WikiSysop: bnz

2022-04-15T01:54:09Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 01:54, 15. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Atari 8-bitna obitelj'''-->~~'''Atari 8-bitna obitelj''' je serija 8-bitnih [[Kućno računalo\|kućnih računala]] koji su proizvođeni od 1979. do 1992. Svi su bili zasnovani na [[procesor]]u [[MOS 6502\|6502]] proizvođača [[MOS Technology]] (kasnije [[MOS 6502C\|6502C]]), a i prva računala s posebno razvijenim [[čip]]ovima za posebne namjene ([[ANTIC]] i [[CTIA i GTIA\|CTIA/GTIA/FGTIA]] zaduženi za grafiku i prikaz na [[Računalni monitor\|zaslonu]], [[POKEY]] zadužen za [[tipkovnica\|tipkovnicu]], zvuk i U/I komunikaciju, a poslije i [[FREDDIE]] zadužen za rad s [[Računalna memorija\|memorijom]]). Razvoj cijele serije počinje odmah nakon predstavljanja [[Igraća konzola\|igraće konzole]] [[Atari 2600]], 1977.		'''Atari 8-bitna obitelj''' je serija 8-bitnih [[Kućno računalo\|kućnih računala]] koji su proizvođeni od 1979. do 1992. Svi su bili zasnovani na [[procesor]]u [[MOS 6502\|6502]] proizvođača [[MOS Technology]] (kasnije [[MOS 6502C\|6502C]]), a i prva računala s posebno razvijenim [[čip]]ovima za posebne namjene ([[ANTIC]] i [[CTIA i GTIA\|CTIA/GTIA/FGTIA]] zaduženi za grafiku i prikaz na [[Računalni monitor\|zaslonu]], [[POKEY]] zadužen za [[tipkovnica\|tipkovnicu]], zvuk i U/I komunikaciju, a poslije i [[FREDDIE]] zadužen za rad s [[Računalna memorija\|memorijom]]). Razvoj cijele serije počinje odmah nakon predstavljanja [[Igraća konzola\|igraće konzole]] [[Atari 2600]], 1977.

	== Modeli 400 i 800==		== Modeli 400 i 800==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T12:55:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Atari 8-bitna obitelj''' je serija 8-bitnih [[Kućno računalo|kućnih računala]] koji su proizvođeni od 1979. do 1992. Svi su bili zasnovani na [[procesor]]u [[MOS 6502|6502]] proizvođača [[MOS Technology]] (kasnije [[MOS 6502C|6502C]]), a i prva računala s posebno razvijenim [[čip]]ovima za posebne namjene ([[ANTIC]] i [[CTIA i GTIA|CTIA/GTIA/FGTIA]] zaduženi za grafiku i prikaz na [[Računalni monitor|zaslonu]], [[POKEY]] zadužen za [[tipkovnica|tipkovnicu]], zvuk i U/I komunikaciju, a poslije i [[FREDDIE]] zadužen za rad s [[Računalna memorija|memorijom]]). Razvoj cijele serije počinje odmah nakon predstavljanja [[Igraća konzola|igraće konzole]] [[Atari 2600]], 1977.

== Modeli 400 i 800==
Modeli 400 i 800 su predstavljeni krajem 1978. godine.
Imena su asocirala na osnovnu količinu [[RAM]]-a: 4 [[KB]] kod modela 400 i 8 KB kod modela 800 (uz mogućnost proširenja do 48 KB). Padom cijena memorije, nudili su se i u verzijama s 8 i 16 KB RAM-a, da bi na kraju model 800 bio standardno isporučivan s 48 kb RAM-a. [[Operativni sustav]] je bio u [[ROM]]-u kapaciteta 10 KB. Procesor im je radio na 1,79 MHz ([[NTSC]] verzija) i 1,77 MHz ([[PAL]] verzija).<ref name="A800">[http://www.oldcomputers.net/atari800.html Atari 800] oldcomputers.net (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref><ref name="A400">[http://www.oldcomputers.net/atari400.html Atari 400] oldcomputers.net (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref>
Imali su utore za memorijske module (tzv. ''Cartridge port'') kapaciteta 8 KB, i to model 400 jedan utor, a model 800 dva utora, te četiri 9 pinske utičnice za [[igraća palica|igraće palice]], RF priključak (model 800 je imao i priključak za zaslon), 4 kanalni mono zvuk raspona 3,5 [[oktava|oktave]], a bitna razlika je bila u [[tipkovnica|tipkovnici]]. Model 400 je imao membransku tipkovnicu za razliku od modela 800 koji je imao klasičnu tipkovnicu. Najveća razlučivost prikaza je bila 320×192 [[piksel|piksela]] u 12 grafičkih načina u najviše 16 boja u 8 nijansi (inačice s GTIA čipom umjesto CTIA čipa su mogle prikazati i 256 boja), te 5 tekstualnih načina razlučivosti od 20×12 do 40×24 znaka.<ref name="A400"/><ref name="A800"/>

Od vanjskih memorijskih uređaja u ponudi su bili [[kazetofon]] model 410 (kapaciteta oko 100 KB po [[kazeta|kazeti]] od 60 minuta i brzine prijenosa oko 600 bit/s), [[disketni pogon|disketne pogone]] formata 5¼", i to jednostrane, modeli 810 (kapaciteta 90 KB, jednostruke gustoće zapisa) i 815 (kapaciteta 180 KB, dvostruke gustoće zapisa), oba brzine prijenosa podataka od 19,2 KB/s. Od [[pisač|pisača]] tržištu su bili ponuđeni modeli 820 (iglični, 40 stupčani), 825 (iglični, 80 stupčani) te model 822 (termalni, 40 stupčani). Od [[modem|modema]] u prodaji su bili modeli 830 i 835 (brzine 300 [[baud]]a). Brojnu dodatnu opremu su proizvodili i mnogi nezavisni proizvođači.

<center><gallery>
Atari 400P8.jpg|Atari 400
Atari 800 2008.jpg|Atari 800
TCMI Atari810 front.jpg|Atari 810 (disketni pogon)
Atari 850.jpg|Atari 850 (dodatak za proširenje)
Atari_410.jpg|Atari 410 (kazetofon)
</gallery></center>

== XL serija ==
Početkom 1982. na tržištu se pojavljuje XL serija. Prvi model, 1200XL zamišljen kao zamjena za staru seriju se pokazao kao promašaj. Operativni sustav nije bio kompatibilan sa starim modelima, nije imao mogućnost proširenja, i općenito malo poboljšanja u odnosu na staru seriju brzo ga je bacilo u zaborav, i proizvodnja prestaje već 1983.

Ubrzo na tržište izlaze modeli 600XL i 800XL. Novi procesor (6502C) radio je na istoj [[frekvencija|frekvenciji ]] kao i kod modela 400 i 800. Oba modela imala su operativni sustav, programski jezik basic i dijagnostički test u ROM-u, kapaciteta 24 kb. Model 600XL je imao 16 KB RAM-a (proširivo do 64 KB), a model 800XL je imao 64 KB RAM-a. Oba modela imala su jedan utor za memorijske module kapaciteta 16 KB, dvije 9-pinske utičnice za igraće palice, ''Parallel Bus Interface'', RF priključak i 4 kanalni mono zvuk raspona 3,5 [[oktava|oktave]]. Grafičke mogućnosti su bile nešto poboljšane u odnosu na stariju seriju. Novi GTIA čip je povećao broj grafičkih načina s 12 na 16, a broj boja je povećan na 256 (16 boja u 16 nijansi).<ref name="SK_85_05">[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=751&page=12 Atari 800XL: Zvezda koja ne tamni] Stanko Popović, Svet kompjutera (objavljeno svibnja 1985., pristupljeno 15. kolovoza 2016.), 12.-13. str.</ref><ref name="MR_85">[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=9054&page=6 Atari 600 XL i 800 XL] Vidanka Ribičić, Mala računala (objavljeno 1985., pristupljeno 15. kolovoza 2016.), 6. str.</ref>

Od vanjskih memorijskih uređaja, serija XL je nudila kazetofon model 1010 (značajki kao i stari model 410), te disketni jednostrani pogon model 1050, formata 5¼" te maksimalnog kapaciteta 130 KB. Od pisača, bili su ponuđeni modeli 1020 (četverobojni [[ploter]], 40 stupčani), 1025 (iglični, 80 stupčani) i 1029 (iglični, 80 stupčani), te model 1027 (''daisy wheel'', 80 stupčani). Također je bio i ponuđen modem, model 1030, brzine 300 bauda.<ref name="SK_85_05"/><ref name="MR_85"/>

Uz [[Commodore 64]], [[ZX Spectrum]] i [[Apple II]], XL serija je bila najpopularnije kućno računalo tog doba.

Serija XL je imala još modela koji su uglavnom završili kao prototipovi i nikad nisu bili serijski proizvedeni: 1400XL (ugrađeni modem i [[sintetizator govora]], 1450XLD (kao i 1400XL, uz ugrađen disketni pogon), 1600XL, 1650XLD i 1850XLD. Razvoj većine ovih modela zaustavljen je dolaskom [[Jack Tramiel|Jacka Tramiela]] na čelo Atarija.

<center><gallery>
Atari-600xl.png|Atari 600XL
Atari 800XL Plain White.jpg|Atari 800XL
Atari 1010 tape drive A.jpg|Atari 1010 (kazetofon)
Atari 1020 plotter.jpg|Atari 1020 (četverobojni ploter)
Atari 1050 Diskettenlaufwerk neue.jpg|Atari 1050 (disketni pogon)
Atari 1027 Printer.jpg|Atari 1027 (pisač)
</gallery></center>

== XE serija ==
Upravo tada (1985.) na tržište izlazi serija XE, praktično ista XL serija, s novim dizajnom i nekim sitnim razlikama. Model 65XE je bio stari model 800XL, ali bez ''Parallel Bus Interfacea'', i kao takav, jeftinija varijanta.Europska verzija modela 65XE (u Njemačkoj i istočnoj Europi označavan kao 800XE), te model 130XE imali su nešto bolju arhitekturu (u odnosu na staru seriju), 24 KB ROM-a, 128 KB RAM-a (130XE), dvije 9-pinske utičnice za igraće palice, ''Enhanced Cartidge Interface'' (umjesto ''Parallel Bus Interfacea''), RF priključak i 4 kanalni mono zvuk raspona 3,5 [[oktava|oktave]].<ref>[http://www.atarimuseum.com/computers/8bits/xe/65xe/65xe.html Atari 65XE Personal Computer System] atarimuseum.com (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref><ref>[http://retrospec.sgn.net/users/tomcat/yu/magshow.php?auto=14&page=13 Atari 130 XE - mikro u senci] Stanko Popović, Svet kompjutera (objavljeno kolovoza 1985., pristupljeno 15. kolovoza 2016.), 13. str.</ref> Modeli prodavani na istočnoeuropskom tržištu imali su problematičan GTIA čip, a to je posebno bilo izraženo kod modela koji su bili proizvedeni 1991. u Kini.

Od vanjskih memorijskih uređaja, serija XE je nudila kazetofon, modele XC11 i XC12 (značajke kao i kod svih starijih modela)<ref>[http://www.atarimuseum.com/computers/8BITS/XE/xeperipherals/xc12.html Atari XC12 Datarecorder] atarimuseum.com (pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref>, dvostranu disketnu jedinicu XF551 formata 5¼" te kapaciteta 360 KB<ref>[http://www.atarimagazines.com/v7n2/XF551.html First look inside the XF551] ANTIC vol. 7, no. 2 (objavljeno lipnja 1988., pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref>. Od modema bili su nuđeni modeli XM301 (brzine 300 bauda)<ref>[http://www.atarimagazines.com/compute/issue70/070_2_Reviews_Atari_XM301_Modem.php Atari XM301 Modem] Compute! (objavljeno ožujka 1986., pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref> i SX212 (brzine 1200 bauda)<ref>[http://www.atarimagazines.com/v7n2/AtariandSupraModem.html Atari SX212 and SupraModem 2400] ANTIC vol. 7, no. 2 (objavljeno lipnja 1988., pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref>, a od pisača model XMM801(iglični, 80 stupčani), te XDM121 (''daisy wheel'', 80 stupčani)<ref>[http://www.atarimagazines.com/creative/v11n4/120_Outpost_Atari_new_compu.php Outpost: Atari; new computers and peripherals] Creative computing, vol. 11, no. 4 (objavljeno travnja 1985. pristupljeno 15. kolovoza 2016.)</ref>.

Kao i serija XL, i ova serija je imala modele koji nisu ušli u serijsku proizvodnju ili su prošli neslavno na tržištu: 65XEM (s posebnim čipom Amy za zvuk) i 65XEP (prvi Atarijev prijenosnik s disketnim pogonom formata 3½" i monokromatskim zelenim zaslonom veličine 5" ), kao i disketni pogoni formata 3½", modeli XF351 i XF354.

XE serija je bio pokušaj produžavanja XL serije, ali je ubrzo i ona napuštena, jer je tada Atari već počeo razvijati 16 bitnu [[Atari ST|ST]] seriju računala.

<center><gallery>
65xe.jpg|Atari 65XE
Atari XC12 Cassette Data Recorder (angled retouched).jpg|Atari XC12 (kazetofon)
Atari 130XE Reshot.jpg|Atari 130XE
</gallery></center>

== Inačice operativnog sustava ==

* OS Rev. A - 10 KB ROM (prve serije modela 400 i 800)
* OS Rev. B - 10 KB ROM (ispravljene greške Rev. A)
* OS Rev. 10 - 16 KB ROM (model 1200XL)
* OS Rev. 11 - 16 KB ROM (ispravljene greške Rev. 10)
* OS Rev. 1 - 16 KB ROM (model 600XL)
* OS Rev. 2 - 16 KB ROM (model 800XL)
* OS Rev. 3 - 16 KB ROM (modeli 800XE/130XE)

U početku XL serije, ugrađivana je B inačica Atari basica, a nakon ispravljanja greški, računala se isporučuju s C inačicom Atari basica.

== Inačice DOS-a ==
* DOS 1.0 - prva inačica
* DOS 2.0S, 2.0D - poboljšan DOS 1.0, standardan za disketni pogon 810. 2.0D je bio namijenjen disketnom pogonu 815, ali nikad nije zaživio
* DOS 3.0 - isporučivan uz disketni pogon 1050, a zbog drukčijeg sustava zapisa bio je nekompatibilan s prethodnim inačicama
* DOS 2.5 - zamijenio DOS 3.0, identičan s DOS 2.0S, uz mogućnost čitanja i pisanja na ''enhanced density'' disketama
* DOS 4.0 - namijenjen modelu 1450XLD, doživio sudbinu istog modela
* DOS XE - namijenjen XF551 disketnom pogonu

Gore spomenute inačice DOS-a je proizvodio Atari, a postojale su i druge inačice DOS-a nezavisnih proizvođača: MyDOS, SpartaDOS i druge.

== Neki od uslužnih programa ==
[[Datoteka:Turbo-BASIC XL-1.5.png|mini|200px|Početni ekran Turbo Basica XL]]
* Atari [[Assembler]] Editor
* [[Atari Macro Assembler]]
* Atari Microsoft [[BASIC]]
* [[Turbo Basic XL]]
* [[BASIC XL]]
* [[Advan BASIC]]
* [[Deep Blue]] [[C (programski jezik)|C]]
* Atari [[Logo (programski jezik)|Logo]]
* INTER [[Lisp (programski jezik)|LISP/65]]
* Atari [[PILOT]]
* [[Kyan]] [[Pascal (programski jezik)|Pascal]]
* [[Forth (programski jezik)|Forth]]

== Neke od popularnih igara ==
[[Datoteka:Pac-man computer game for Atari 8-bit computers 1982.jpg|mini|200px|Cartridge s igrom Pac-Man]]
{|
|valign="top"|
|width="200"|
* [[Alternate Reality]]
* [[Amaurote]]
* [[Ballblazer]]
* [[Boulder Dash]]
* [[Cavelord]]
* [[Centipede]]
* [[Donkey Kong]]
* [[Draconus]]
* [[Feud (igra)|Feud]]
* [[Flip And Flop]]
* [[Fort Apocalypse]]
* [[Gauntlet]]
* [[Herbert]]
* [[H.E.R.O.]]
* [[Joust]]
 
|valign="top"|
* [[Koronis Rift]]
* [[M.U.L.E.]]
* [[Mercenary]]
* [[Miner 2049er]]
* [[Montezumas Revenge]]
* [[Pac-Man]]
* [[Pharaoh's Curse]]
* [[Pole Position]]
* [[Rescue on Fractalus]]
* [[Spy vs Spy]]
* [[Star Raiders]]
* [[The Eidolon]]
* [[Warhawk]]
* [[Zorro]]
* [[Zybex]]
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.atarimuseum.com Muzej Atarija] {{Eng icon}}
*[http://www.atari-computermuseum.de/atariindex.htm Muzej Atarija] {{Deu icon}}
*[https://web.archive.org/web/20040909041445/http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/antic.pdf Informacije o ANTIC čipu]
*[https://web.archive.org/web/20120117021850/http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/gtia.pdf Informacije o GTIA čipu]
*[http://www.retromicro.com/files/atari/8bit/pokey.pdf Informacije o POKEY čipu]
*[http://www.atarimuseum.com/ahs_archives/archives/pdf/computers/8bits/freddie-mcu.pdf Informacije o FREDDIE čipu]

{{Računala Atari}}

[[Kategorija:Kućna računala]]
[[Kategorija:Atarijeva računala|8]]

Atari 8-bitna obitelj - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica