WikiSysop: bnz

2022-05-08T10:02:01Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:02, 8. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Automatska meteorološka postaja'''-->~~[[datoteka:NOAA-NDBC-discus-buoy.jpg\|mini\|desno\|300px\|Automatska meteorološka postaja na [[more\|moru]].]]		[[datoteka:NOAA-NDBC-discus-buoy.jpg\|mini\|desno\|300px\|Automatska meteorološka postaja na [[more\|moru]].]]

	[[datoteka:IMG 0430-aws-rothera 1200x900.jpg\|mini\|desno\|300px\|Automatska meteorološka postaja na [[Antarktika\|Antarktici]].]]		[[datoteka:IMG 0430-aws-rothera 1200x900.jpg\|mini\|desno\|300px\|Automatska meteorološka postaja na [[Antarktika\|Antarktici]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-01T06:41:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:NOAA-NDBC-discus-buoy.jpg|mini|desno|300px|Automatska meteorološka postaja na [[more|moru]].]]

[[datoteka:IMG 0430-aws-rothera 1200x900.jpg|mini|desno|300px|Automatska meteorološka postaja na [[Antarktika|Antarktici]].]]

'''Automatska meteorološka postaja''' provodi [[mjerenje|mjerenja]] glavnih [[Meteorološke pojave|meteoroloških pojava (elemenata)]], stalno (kontinuirano) ih zapisuju na [[Magnetski zapis|magnetske zapise]] i javljaju [[Radio|radijskim]] ili žičanim putem sabirnim središtima. [[Pomorstvo|Pomorske]] postaje na [[kopno|kopnu]] i [[brod]]ovima provode program [[Sinoptička meteorologija|sinoptičkih postaja]] s težištem opažanja stanja [[more|mora]]. Automatske postaje na moru, na [[Sidro|usidrenim]] ili pokretnim [[plutača]]ma, javljaju ne samo [[meteorologija|meteorološke]] već i [[oceanografija|oceanografske]] podatke (visinu [[Mehanički valovi|valova]], [[temperatura|temperaturu]] mora, [[Morska struja|morske struje]] i drugo). <ref>'''meteorološka postaja''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40415] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018. </ref>

== Objašnjenje ==
Automatska meteorološka postaja služi za mjerenje osnovnih meteoroloških pojava (elemenata) na teško pristupačnim i nenaseljenim mjestima, na [[Zračna luka|zračnim lukama]], [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]] i plutačama kao automatski telemetrijski sustavi ([[daljinsko mjerenje]]).

Automatske meteorološke postaje sada se grade u [[modul]]arnom sustavu tako da se nizom mjernih osjetnika ([[senzor]]a) za glavne meteorološke pojave ([[vjetar]], [[temperatura]], [[Vlažnost zraka|vlaga]] i [[tlak zraka]], [[zračenje]], podnica [[oblak]]a, [[vidljivost]], [[Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja|ukupno ili globalno zračenje]], [[vodostaj]], temperatura [[tlo|tla]] i površine vode) pomoću uređaja za obradu [[signal]]a, kontrolnih jedinica i [[mikroprocesor]]a neposredno dobivaju izmjerene vrijednosti i iz njih izvedene veličine. Ti se podaci, u obliku signala [[standard]]nog oblika ili kodiranih signala ([[kodirani meteorološki izvještaji]]), prenose [[radio|radijem]] ili [[telefon]]skim linijama u centralnu jedinicu, i to ili na poziv ili kontinuirano, a najčešće u određenim vremenskim razmacima. Za pogon automatskih stanica služe sklop [[baterija]] ili [[akumulator]]a, [[električna struja]] iz gradske mreže ili generator s pogonom na vjetar ([[vjetroagregat]]).

Na automatskoj meteorološkoj postaje podaci mjerenja najčešće se bilježe na samome mjestu na magnetske zapise i javljaju radijskim ili žičanim putem sabirnim središtima. Ovi se zapisi kasnije obrađuju za posebne namjene i istraživačke svrhe, ali gdje je god moguće postavljaju se i klasična [[Pisač|pisala]] na papirnu traku. U nuklearnim centralama senzori su postavljeni na mjerni toranj ili stup visine i 200 do 300 metara, na kojem se na različitim visinama mjeri temperatura, vlaga, vjetar i različite druge meteorološke pojave.

Automatske meteorološke postaje postavljaju se na morima na plutače. One mjere, uz osnovne meteorološke pojave, i temperaturu mora, morske struje, visinu valova i njihov [[period]]. U sinoptičkim terminima ove stanice predaju radijem podatke kopnenim stanicama direktno ili preko [[umjetni satelit|umjetnog satelita]].

Rad automatskih meteoroloških postaja koje su daleko od naseljenih mjesta veoma je težak. Pored osnovnog problema napajanja stanice energijom, rad često otežavaju teški [[klima]]tski uvjeti i nemogućnost da se odmah uklone kvarovi na uređajima. Zahtjevi za takvim stanicama su sve veći ne samo u polarnim predjelima i na oceanima već i u razvijenim zemljama, gdje je zbog pomanjkanja osoblja sve teže održavati i obične stanice. U [[Švicarska|Švicarskoj]] već postoji mreža automatskih meteoroloških postaja. Više desetaka takvih stanica je u pogonu na [[Grenland]]u, u [[Švedska|Švedskoj]] i u drugim zemljama i na morima, a ubrzani razvoj elektronike doprinijet će daljem povećanju njihova broja. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Meteorologija]]

Automatska meteorološka postaja - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica