WikiSysop: bnz

2022-05-08T01:05:43Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 01:05, 8. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''August Strindberg'''-->~~{{Infookvir književnik \|		{{Infookvir književnik \|
	Ime = August Strindberg\|		Ime = August Strindberg\|
	boja =#F34723 \|		boja =#F34723 \|

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T03:24:51Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 03:24, 15. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''August Strindberg'''-->{{~~Književnik~~ \|		<!--'''August Strindberg'''-->{{Infookvir književnik \|
	Ime = August Strindberg\|		Ime = August Strindberg\|
	boja =#F34723 \|		boja =#F34723 \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T01:11:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik |
Ime = August Strindberg|
boja =#F34723 |
slika =August Strindberg.jpg |
opis slike = |
puno ime =Johan August Strindberg |
rođenje = [[22. siječnja]] [[1849.]] [[Stockholm]], [[Švedska]]|
smrt = [[14. svibnja]] [[1912.]] [[Stockholm]], [[Švedska]]|
nagrade = |
utjecao = [[Miroslav Krleža]]|
utjecali = |
period = [[naturalizam]] [[ekspresionizam]] |
djela = ''[[Majstor Olof]]'' ''Ispovijed jednog luđaka'' ''[[Gospođica Julija]]'' ''Vjerovnici'' ''[[Mrtvački ples]]'' ''Igra snova'' ''[[Gotičke sobe]]''|
potpis = Strindberg namnteckning 1898.jpg|
}}

'''Johan August Strindberg''' [juhan ogust strind'berj] ([[Stockholm]], [[22. siječnja]] [[1849.]] – Stockholm, [[14. svibnja]] [[1912.]]), [[Švedska|švedski]] [[književnik]], [[slikar]] i [[fotograf]].

Jedan je od najpoznatijih švedskih autora, zacijelo i najplodniji s gotovo sedamdeset svezaka sabranih djela. Smatra se jednim od tvoraca [[kazalište|modernoga kazališta]].

Rođen kao četvrto od jedanaestero djece siromašnoga trgovca Karla Oskara Strindberga i njegove služavke Eleonore Norling. U svojim autobiografskim djelima, posebice romanu ''Služavkin sin'' (Tjenstekvinnans son) svoje je djetinjstvo prikazivao težim no što je uistinu bilo. Radio je kao kućni učitelj, činovnik u telegrafskom uredu, glumac, bibliotekar, novinar, a okušao se i u studiju medicine i alkemiji.

Bio je oženjen s tri žene: Siri von Essen, Frieda Uhl i Harriet Bosse. Njegov odnos prema ženama bio je prilično problematičan, od mišljenja da žene i muškarci imaju ista prava u ''Brakovima I'' (Giftas I) do [[mizoginija|mizoginih stajališta]] u ''Brakovima II'' (Giftas II) i drugim djelima.

Pisao je romane, novele, kratke priče, pjesme, kritike, pisma, ali je najveću vrijednost postigao [[drama|dramama]], posebice onima [[naturalizam|naturalističkima]], na primjer ''Gospođicom Julijom'' (Fröken Julie) kojoj prethodi ''Predgovor'' (Förord), značajan manifest naturalizma; dok se drame ''Igra snova'' (Ett drömspel) i ''Sablasna sonata'' (Spöksonaten) smatraju pretečom [[ekspresionizam|ekspresionizma]].

Tijekom života imao je razne uzore, od [[Friedrich Nietzsche|Nietzschea]] i [[Emanuel Swedenborg|Swedenborga]] do [[William Shakespeare|Shakespearea]]. Opus mu se (uz određene manjkavosti) može sažeti u tri tematska pravca: kriza u suvremenom društvu što podrazumijeva odnos između muškaraca i žena, obiteljski problemi, moral, hipokrizija, industrijalizacija i urbanizacija, problemi radničke klase… Drugi su povijesne teme, tematizirane prvenstveno u povijesnim dramama o švedskim vladarima i značajnim povijesnim ličnostima. Treći pravac je misticizam i okultizam, gdje je okrenut duhovnim vrijednostima i promišlja o životu i smrti.

1879. izdaje roman ''Crvena soba'' (Röda rummet) koji se često naziva prvim švedskim modernim romanom, i dramu ''Majstor Olof'' (Mäster Olof). Slijedi još nekoliko dramskih djela, ali kritika ga uporno ne prihvaća. Razočaran kulturnim stanjem u Švedskoj odlazi u [[Pariz]] 1883., a odatle u [[Švicarska|Švicarsku]], no brzo se vraća i, iako će imati još nekoliko izleta van Švedske, nadalje će se uglavnom seliti unutar domovine.

Najpoznatije su mu drame naturalističkog ciklusa: ''Otac'' (Fadern), ''Gospođica Julija'' (Fröken Julie) i ''Vjerovnici'' (Fordringsägare).

Uslijedila je teška psihička kriza koja je postala temeljem nove poetike. Plodovi te, tzv. inferno krize, su: ''Inferno'', ''Legende'', ''Put u Damask I, II'' (Till Damaskus I, II), ''Advent''…

Nove je izraze tražio i u dramama: ''Mrtvački ples'' (Dödsdansen) kojim prethodi kazalištu apsurda, ''Igra snova'' (Ett Drömspel) kojom najavljuje ekspresionizam, i drugima.

Povijesne je drame pisao po uzoru na Shakespearea; ''Gustaf Vasa'', ''Karlo XII.'', ''Kristina'' samo su najpoznatije.

U domovini su mu najprihvaćenija djela ''Ljudi s Hemsöa'' (Hemsöborna) i ''Švedske sudbine i pustolovine'' (Svenska öden och äfventyr).

Dvije zbirke novela ''Brakovi'' (Giftas) donijeli su mu reputaciju mizoginog autora.

U posljednjim se proznim djelima, ''Okultni dnevnik'' (Oculta dagboken) nadahnjuje [[Talmud]]om.

Njegov se opus sastoji od približno šezdeset drama, deset romana, deset zbirki novela i osam tisuća pisama.

Umro je u 63. godini u tzv. Blå Tornetu u Stockholmu, gdje je danas muzej njemu u čast.

== Bibliografija ==

*Nemirni (Den fredlöse), 1871.
*Iz Fjerdingena i Svartbäckena (Från Fjerdingen och Svartbäcken), 1877., novela
*Majstor Olof (Mäster Olof), 1872., drama
*Crvena soba (Röda Rummet), 1879., roman
*Švedski narod vikendom i svetcima (Svenska folket i helg och söcken), 1881.–1882.
*Nova zemlja (Det nya riket), 1882., roman
*Lycko-Persovo putovanje (Lycko-Pers resa), 1882., drama
*Švedske sudbine i avanture I–IV (Svenska öden och äfventyr I–IV), 1882.–1891., novele
*Stihovi u strofama i proza (Dikter på vers och prosa), 1883.
*Mjesečarske noći u budnim danima (Sömngångarnätter på vakna dagar), 1884., pjesma
*Brakovi I–II (Giftas I–II), 1884.–1886., novele
*Utopije u zbilji (Utopier i verkligheten), 1885., novela
*Sin služavke I–V (Tjensteqvinnans son I–V), 1886.–1909., autobiografija
*Ljudi s Hemsöa (Hemsöborna), 1887., novela
*Ispovijed jednog luđaka (Le plaidoyer d'un fou), 1887.-1895.
*Otac (Fadren), 1887., drama
*Gospođica Julija (Fröken Julie), 1888., drama
*Skärkarlslif, 1888., novela
*Paria, 1889.
*Među francuskim seljacima (Bland franska bönder), 1889., reportaža
*Vjerovnici (Fordringsägare), 1888.-1889., drama
*Na otvorenom moru (I hafsbandet), 1890., roman
*Inferno (Inferno), 1897., autobiografija
*Legende (Legender), 1898., autobiografija
*Put u l Damask I–III (Till Damaskus I–III), 1898.–1904., drama
*Advent (Advent), 1899., drama
*Gustaf Vasa, 1899., drama
*Erik XIV, 1899.
*Uskrs (Påsk), 1900.-1901., drama
*Krunska nevjesta (Kronbruden), 1901., drama
*Mrtvački ples (Dödsdansen), 1900.-1901., drama
*Gustaf III, 1902., drama
*Igra snova (Ett drömspel), 1901.-1902., drama
*Fagervik i Skamsund (Fagervik och Skamsund), 1902., novela
*Sam (Ensam), 1903., autobiografija
*Gotičke sobe (Götiska rummen), 1904., roman
*Igra riječima i mala umjetnost (Ordalek och småkonst), 1905., pjesma
*Crne zastave (Svarta fanor), 1904.-1907., roman
*Nevrijeme (Oväder), 1907., komorna drama
*Spaljena zemlja (Brända tomten), 1907., komorna drama
*Sablasna sonata (Spöksonaten), 1907., komorna drama
*Pelikan (Pelikanen), 1907., komorna drama
*Crne rukavice (Svarta handsken), 1909., komorna drama
*Plava knjiga (En blå bok I–IV),(1907.–1912., eseji)
*Regent (Riksföreståndaren), 1908.
*Široki seoski putevi (Stora landsvägen), 1909., drama
*Govor Švedskoj Naciji (Tal till Svenska Nationen)..., 1910., novinski članak
*Korijeni svjetskih jezika (Världs-språkens rötter), 1911., znanstveni članak
*Seciranja (Vivisektioner), 1958., eseji, postumno)
*Okultni dnevnik (Ockulta Dagboken), 1977., dnevnik, postumno

== Vanjske poveznice ==

*[https://web.archive.org/web/19980611232745/http://www.strindbergsmuseet.se/index_eng.html Strindberg múzeum]
*[http://www.strindbergmuseum.at/ Strindberg in Ausztria]

[[Kategorija:Švedski književnici|Strindberg, Johan August]]
[[Kategorija:Švedski umjetnici|Strindberg, Johan August]]
[[Kategorija:Slikari|Strindberg, Johan August]]

August Strindberg - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica