ruševine.
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Poveznice==
{{commonscat}}
* [[Khmersko Carstvo]]

==Vanjske poveznice==

* [https://web.archive.org/web/20071103082408/http://acl.arts.usyd.edu.au/angkor/gap/ Veliki Angkor Projekt] Međunarodni istraživački projekt proučavanja nastamba u okolici hramova u Angkoru.
* [http://www.theangkorguide.com www.theangkorguide.com] Ilustrirani online vodič kroz Angkor s mapama.
* [https://web.archive.org/web/20081004103445/http://eobglossary.gsfc.nasa.gov/Newsroom/NewImages/Images/angkor_wat_IKO_2004103_lrg.jpg] NASA satelitske fotografije visoke rezolucije.
{{Svjetska baština u Kambodži}}

[[Kategorija:Povijest Kambodže]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kambodži]]
[[Kategorija:Drevni gradovi]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji]]
[[Kategorija:Građevine u Kambodži]]
[[Kategorija:Kmerske građevine]]

Angkor - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica