WikiSysop: bnz

2022-05-01T15:34:58Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:34, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apion'''-->~~'''Apion''' ([[20-ih pr. Kr.]] - cca. [[45.]]-[[48.]]) je bio [[Helenizam\|grčko]]-[[egipat]]ski [[gramatika\|gramatičar]], [[sofist]] i komentator [[Homer]]ovih djela, rodom iz [[Siwa (oaza)\|oaze Siwa]].		'''Apion''' ([[20-ih pr. Kr.]] - cca. [[45.]]-[[48.]]) je bio [[Helenizam\|grčko]]-[[egipat]]ski [[gramatika\|gramatičar]], [[sofist]] i komentator [[Homer]]ovih djela, rodom iz [[Siwa (oaza)\|oaze Siwa]].

	Apion se školovao u [[Aleksandrija\|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo\|rimskog]] cara [[Kaligula\|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi\|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus\|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''.		Apion se školovao u [[Aleksandrija\|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo\|rimskog]] cara [[Kaligula\|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi\|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus\|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-24T01:09:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Apion''' ([[20-ih pr. Kr.]] - cca. [[45.]]-[[48.]]) je bio [[Helenizam|grčko]]-[[egipat]]ski [[gramatika|gramatičar]], [[sofist]] i komentator [[Homer]]ovih djela, rodom iz [[Siwa (oaza)|oaze Siwa]].

Apion se školovao u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] i tamo proveo najveći dio života. Oko godine 40. je bio član gradske delegacije koja je došla na dvor [[rimsko Carstvo|rimskog]] cara [[Kaligula|Kaligule]] da se požali na navodnu neodanost tamošnjeg [[Židovi|židovskog]] stanovništva, a neposredno nakon velikih i krvavih nereda između Židova i Grka. Apionove kritike židovske kulture su, pak, od [[Josephus|Flavija Josipa]] odgovorene u njegovom djelu ''[[Protiv Apiona]]''.

Nešto kasnije se naselio [[Rim]]u te je poučavao retoriku sve do vladavine cara [[Klaudije|Klaudija]].<ref>Hazel, John [http://books.google.com/books?id=bfkd6fy_zb8C&pg=PA17&lpg=PA17&dq=apion+settled+in+rome&source=bl&ots=F8ZbiqKJlE&sig=XWefhSipJsh_dWKwLR5kQfvz9W4&hl=en&ei=EI_fSYiGKY_ulQfyqLTgDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4 Who's who in the Roman World] books.google.com. Accessed 2009-4-10.</ref> Napisao je nekoliko knjiga, od koja nijedna do danas nije sačuvana. Smatra se kako znamenita antička priča "[[Androklo|Androklo i lav]]", koju je sačuvao [[Aulus Gellius|Aulo Gelije]] <ref>Aulus Gellius. ''Attic Nights'' V.xiv</em></ref> potiče od njegovog djela: ''Aegypytiacorum ("Wonders of Egypt")''. Neki od sačuvanih fragmenata su objavljeni u ''Etymologicum Gudianum'', ed. Sturz, 1818.

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.jewishencyclopedia.com/view.jsp?artid=1641&letter=A Jewish Encyclopedia on Apion]

{{GLAVNIRASPORED:Apion}}

[[Kategorija:Drevni Egipćani]]
[[Kategorija:Starogrčki gramatičari]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Sofisti]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]

Apion - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica