WikiSysop: bnz

2022-05-07T09:19:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 09:19, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Argonski laser'''-->~~[[Datoteka:Lexel88.jpg\|250px\|mini\|Argonski laser s izvorom napajanja i vodenim hlađenjem]]		[[Datoteka:Lexel88.jpg\|250px\|mini\|Argonski laser s izvorom napajanja i vodenim hlađenjem]]
	'''Argonski laser''' je [[plin]]ski [[laser]], koji kao aktivni laserski medij koristi jednostruko nabijene [[kation]]e argona, koji se stvaraju električnim izbojem u plinu [[argon]]u.		'''Argonski laser''' je [[plin]]ski [[laser]], koji kao aktivni laserski medij koristi jednostruko nabijene [[kation]]e argona, koji se stvaraju električnim izbojem u plinu [[argon]]u.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T00:10:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Lexel88.jpg|250px|mini|Argonski laser s izvorom napajanja i vodenim hlađenjem]]
'''Argonski laser''' je [[plin]]ski [[laser]], koji kao aktivni laserski medij koristi jednostruko nabijene [[kation]]e argona, koji se stvaraju električnim izbojem u plinu [[argon]]u.

== Opis ==
Kao i ostali plinski laseri, argonski se laser sastoji od cijevi ispunjene plinom pod niskim tlakom, u ovom slučaju argonom sa dva paralelna zrcala na svakom kraju cijevi. Zrcala se koriste kako bi zarobila zraku svjetlosti unutar cijevi, čineći '''lasersku šupljinu'''. Na krajevima cijevi nalaze se elektrode pod visokim naponom (oko 10000 V). Te elektrode proizvode veliki broj brzih elektrona u cijevi, koji sudarima s atomima argona mogu izbiti elektron iz atoma i nastali [[ion]] ostaviti u nekom pobuđenom stanju. Iz tih pobuđenih stanja ion argona u vrlo kratkom vremena pada u 4p stanje. Laserski prijelaz je između 4p i 4s stanja. Iz 4s stanja ion argona pada u osnovno stanje emitiranjem fotona od 74 nm, što je u [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastom]] području. Zbog [[spin-orbitalno sprezanje|spin-orbitalnog sprezanja]] 4s i 4p stanja su pocjepana u više hiperfinih stanja, pa je između njih moguće više prijelaza različite energije.

Postavljanjem [[monokromator]]a u lasersku šupljinu moguće je filtrirati sve fotone koji nemaju odabranu [[valna duljina|valnu duljinu]], pa će samo oni fotoni koji prođu kroz monokromator i izazvati [[stimulirana emisija zračenja|stimuliranu emisiju zračenja]] i tvoriti lasersku zraku. Zbog toga se argonski laser može ugoditi na valne duljine: 351 nm, 454,6 nm, 457,9 nm, 465,8 nm, 476,5 nm, 488,0 nm, 496,5 nm, 501,7 nm, 514,5 nm i 528,7 nm. Najčešće se koristi valna duljina 514,5 nm, što je [[zelena]] svjetlost.

Kako je za rad argonskog lasera potrebno ionizirati atome, potrebno je uložiti puno enegije za taj proces. Prilikom rada lasera deekscitacijom atoma iz viših pobuđenih stanja u 4p stanje stvara se mnogo topline, a puno energije se gubi i deekscitacijom 4s stanja. Zbog toga argonski laseri troše jako puno energije. Za 100 [[milivat|mW]] izlazne snage potrebno je primijeniti struju jakosti od oko 100 [[amper]]a. Argonski laser zahtijeva posebno izveden sustav hlađenja. Zbog toga, argonske lasere prati mnoštvo dodatne opreme, što ih čini jako skupima.

== Primjena ==
Argonski laseri se koriste za pobuđivanje laserskog medija drugih lasera (laseri s bojilima). U [[Ramanova spektroskopija|Ramanovoj spektroskopiji]] se koriste kao pobudna linija za Ramanove prijelaze.

[[Kategorija:Laseri]]

Argonski laser - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica