WikiSysop: bnz

2022-05-07T23:11:30Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:11, 7. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Atropat'''-->~~'''Atropat''' ([[perzijski\|perz.]] ''Atarepâta'' ili ''Aturpat''; „Čuvar vatre“<ref name="Iranica - Atropat">[http://www.iranica.com/newsite/articles/v3f1/v3f1a020.html Atropat (''Atropates''), enciklopedija Iranica, M. L. Chaumont]</ref>, [[grčki\|grč.]] Aτρoπάτης; ''Atropates''<ref name="AL - Atropat">{{Citiranje časopisa \|url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html \|accessdate=9. studenoga 2009. \|title=Atropat (''Atropates''), AncientLibrary.com \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605084125/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html \|archivedate=5. lipnja 2011. }}</ref>) je bio [[Perzijanci\|perzijski]] plemić<ref name="Livius - Atropat">[http://www.livius.org/as-at/atropates/atropates.htm Atropat (Livius.org, Jona Lendering)]</ref> koji je tijekom druge polovice [[4. stoljeće pr. Kr.\|4. stoljeća pr. Kr.]] služio [[Ahemenidsko Carstvo\|perzijskog]] vladara [[Darije III.\|Darija III. Kodomana]], potom [[Aleksandar Makedonski\|Aleksandra Makedonskog]] na mjestu [[satrap]]a [[Medija\|Medije]]<ref name="Iranica - Atropat"/>, da bi na kraju stvorio nezavisnu [[Dinastija\|dinastiju]] i državu nazvanu po njemu ([[Atropatena]]). Povjesničar [[Diodor]] naziva ga „Atrap“ (''Atrapes'')<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca historica'', [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/18A*.html#3 XVIII. 3.]</ref>, dok [[Kvint Kurcije Ruf]] koristi pogrešno<ref name="Iranica - Atropat"/> ime „Arsak“ (''Arsaces'')<ref>[[Kvint Kurcije Ruf]]: ''Historiae Alexandri Magni'', [http://www.thelatinlibrary.com/curtius/curtius8.shtml VIII. 3.]</ref>.		'''Atropat''' ([[perzijski\|perz.]] ''Atarepâta'' ili ''Aturpat''; „Čuvar vatre“<ref name="Iranica - Atropat">[http://www.iranica.com/newsite/articles/v3f1/v3f1a020.html Atropat (''Atropates''), enciklopedija Iranica, M. L. Chaumont]</ref>, [[grčki\|grč.]] Aτρoπάτης; ''Atropates''<ref name="AL - Atropat">{{Citiranje časopisa \|url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html \|accessdate=9. studenoga 2009. \|title=Atropat (''Atropates''), AncientLibrary.com \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605084125/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html \|archivedate=5. lipnja 2011. }}</ref>) je bio [[Perzijanci\|perzijski]] plemić<ref name="Livius - Atropat">[http://www.livius.org/as-at/atropates/atropates.htm Atropat (Livius.org, Jona Lendering)]</ref> koji je tijekom druge polovice [[4. stoljeće pr. Kr.\|4. stoljeća pr. Kr.]] služio [[Ahemenidsko Carstvo\|perzijskog]] vladara [[Darije III.\|Darija III. Kodomana]], potom [[Aleksandar Makedonski\|Aleksandra Makedonskog]] na mjestu [[satrap]]a [[Medija\|Medije]]<ref name="Iranica - Atropat"/>, da bi na kraju stvorio nezavisnu [[Dinastija\|dinastiju]] i državu nazvanu po njemu ([[Atropatena]]). Povjesničar [[Diodor]] naziva ga „Atrap“ (''Atrapes'')<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca historica'', [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/18A*.html#3 XVIII. 3.]</ref>, dok [[Kvint Kurcije Ruf]] koristi pogrešno<ref name="Iranica - Atropat"/> ime „Arsak“ (''Arsaces'')<ref>[[Kvint Kurcije Ruf]]: ''Historiae Alexandri Magni'', [http://www.thelatinlibrary.com/curtius/curtius8.shtml VIII. 3.]</ref>.

	== Politički život ==		== Politički život ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-15T11:40:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Atropat''' ([[perzijski|perz.]] ''Atarepâta'' ili ''Aturpat''; „Čuvar vatre“<ref name="Iranica - Atropat">[http://www.iranica.com/newsite/articles/v3f1/v3f1a020.html Atropat (''Atropates''), enciklopedija Iranica, M. L. Chaumont]</ref>, [[grčki|grč.]] Aτρoπάτης; ''Atropates''<ref name="AL - Atropat">{{Citiranje časopisa |url=http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html |accessdate=9. studenoga 2009. |title=Atropat (''Atropates''), AncientLibrary.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110605084125/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html |archivedate=5. lipnja 2011. }}</ref>) je bio [[Perzijanci|perzijski]] plemić<ref name="Livius - Atropat">[http://www.livius.org/as-at/atropates/atropates.htm Atropat (Livius.org, Jona Lendering)]</ref> koji je tijekom druge polovice [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] služio [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskog]] vladara [[Darije III.|Darija III. Kodomana]], potom [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] na mjestu [[satrap]]a [[Medija|Medije]]<ref name="Iranica - Atropat"/>, da bi na kraju stvorio nezavisnu [[Dinastija|dinastiju]] i državu nazvanu po njemu ([[Atropatena]]). Povjesničar [[Diodor]] naziva ga „Atrap“ (''Atrapes'')<ref>[[Diodor sa Sicilije]]: ''Bibliotheca historica'', [http://penelope.uchicago.edu/Thayer/E/Roman/Texts/Diodorus_Siculus/18A*.html#3 XVIII. 3.]</ref>, dok [[Kvint Kurcije Ruf]] koristi pogrešno<ref name="Iranica - Atropat"/> ime „Arsak“ (''Arsaces'')<ref>[[Kvint Kurcije Ruf]]: ''Historiae Alexandri Magni'', [http://www.thelatinlibrary.com/curtius/curtius8.shtml VIII. 3.]</ref>.

== Politički život ==

=== Pozadina ===

O ranoj Atropatovoj karijeri malo je poznato, no zna se kako su mu roditelji bili [[Zoroastrizam|zoroastrijci]], odnosno sljedbenici učenja proroka [[Zaratustra|Zaratustre]]. To se može iščitati iz njegovog imena Atropat što znači „Čuvar vatre“; [[vatra]] je bila zoroastrijski simbol, a jedan od Zaratustrinih sinova također se zvao Atropat<ref name="Livius - Atropat"/>. Atropatova obitelj je vjerojatno bila vrlo bogata i utjecajna, budući kako je on služio kao [[satrap]] [[Medija|Medije]] koja je bila jedna od najvažnijih pokrajina [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]<ref name="Livius - Atropat"/>.

=== U perzijskoj službi ===

Atropat je služio kao jedan od [[general]]a u [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo#Vojska|perzijskoj vojsci]] tijekom [[Bitka kod Gaugamele|bitke kod Gaugamele]] ([[331. pr. Kr.]])<ref name="Iranica - Atropat"/>, gdje je predvodio jedan od najvažnijih kontingenata [[Darije III.|Darijeve]] vojske. Bitka je završila [[Antička Makedonija|makedonskom]] pobjedom, nakon čega se [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] više nije moglo oporaviti.

Tijekom zime iste godine, Atropat je primio [[Darije III.|Darija III.]] u glavnom medijskom gradu [[Ekbatana|Ekbatani]], gdje je perzijski [[veliki kralj]] pokušao okupiti novu vojsku za borbu protiv [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra Makedonskog]] koji se nakon osvajanja [[Perzepolis]]a približavao prema sjeveru<ref name="Livius - Atropat"/>. [[Darije III.|Darije III. Kodoman]] se potom povukao prema istoku gdje su ga [[330. pr. Kr.]] ubili [[Baktrija|baktrijski]] satrap [[Bes (satrap)|Bes]] i njegovi saveznici.

=== U makedonskoj službi ===

Nakon [[Darije III.|Darijeve]] smrti Atropat se odlučio predati [[Aleksandar Makedonski|Aleksandru]], koji ga je primio zbog prijateljske politike prema [[Perzijanci|perzijskom]] plemstvu u kojima je vidio prijeko potrebne saveznike (primjeri su [[Artaban II.]] i [[Mazej]]). Aleksandar je odlučio zadržati Atropata na mjestu [[satrap]]a Medije<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book3a.asp III. 8.]</ref><ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book4b.asp IV. 18.]</ref>, unatoč tome što je tu poziciju prethodno namijenio Oksidatu koji se pokazao nepouzdanim<ref name="Iranica - Atropat"/>.

Grad [[Ekbatana]] (moderni [[Hamadan]]) je zbog svoje strateške važnosti predstavljala vezu između [[Mezopotamija|Mezopotamije]] odnosno [[Mediteran]]a i istočnih [[satrapija]], što je podrazumijevalo kako ju je Aleksandar morao ostaviti na čuvanje nekom vrlo pouzdanom. Atropat se takvim i pokazao; kada je Aleksandrova desna ruka [[Parmenion]] ubijen u [[Ekbatana|Ekbatani]], Atropat je uspijevao održati mir i stabilnost u zemlji. Godine [[324. pr. Kr.]] Atropat je uhitio Barijaksa koji se predstavljao kao novi kralj [[Medijci|Medijaca]] i [[Perzijanci|Perzijanaca]], te ga je zarobljenog isporučio Aleksandru prilikom posjete [[Pasargad]]u, religijskoj metropoli [[Ahemenidsko Carstvo|Perzije]]<ref name="Livius - Atropat"/>.

Atropat je putovao zajedno sa Aleksandrom u [[Suza (Iran)|Suzu]], gdje se njegova kći udala za [[Perdika (makedonski general)|Perdiku]], jednog od najvažnijih [[Antička Makedonija|makedonskih]] generala<ref>[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t24.html Aleksandar Veliki: Vjenčanja u Suzi (Livius.org)]</ref>. Tijekom jeseni i zime [[324. pr. Kr.|324.]]/[[323. pr. Kr.]] Atropat je ponudio Aleksandru neobični dar od sto ratnica Amazonki, čime ga je želio oraspoložiti nakon smrti njegovog bliskog prijatelja [[Hefestion]]a koji je umro nedugo nakon dolaska u Ekbatanu. Ipak, povjesničar [[Arijan]] u svojim djelima<ref>[[Arijan]]: „Aleksandrova Anabaza“, [http://websfor.org/alexander/arrian/book7a.asp VII. 13.]</ref> izražava sumnju u istinitost ove priče<ref name="AL - Atropat"/>.

Pola godine kasnije, Aleksandar je umro a [[Antička Makedonija|makedonski]] generali ([[dijadosi]]) između sebe su podijelili osvojene [[satrap]]ije prilikom sastanka u Tripardisu ([[320. pr. Kr.]]). [[Medija]] je njihovom odlukom podijeljena; južni dio koji je kontrolirao put između istoka i zapada pripao je Makedoncu [[Piton (dijadoh)|Pitonu]], dok je sjeverni dio ostao pod okriljem Atropata<ref name="Iranica - Atropat"/><ref name="Livius - Atropat"/><ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/42007/Atropates Atropat (enciklopedija Britannica)]</ref>. [[Stara Grčka|Grčki]] povjesničari nakon ovog događaja više ne spominju Atropata<ref name="Livius - Atropat"/>, zbog čega se čini kako nije igrao značajniju ulogu tijekom ratova [[Dijadosi|dijadosa]].

=== Nakon Aleksandrove smrti ===

Atropatov kasniji život poznat je iz [[Zoroastrizam|zoroastrijske]] povijesne ostavštine, koja navodi kako su pripadnici te religije proganjani u doba [[Aleksandar Makedonski|Aleksandrove]] vladavine. Neki od njih (među njima i sam Atropat) bili su lojalni makedonski sljedbenici, dok su neki pružali otpor tuđincu. Zoroastrijska „Knjiga Arde Viraf“ iz [[3. stoljeće pr. Kr.|3.]] ili [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]] spominje:

<blockquote>
''Odvratni i poremećeni zloduh, u cilju da odvrati ljude od ove religije, potaknuo je [[Aleksandar Makedonski|Aleksandra]] (...) da dođe u našu zemlju [[Iran]] te donese rat i razaranje; on je također ubio iranskog vladara (Darija), uništio glavni grad [[Perzepolis]] i cijelo [[Ahemenidsko Carstvo|carstvo]], te ih pustio da propadaju.''
''I ova [[Zoroastrizam|religija]], odnosno cijela [[Avesta]] i njeni tekstovi pisani u [[Govedo|kravljoj]] koži [[Zlato|zlatnom]] tintom, koja je bila pohranjena u arhivima u Stakhar Papakanu i (...), spaljena je od strane Aleksandra. On također pobiše neke visoke svećenike i suce, [[Magi|Mage]] i čuvare religije, stručnjake i mudrace iz zemlje [[Iran]]a. On isto baci mržnju i razdor između našeg plemstva i stanovništva iz zemlje [[Iran]]a.''<ref name="Livius - Arda Viraf">[http://www.livius.org/aj-al/alexander/alexander_t47.html Religijsko ugnjetavanje u Aleksandrovo doba - Knjiga Arda Viraf, I.-XVII. (Livius.org)]</ref>
</blockquote>

Danas se točno ne zna kakvi su tekstovi spaljeni, budući kako se većina [[Zoroastrizam|zoroastrijskih]] učenja čitala iz [[Avesta|Aveste]] koja je pisana u kasnijem razdoblju. Postoji mogućnost kako je ubijanjem zoroastrijskih svećenika nestala većina usmene predaje, ali i pisanih tekstova.

Nakon što je pokoreno carstvo bilo podijeljeno između [[Dijadosi|dijadosa]], Atropat je ostao jedan od autohtonih vladara. Čini se kako je odigrao važnu ulogu u spašavanju zoroastrista, budući kako „Knjiga Arde Viraf“ dalje navodi:

<blockquote>
''Nakon toga, stvorena je opća zbunjenost i razdori između stanovništva [[Iran]]a, jedno za drugim. I tako nisu imali ni gospodara, ni vladara, ni starješine, ni visoke svećenike koji bijahu upoznati sa religijom, zbog čega postajahu skeptični u odnosu prema Bogu; brojne religije i vjerovanja, zakoni i norme vladaše našom zemljom, sve do vremena kada dođoše blagoslovljeni i besmrtni Ataropad-i Marspendan, na čijim se grudima prema Denkardu lijevao rastopljeni [[mjed]].''<ref name="Livius - Arda Viraf"/>
</blockquote>

Denkard je jedna od avestinih priča, koja u današnjem obliku datira iz [[Srednji vijek|srednjeg vijeka]] te sadržava tekstove koji ne spominju ništa o „lijevanju mjeda na grudima“, što je očito bila staroiranska fraza za srdačnost i čestitost<ref name="Livius - Atropat"/>. Autor „Knjige Arde Viraf“ očito pripovijeda o svojevrsnom obliku drevne [[Legenda|legende]], no ona svakako može upućivati na to kako je Atropat bio veliki zaštitnik svog naroda<ref name="Livius - Atropat"/>, o čemu svjedoči i kako se zemlja kojom je vladao stoljećima kasnije zvala „Medija Atropatena“<ref name="AL - Atropat"/> ili kraće „[[Atropatena]]“<ref name="Iranica - Atropat"/>. Atropatova dinastija vladala je preko pola tisućljeća (o čemu je pisao i [[Strabon]]<ref>[[Strabon]]: „Geografija“, [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?lookup=Strab.+11.13.1 XI. 13.]</ref>); prvo kao nezavisni vladari, zatim kao [[Seleukidi|seleukidski]], te konačno [[Arsakidi|arsakidski]] vazali. Dinastijski brakovi sa vladajućim [[Parti]]ma nisu bili rijetkost<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v3f2/v3f2a088.html Azerbajdžan - III. Predislamska povijest (enciklopedija Iranica, K. Schippmann)]</ref>.

Ovaj naziv preživio je od [[Stari vijek|starog vijeka]]; [[Arsakidi]] i [[Sasanidi]] koristili su inačicu „Aturpatakan“ koja je kasnije postala korijenom za naziv moderne države [[Azerbajdžan]], odnosno istoimene [[iran]]ske pokrajine [[Iranski Azerbajdžan|Azerbajdžan]]<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v3f2/v3f2a088.html Azerbajdžan - I. Zemljopis (enciklopedija Iranica, X. de Planhol)]</ref>.

== Poveznice ==
* [[Darije III.|Darije III. Kodoman]]
* [[Aleksandar Makedonski]]
* [[Atropatena]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.iranica.com/newsite/articles/v3f1/v3f1a020.html Atropat (''Atropates''), enciklopedija Iranica, M. L. Chaumont]
* [http://www.livius.org/as-at/atropates/atropates.htm Atropat (Livius.org, Jona Lendering)]
* [https://web.archive.org/web/20110605084125/http://www.ancientlibrary.com/smith-bio/0417.html Atropat (''Atropates''), AncientLibrary.com]
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/42007/Atropates Atropat (enciklopedija Britannica)]

{{Perzijski satrapi}}

[[Kategorija:Ahemenidski satrapi]]

Atropat - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica