WikiSysop: bnz

2022-05-01T16:34:49Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 16:34, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Apstraktni stroj'''-->~~'''Apstraktni stroj''', još zvan i '''apstraktno računalo''', je teoretski model [[računalo\|računalnog]] sklopovlja ili programske podrške korištene u [[teorija automata\|teoriji automata]]. Apstrakcija računarskih procesa se koristi i u [[računarstvo\|računarstvu]] i u [[računalno inženjerstvo\|računalnom inženjerstvu]], i obično pretpostavlja [[paradigma\|paradigmu]] [[diskretno vrijeme\|diskretnog vremena]].		'''Apstraktni stroj''', još zvan i '''apstraktno računalo''', je teoretski model [[računalo\|računalnog]] sklopovlja ili programske podrške korištene u [[teorija automata\|teoriji automata]]. Apstrakcija računarskih procesa se koristi i u [[računarstvo\|računarstvu]] i u [[računalno inženjerstvo\|računalnom inženjerstvu]], i obično pretpostavlja [[paradigma\|paradigmu]] [[diskretno vrijeme\|diskretnog vremena]].

	U [[teorija računanja\|teoriji računanja]], apstraktni su strojevi često korišteni kao [[misaoni eksperiment]]i u vezi izračunljivosti ili analize složenosti algoritama (''vidi'' [[računska teorija složenosti]]). Tipičan se apstraktni stroj sastoji od definicije u terminima ulaza, izlaza te skupa dozvoljenih operacija korištenih za pretvorbu prvog u drugo. Najpoznatiji je primjer [[Turingov stroj]].		U [[teorija računanja\|teoriji računanja]], apstraktni su strojevi često korišteni kao [[misaoni eksperiment]]i u vezi izračunljivosti ili analize složenosti algoritama (''vidi'' [[računska teorija složenosti]]). Tipičan se apstraktni stroj sastoji od definicije u terminima ulaza, izlaza te skupa dozvoljenih operacija korištenih za pretvorbu prvog u drugo. Najpoznatiji je primjer [[Turingov stroj]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-21T22:45:55Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Apstraktni stroj''', još zvan i '''apstraktno računalo''', je teoretski model [[računalo|računalnog]] sklopovlja ili programske podrške korištene u [[teorija automata|teoriji automata]]. Apstrakcija računarskih procesa se koristi i u [[računarstvo|računarstvu]] i u [[računalno inženjerstvo|računalnom inženjerstvu]], i obično pretpostavlja [[paradigma|paradigmu]] [[diskretno vrijeme|diskretnog vremena]].

U [[teorija računanja|teoriji računanja]], apstraktni su strojevi često korišteni kao [[misaoni eksperiment]]i u vezi izračunljivosti ili analize složenosti algoritama (''vidi'' [[računska teorija složenosti]]). Tipičan se apstraktni stroj sastoji od definicije u terminima ulaza, izlaza te skupa dozvoljenih operacija korištenih za pretvorbu prvog u drugo. Najpoznatiji je primjer [[Turingov stroj]].

Složenije definicije kreiraju apstraktne strojeve sa potpunim [[instrukcijski skup|instrukcijskim skupovima]], [[registri procesora|procesorskim registrima]] i modelima [[računalni spremnik|memorije]]. Jedan popularni model sličan stvarnim suvremenim strojevima je [[RAM model]], koji dozvoljava slučajan pristup lokacijama u indeksiranoj memoriji. Kako raste razlika u performansama između različitih razina u priručnoj memoriji, postaju sve važniji i modeli osjetljivi na priručnu memoriju, poput [[model osjetljiv na priručnu memoriju|modela osetljivog na priručnu memoriju]] te [[model zaboravljive priručne memorije|modela zaboravljive priručne memorije]].

Apstraktni se stroj također može odnositi na dizajn [[mikroprocesor]]a koji tek treba (ili kojeg se ne namjerava) biti sklopovski ostvaren. Apstraktni stroj ostvaren kao programska simulacija, ili za koji postoji [[interpreter (računarstvo)|interpreter]], se zove [[virtualni stroj]].

Uporabom je apstraktnih strojeva moguće izračunati kolika je količina resursa (vremena, memorije itd.) potrebna za obavljanje pojedine operacije bez konstrukcije konkretne implementacije za nju.

== Članci koji se bave Turing-ekvivalentnim slijednim modelima apstraktnog stroja ==

Pristup se sastoji u uzimanju ponešto formalnog taksonomskog pristupa razredbi [[Turin ekvivalentan|Turing-ekvivalentnih]] apstraktnih strojeva. Ova taksonomija ne uključuje [[konačni automat|konačne automate]]:

'''Porodica: Turing-akvivalentan (TE) apstraktni stroj''':

'''Potporodice:'''
:Potporodica (1) Slijedni TE apstraktni stroj

:Potporodica (2) Paralelni TE apstraktni stroj

'''Potporodica (1)-- ''Slijedni'' TE model apstraktnog stroja:''' Postoje dva razreda (roda) slijednih TE modela apstraktnog stroja u uporabi (usp. van Emde Boas, npr.):

:Rod (1.1) Tračno zasnovan model [[Turingov stroj|Turingovog stroja]]

:Rod (1.2) Registarski zasnovan [[registarski stroj]]

'''Rod (1.1) -- Tračno zasnovan model Turingovog stroja:''' Ovo uključuje sljedeće "vrste":
: { jednotračni Turingov stroj, [[Modeli Turingovog stroja#Turingov stroj s višestrukim trakama|višetračni Turingov stroj]], [[Turingov stroj|deterministički Turingov stroj]], [[nedeterministički Turingov stroj]], [[Wangov B-stroj]], [[Post-Turingov stroj]], [[stroj proročište]], [[univerzalni Turingov stroj]] }

'''Rod (1.2) -- Model registarskog stroja''': Ovo uključuje (barem) sljedeće četiri "vrste" (ostale spominje van Emde Boas):
: { (1.2.1) [[Stroj brojilo]], (1.2.2) [[Stroj sa slučajnim pristupom]] RAM, (1.2.3) [[Stroj pohranjenog programa sa slučajnim pristupom]] RASP, (1.2.4) [[Pokazivački stroj]] }

:'''Vrsta (1.2.1) -- Model stroja brojila''':
::{ stroj abakusa, Lambekov stroj, Melzakov stroj, Minskyjev stroj, Shepherdson-Sturgisov stroj, programski stroj itd. }
:'''Vrsta (1.2.2) -- Model stroja sa slučajnim pristupom''' (RAM):
::{ bilo koji model stroja brojila sa dodatnim ''neposrednim adresiranjem'', ali sa instrukcijama u stroju stanja u [[Harvardska arhitektura|harvardskoj arhitekturi]] - bilo koji model sa "akumulatorom" sa dodatnim neposrednim adresiranjem ali sa instrukcijama u stroju stanja u [[Harvardska arhitektura|harvardskoj arhitekturi]] }
:'''Vrsta (1.2.3) -- Model stroja pohranjenog programa sa slučajnim pristupom''' (RASP) uključuje
:: { bilo koji RAM za programom pohranjenim u registrima slično [[Univerzalni Turingov stroj|univerzalnom Turingovom stroju]], tj. u [[von Neumannova arhitektura|von Neumannovoj arhitekturi]] }
:'''Vrsta (1.2.4)-- '''Model pokazivačkog stroja''' uključuje sljedeće:
::= { Schönhageov stroj za modifikaciju pohrane SMM, Kolmogorov-Uspenskyjev KU-stroj, Knuthov povezujući automat }

== Drugi apstraktni strojevi ==
*[[ABC (programski jezik)|ABC programski jezik]]
*[[Apstraktna strojna notacija]]
*[[ALF (programski jezik)|ALF programski jezik]]
*[[Categorical Abstract Machine Language|Caml]]
*[[Kontekstno neovisna gramatika]]
*[[Konačni automat]]
*[[Specification and Description Language|SDL]]
* Apstraktni strojevi za [[Prolog (programski jezik)|Prolog]]:
**1.[[Vienna apstraktni stroj]] ([[VAM Prolog]])
**2.[[Warren apstraktni stroj]] ([[WAM Prolog]])
**3.[[Berkeley apstraktni stroj]] ([[BAM Prolog]]).
*[[MMIX]]
*[[TenDRA Distribution Format|TDF]]

== Vidi još ==
*[[Apstrakcija (računarstvo)]]
*[[Diskretni signal|Disckretno vrijeme]]
*[[Prostor stanja]]
*[[Teorija računanja#Druge formalne definicije računanja]]
[[Kategorija:Teorija računanja]]

Apstraktni stroj - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica