WikiSysop: bnz

2022-05-08T05:47:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 05:47, 8. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''AutoCAD'''-->~~[[datoteka:2D-Zeichnung.png\|300px\|desno\|mini\|Primjer [[tehnički crtež\|tehničkog crteža]] u [[ravnina\|ravnini]] (2D) nacrtanog u AutoCAD-u.]]		[[datoteka:2D-Zeichnung.png\|300px\|desno\|mini\|Primjer [[tehnički crtež\|tehničkog crteža]] u [[ravnina\|ravnini]] (2D) nacrtanog u AutoCAD-u.]]

	[[datoteka:AutoCAD drawing of a Great Western King.png\|300px\|desno\|mini\|Primjer [[tehnički crtež\|tehničkog crteža]] u [[ravnina\|ravnini]] (2D) nacrtanog u AutoCAD-u.]]		[[datoteka:AutoCAD drawing of a Great Western King.png\|300px\|desno\|mini\|Primjer [[tehnički crtež\|tehničkog crteža]] u [[ravnina\|ravnini]] (2D) nacrtanog u AutoCAD-u.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T07:56:03Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:2D-Zeichnung.png|300px|desno|mini|Primjer [[tehnički crtež|tehničkog crteža]] u [[ravnina|ravnini]] (2D) nacrtanog u AutoCAD-u.]]

[[datoteka:AutoCAD drawing of a Great Western King.png|300px|desno|mini|Primjer [[tehnički crtež|tehničkog crteža]] u [[ravnina|ravnini]] (2D) nacrtanog u AutoCAD-u.]]

[[datoteka:ROULEAU.jpg|300px|desno|mini|Primjer [[prostor]]nog 3D modela nacrtanog u AutoCAD-u.]]

[[datoteka:Crankshaft (3D model).png|300px|desno|mini|Primjer [[prostor]]nog 3D modela nacrtanog u AutoCAD-u ([[koljenasto vratilo]]).]]

'''AutoCAD''' je jedan od najstarijih i najčešće korištenih [[CAD]] programa ([[akronim]] od [[Engleski jezik|engl]]. ''Computer Aided Design'') opće namjene za [[Računalo|osobna računala]]. Vrlo je prilagodljiv i lagan za učenje i uporabu. Upotrebljavaju ga [[inženjer]]i i tehničari u [[strojarstvo|strojarskoj]], [[Građevinarstvo|građevinskoj]], [[Arhitektura|arhitektonskoj]], [[geodezija|geodetskoj]], [[Elektrotehnika|elektro]] i drugim strukama. Posluživanje preko izbornika i traka sa simbolima alata odgovara u potpunosti [[Microsoft]]ovom propisanom [[standard]]u (eng. ''[[Windows]]''). Dodatno desnom tipkom [[Računalni miš|miša]] moguće je pozvati dodatni izbornik, koji nam u pojedinim situacijama omogućava da mijenjamo predmet na tehničkom crtežu i izvodimo dodatno operacije. Moguće je da zadajete naredbe i preko tipkovnice tako što u naredbeni redak pri dnu [[zaslon]]a upišemo neredbenu riječ.

U AutoCAD-u mogu se konstruirati, dizajnirati i crtati [[tehnički crtež]]i. U njemu možemo otvoriti velik broj AutoCAD crteža odjednom, te prebacivati dijelove iz jednog crteža u drugi. AutoCAD omogućuje:
* crtanje tehničkih crteža u [[ravnina|ravnini]] (2D);
* stvaranje [[prostor]]nih 3D modela u obliku površina ili krutih tijela (eng. ''Solids'');
* umetanje različitih podataka u crtež u obliku digitalnih sadržaja, slika, podloga i drugog;
* izrada fotorealističnih slika (eng. ''Rendering'');
* povezivanje postojećeg crteža s vanjskim [[Baza podataka|bazama podataka]] i slično. <ref> Mato Lučić: ”Tehničko crtanje s AutoCAD-om“, udžbenik za srednje strukovne škole, Naklada Lučić, Osijek, 2006. </ref>

== Objašnjenje ==
Autocad je najpoznatiji CAD [[računalni program]] tvrtke ''Autodesk'' koja nudi preko 75 specijaliziranih [[softver]]skih alata i pomagala za različita stručnapodručja ([[strojogradnja]], [[elektrotehnika]], [[elektronika]], [[građevinarstvo]], [[arhitektura]], [[kartografija]], [[geodezija]], [[vatrozaštita]] i drugo). Osnovni program, Autocad, je složeni projektantski [[alat]] široke namjene koji podržava dvodimenzionalno projektiranje, kojim se praktički zamjenjuje klasično projektiranje na [[papir]] (crtaća daska i [[šestar]]), ili trodimenzionalno modeliranje složenih premeta koji se u ''modelnom prostoru'' (eng. ''Model Space'') mogu proizvoljno povećati (zumirati), naginjati, okretati, prikazivati u projekcijama, pogledima i presjecima iz svih smjerova, s perspektivnim učinkom ili bez njega, proizvoljno osvjetljavati i renderirati, tako da 3D-prikaz oponaša [[fotografija|fotografiju]] zamišljenog predmeta koji postoji samo u [[Računalna memorija|memoriji računala]].

Za razliku od drugih programa za 2D i 3D modeliranje, Autocad karakterizira složeni (možda malo i prekomplicirani) sustav mjerila i visoka preciznost koja može ići i ispod [[metar|milimikrona]] i automatski kalkuliran sustav dimenzioniranja (kotiranja) izmjera koji zadovoljava i najstrožije tehničke standarde. Uz izvjesne uvjete, kotiranje je asocijativno, to jest automatski slijedi izmjene geometrije obrađivanog modela.

Radni prostor Autocad-a čini prostor za 3D modeliranje i proizvoljan broj radnih listova (eng. ''Layout'') koji se mogu koristiti u režimu ''Papir'' i režimu ''Model''. U režimu ''Model'' na radnim listovima mogu se otvarati projekcije i pogledi (''eng. Viewport'') na trodimenzionalni model stvoren u prostoru za modeliranje. U režimu ''Papir'', radni listovi nemaju nikakve povezanosti s trodimenzionalnim modelom, i u tom se režimu pogledi (ako su uopće stvoreni) ne mogu pokrenuti. Modelni i papirni prostor se u načelu koriste odvojeno, odnosno ne organiziraju se na istom radnom listu.

=== 3D - režim ===
Prostor za modeliranje i radni listovi u režimu ''Model'' čine ''modelni prostor'' u kome se određuje (konstruira, mijenja, dimenzionira - kotira i opisuje) jedan trodimenzionalni model, koji međutim može biti vrlo složen i sadržavati veliki [[broj]] sastavnih dijelova. Na radnim listovima (eng. ''Layout'') u režimu ''Model'' mogu se otvarati projekcije (eng. ''Viewport'') na bilo koju ravninu ili presjeci i pogledi iz bilo kog smjera na trodimenzionalni model. Prostor za modeliranje i projekcije na radnim listovima automatizirano surađuju, tako da se svaka promjena na bilo kom radnom listu ili na modelu u prostoru za modeliranje odrazuje na model, to jest automatski se obnavlja na svim ostalim radnim listovima. Prostor za modeliranje je neograničen a model se može bez ograničenja povećavati (zumirati) u smjeru proširenja obuhvata ili povećanja detalja bez gubitka preciznosti izmjera ili [[razlučivost]]i.

=== 2D - režim ===
U režimu ''Papir'' radni listovi predstavljaju nezavisne papire među kojima nema nikakve povezanosti, pa se koriste na način uobičajen u klasičnom "papirnatom" projektiranju za crtanje dvodimenzionalnih projekcija i [[presjek (geometrija)|presjek]]a. Takve su projekcije "plosnate", to jest ne mogu se okretati u prostoru i nemaju promjenjiv kut gledanja. Na svakom radnom listu se može prikazati drugi predmet ili drugi dio složenog predmeta čiji je sastavni crtež također sadržan na jednom ili više radnih listova. Skup radnih listova u režimu ''Papir'' predstavlja "papirni prostor" Autocad-a (eng. ''Papir Space''). Pogledi i projekcije trodimenzionalnog modela ne mogu se aktivirati u papirnom prostoru, a predmeti ucrtani u papirni prostor uopće se ne prikazuju u prostoru za 3D modeliranje.

=== Rad u slojevima ===
U oba režima u svim radnim listovima i pogledima ili projekcijama (eng. ''Viewport'') [[crtanje]] se izvodi na proizvoljnom broju prozirnih slojeva (eng. ''Layer''). Pojedini predmeti ili skupine crtežnih dijelova (kote, šrafure, pomoćne konstruktivne linije i slično) mogu se iscrtati na zasebnim slojevima. Svaki sloj se može zasebno stvoriti (debljina, vrsta i [[boja]] linija i drugo) i po potrebi sakriti, to jest na njemu sadržani predmeti mogu se učiniti nevidljivima u jednom ili više radnih listova ili projekcijama (eng. ''Viewport'').

=== Blokovi ===
'''Blokovi''' su objedinjene grupe predmeta ili crtežnih dijelova koji čine zasebnu cjelinu i ponašaju se kao jedan dio ili predmet. Blokovi stvoreni u jednom radnom listu ili projektu mogu se koristiti u drugom radnom listu ili projektu, mogu se kopirati, brisati, umnožavati i tako dalje kao jedan dio. Mogu se ponovo rastaviti na dijelove i ponovo sastaviti u blok.

Često korištene dijelove ili predmete ([[vijak|vijci]], instalacijski elementi, strojarski sklopovi, arhitektonski detalji i namještaj, i tako dalje) prikladno je spremiti kao imenovane blokove, pa ih se po potrebi može pozvati i uklopiti u bilo koji radni list ili projekt. Kolekcije blokova ušteđuju višekratno konstruiranje istih konstruktivnih detalja i značajno skraćuju vrijeme projektiranja.

Skromnija kolekcija takvih elemenata sadržana je i u samom Autocad-u.

Od verzije 2006. novost su ''dinamički blokovi'', odnosno, bloku se može pridružiti dinamička svojstva i na temelju tih svojstava umjesto na primjer bloka vrata u arhitekturi koji ima više mjera (dimenzija), smjerova otvaranja, količine detalja, to sve zamijenjujemo s jednim blokom koji ima sva ta svojstva i mijenja ih jednim klikom umjesto dosadašnjih par komadni koje koristimo da bismo dobili željeni izgled bloka. Jedan dinamički blok vrata može sadržavati preko 500 kombinacija vrata.

== Grafičko korisničko sučelje AutoCAD-a ==
Grafički prozor programa AutoCAD podijeljeno je na 5 područja:
* traka s izbornicima;
* nepokretne i pokretne trake s alatima;
* polje crteža ili područje crtanja;
* okvir za naredbeni redak ili prozor naredbi (eng. ''Command'');
* statusna linija.

[[datoteka:Autocad 01.png|1000px|središte|mini|Glavni prozor ([[grafičko korisničko sučelje]]) AutoCAD-a.]]

Mnogi dijelovi unutar prozora mogu se pomicati, premještati i drukčije oblikovati. Traka izbornika iznad prostora za crtanje sadrži izbornike iz kojih se mogu izabrati naredbe koje postoje u prozorčićima (eng. ''Windows''). Trake s alatima sadrže različite alate za crtanje. Traka svojstava (eng. ''Match Properties'') sadrži naziv ili broj trenutno odabranog sloja (eng. ''Layers'') na kojem se radi.

[[datoteka:Autocad 02.png|1000px|središte|mini|Gornji dio glavnog prozora AutoCAD-a.]]

Površina za crtanje (radna površina) zauzima najveći dio prozora i sve što se nacrta biti će prikazano unutar te površine. Pokazivač u obliku križića u svakom trenutku pokazuje gdje se trenutno nalazi [[računalni miš]]. Istovremeno na dnu prozora prikazana je vrijednost koordinata ''x'' i ''y'' (pravokutni [[koordinatni sustav]]) točke gdje se pokazivač (križić) nalazi.

[[datoteka:Autocad 03.png|1000px|središte|mini|Donji dio glavnog prozora AutoCAD-a.]]

== Popis često upotrebljavanih naredaba u AutoCAD-u ==

=== Naredbe za crtanje ===
Često upotrebljavane naredbe za crtanje (eng. ''Draw'') su:
* '''Line''' – crtanje ravne crte ili [[Linija|linije]] (prozor naredbi ili eng. ''Command line'': line);
* '''Circle''' – crtanje [[kružnica|kružnice]] (prozor naredbi: circle);
* '''Arc''' – crtanje kružnog [[Luk (matematika)|luka]] (prozor naredbi: arc);
* '''Text''' ˃ '''Multiline Text''' – pisanje [[tekst]]a u više redaka (prozor naredbi: mtext);
* '''Rectangle''' – crtanje [[pravokutnik]]a (prozor naredbi: pline);
* '''Polygon''' – crtanje pravilnog [[Mnogokut|mnogokutnika]] ili poligona (prozor naredbi: polygon);
* '''Ellipse''' – crtanje [[elipsa|elipse]] (prozor naredbi: ellipse);
* '''Hatch''' – šrafiranje površine (prozor naredbi: bhatch);
* '''Polyline''' – crtanje polilinije (prozor naredbi: pline):
* '''Region''' – stvaranje zatvorenih područja (prozor naredbi: region),
* '''Block''' ˃ '''Make''' – stvaranje bloka (prozor naredbi: block);
* '''Revision Cloud''' – stvaranje isječka crteža u obliku oblačića (prozor naredbi: revcloud);
* '''Point''' – crtanje [[točka|točke]] (prozor naredbi: point);

=== Naredbe za izmjene ===
Često upotrebljavane naredbe za izmjene (eng. '''Modify''') su:
* '''Erase''' – brisanje objekta (prozor naredbi: erase);
* '''Copy''' – preslikavanje objekta (prozor naredbi: copy);
* '''Move''' – pomicanje objekta (prozor naredbi: move);
* '''Mirror''' – zrcaljenje objekta oko određene osi ili plohe (prozor naredbi: mirror);
* '''Rotate''' – zakretanje (rotiranje) objekta (prozor naredbi: rotate);
* '''Chamfer''' – ukošenje vrhova ili bridova, spajanje pravaca kosom crtom (prozor naredbi: chamfer);
* '''Fillet''' – zaokruživanje objekta, spajanje pravaca kružnim lukom (prozor naredbi: fillet);
* '''Break''' – prekid (uklanjanje) dijela linije (prozor naredbi: break);
* '''Extend''' – produživanje objekta (prozor naredbi: extend);
* '''Array''' – preslikavanje objekata u nizu, pravokutni ili polarni raspored (prozor naredbi: array);
* '''Offset''' – paralelno preslikavanje objekta (prozor naredbi: offset);
* '''Trim''' – podrezivanje objekta (prozor naredbi: trim);
* '''Scale''' – promjena veličine objekta, uvećanje ili smanjenje (prozor naredbi: scale);
* '''Stretch''' – istezanje objekta (prozor naredbi: stretch);
* '''Explode''' – rastavljanje složenog objekta ili objekata na pojedinačne elemente (prozor naredbi: explode);
* '''Object''' ˃ '''Polyline''' – uređivanje polilinije (prozor naredbi: pedit);
* '''Object''' ˃ '''Hatch''' – uređivanje (editiranje) šrafure (prozor naredbi: hatchedit),
* '''Text Edit''' ili '''Mtext Edit''' – uređivanje teksta (prozor naredbi: ddedit).

=== Standardne naredbe ===
Često upotrebljavane standardne naredbe (eng. ''Standard'') su:
* '''Match Properties''' – prenošenje svojstava s objekta na objekt (prozor naredbi: matchprop);
* '''Cut''' – izrezivanje objekta (prozor naredbi: cutclip);
* '''Pan''' – pomicanje prikaza (prozor naredbi: pan);
* '''Insert''' ˃ '''Block''' – umetanje blokova (prozor naredbi: insert);
* '''Zoom''' – povećanje prikaza (desna tipka miša);
* '''Table''' – crtanje tablice (prozor naredbi: table).

=== Naredbe za izmjere ===
Često upotrebljavane naredbe za izmjere (eng. ''Dimension'') su:
* '''Linear''' – kotiranje pod pravim kutom (prozor naredbi: dimlinear);
* '''Aligned''' – kotiranje pod bilo kojim kutom (prozor naredbi: dimaligned);
* '''Angular''' – kotiranje kutova (prozor naredbi: dimangular);
* '''Diameter''' – kotiranje kružnice (prozor naredbi: dimdiameter);
* '''Center Mark''' – označavanje točke središta kružnice ili luka (prozor naredbi: dimcenter);
* '''Construction Line''' – crtanje linija konstrukcija (prozor naredbi: xline);
* '''Dimension Edit''' – uređivanje kota (prozor naredbi: dimedit);
* '''Dimension Style''' – namještanje kotnog stila (prozor naredbi: dimstyle);
* '''Inquiry''' ˃ '''Distance''' – mjerenje razmaka između točaka (prozor naredbi: dist).

=== 3D naredbe ===
Često upotrebljavane 3D naredbe (eng. ''Solids'') su:
* '''Extrude''' – stvaranje čvrstih tijela izvlačenjem 2D objekata (prozor naredbi: extrude);
* '''Subtract''' – oduzimanje područja (prozor naredbi: subtract);
* '''Union''' – zbrajanje područja ili regiona (prozor naredbi: union);
* '''Intersection''' – stvaranje isječka područja ili regiona (prozor naredbi: intersect);
* '''Revolve''' – zakretanje 2D objekta oko osi i dobivanje 3D osovine (prozor naredbi: revolve);
* '''Box''' – crtanje [[kocka|kocke]] ili [[Kvadar|kvadra]] (prozor naredbi: box);
* '''Cylinder''' – crtanje [[valjak|valjka]] (prozor naredbi: cylinder);
* '''Cone''' – crtanje [[stožac|stožca]] (prozor naredbi: cone).

== Pomoć pri crtanju ==
Sve naredbe (na primjer eng. ''Line'' – crtanje ravne linije) moguće je zadati na 3 načina. Prvo, naredba se može pokrenuti klikom na odgovarajući simbol naredbe (ako se strelica drži duže uz sličicu, pojavi se i tekst – ''Line'') na traci s alatima za crtanje. Drugo, naredba se može pronaći u gornjoj standardnoj traci s alatima ukoliko se stisne okomiti izbornik za crtanje (eng. ''Draw'') i zatim se prikaže naredba za crtanje ravne linije (eng. ''Line''). Treće, može se upisati Line u prozoru naredbi (eng. ''Command Line'') i stiskom tipke ''Enter'', naredba se izvršava.

=== Pomoćni alat za pravokutno crtanje (eng. ''Ortho'') ===
Dosta često potrebno je povlačiti linije samo vodoravno ili okomito. Uključivanjem pomoćnog alata ''Ortho'' to je omogućeno, a ako želite raditi kosu liniju, samo ga isključite.

=== Ciljane točke predmeta (eng. ''Osnap'') ===
Pomoćni alat ''Osnap'' omogućava da se precizno odrede određene točke na predmetu. Iz trake s alatima može se odabrati ''Standard Toolbar'' → ''Object Snap'' ili se stisne naredba ''Osnap'' na statusnoj liniji na dnu, pa se na zaslonu pojavi prozor ''Drafting Settings''. Odabiru se potrebne točke s kvačicom za koje će se hvatati pokazivač prilikom crtanja (ciljne točke). Vrlo su korisne ''Endpoint'' (pokazuje sve krajnje točke crta, polinija, lukova, a i tjemena 3D ploha), ''Midpoint'' (pokazuje središnju točku neke crte ili luka), ''Intersection'' (sjecište linija), ''Center'' (pronalazi središte neke kružnice ili luka), a i druge.

=== Vođenje prikazivanja crteža (eng. ''Zoom'') ===
Odabirom ikone ''Zoom All'' sa standardne trake s alatima može se vidjeti cijelo područje crtanja (granice crtanja) koja se može omeđiti naredbom ''Drawing Limits''.

Odabirom ikone ''Zoom Window'' s iste trake može se odrediti prozor povećanja. Lijevom tipkom se klikne na početak rastegljivog pravokutnika i na kraju također lijevim klikom se završi željeni pravokutnik (isječak crteža).

Odabirom ikone ''Zoom Previous'' vraćamo se na prethodnu veličinu slike.

=== Naredba ''Pan Realtime'' ===
Sa standardne trake može se izabrati ikona ''Pan Realtime'' ili se zada kratka naredba ''pan''. Njome se može vrlo lako pregledati cijeli crtež tako što će se simbol ruke, koji je zamijenio križni pokazivač, i istovremenim pritiskom na lijevu tipku miša i njegovim povlačenjem, pomicati crtež po želji po cijelom polju za crtanje. Ova naredba se završava tipkom ''Esc''.

=== Postavljanje slojeva (eng. ''Layer'') ===
U programu AutoCAD jedan crtež možete postaviti na različitim slojevima, ravninama ili razinama (eng. ''Layers''). U jednom sloju (eng. ''Layer'') trebali bi biti predmeti crtanja koji pripadaju istoj skupini koju ste stvorili na neki logičan način. Odabire se iz glavnog izbornika ''Format'', a potom s padajućeg izbornika prvu mogućnost ''Layer'', ili kliknite na liniji sa svojstvima na gumb ''Layers'' ili zadajte kratku naredbu ''la'' preko tipkovnice. U prozoru koji se otvorio kliknite na sličicu ''New Layer'' za postavljanje novog sloja. Na listi bit će vidljiv novi sloj s nazivom ''Layer 1''. Naziv se može izmijeniti preko tipkovnice, a također i ostala svojstva sloja kao što su boja crte, tip i širina crte, stil iscrtavanja (plotanja) određenog sloja i drugo.

==== Priprema crteža: postavljanje sloja ====
Naziv ''Layer 1'' se mijenja, na primjer u ''Kote'' u polje naziva i završava se s ''Enter''. Ponovnim klikom na gumb ''New'' može se postaviti čitav niz potrebnih slojeva, kao na primjer šrafure, središnjice predmeta, obrisi i drugo.

==== Izbor boje sloja ====
Novi sloj (eng. ''Layer'') u AutoCAD-u ima početnu bijelu boju i tip crte ''Continuous'' (puna crta). Može se kliknuti na sloj koji je nazvan ''Kote'' na polje ''White'' da se promijeni boja ovog sloja. Pojavit će se prozor s ponudom velikog velikog izbora boja kojim se mogu povlačiti kotne crte. Odabire se na primjer plava (eng. ''Blue'') i pritisne ''OK''. Sloj kote je postao plav.

==== Izbor vrste i širina crte jednog sloja ====
Nakon odabira boje, može se pristupiti promjeni vrste crte i njezine širine za određeni sloj. Za crtanje vidljivih bridova koristi se puna široka crta. Za kotiranje kao i za šrafiranje koristi se puna uska crta. Za crtanje središnjica koristi se uglavnom tip crta-točka-crta (ISO 04 W100). Izmjenu vrste crte na sloju ''Središnjice'' obavlja se klikanjem na polje ispod stupca ''Linetype''. U prozoru koji se pojavio odabiru se crte za svaki sloj. Ako nije ponuđena vrsta crte koja treba, klika se na ''Load'' i odabire željena crta. Da se odabere potrebna debljina crte, klikne se na ''Lineweight'' određenog sloja te odabire željena širina crte (na primjer 0.3 – a to je 0,3 mm kod iscrtavanja ili plotanja).

==== Vođenje slojeva ====
Dovede li se pokazivač miša na određeni sloj na traci sa svojstvima, može se odabrati željeni sloj sa svim njegovim svojstvima. Na primjer, izborom sloja ''Kote'' možemo vidjeti da taj sloj ima plavu boju, tip crte puna i širinu od odabranih 0,15 mm. Za početak se obično odabire nulti sloj (''Layer 0'') s kojim se mogu crtati obrisi predmeta.

=== Pomoćna mreža (eng. ''Grid'') ===
Kao pomoć pri crtanju može se na zaslonu postaviti jedna mreža postavljena od točaka. Pomoćna se mreža može pozvati funkcijskom tipkom ''F7'' s tipkovnice ili klikom lijeve tipke miša na gumb ''Grid'' na statusnoj liniji na dnu glavnog prozora. Desnim klikom na polje ''Grid'' može se namjestiti razmak između crta mreže vodoravno i okomito ili pod određenim kutom.

=== Ciljanje točaka mreže (eng. ''Snap'') ===
Pomoć pri crtanju točnih mjera može biti i rad s pomoćnim alatom ''Grid'' koji veže križni pokazivač za točke sjecišta linija mreže (eng. ''Grid''). Pokazivač će se pri pomicanju uvijek vezati samo za točke mreže pa će te točke biti početne točke crtanja. Pomoćni alat ''Snap'' se poziva i isključuje tipkom ''F9'' ili lijevim klikom na gumb ''Snap'' na statusnoj liniji na dnu glavnog prozora. Desnim klikom na gumb ''Snap'' mogu se izvršiti potrebna namještanja.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|AutoCAD}}
* [http://inovatori.hr/wp-content/uploads/sites/225/2015/01/AUTOCAD_za_samouke_na_15_stranica.pdf AutoCAD za samouke na 15 stranica, Bela Nemet]
* [http://www.ic.ims.hr/autocad/kazalo-autocad.html Autocad 2007 za početnike, Ivan Cindrić]

[[Kategorija:Programska podrška]]

AutoCAD - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica