WikiSysop: bnz

2022-05-08T13:40:25Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:40, 8. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Azbest'''-->~~[[Datoteka:Wellasbestdach-233-3354 IMG.JPG\|thumb\|right\|Krovne ploče iz mješavine azbesta i cementa]]		[[Datoteka:Wellasbestdach-233-3354 IMG.JPG\|thumb\|right\|Krovne ploče iz mješavine azbesta i cementa]]
	'''Azbest''' ([[starogrčki jezik\|starogrčki]]: ἄσβεστος, ''asbestos'';„vječito”, amfibolni azbest) je prirodni, vlaknasti [[mineral]] (kao pamučna vlakna) iz skupine [[silikat]]a ([[kalcij]]evih, [[magnezij]]evih i [[Željezo\|željeznih]]). Nalazi se u prirodi, ima malenu toplinsku i električnu vodljivost, otporan je na visoke temperature. Rabi se u proizvodnji toplinske i električne izolacije i za izradu zaštitne vatrogasne odjeće i obuće. Dugo je bio na glasu kao "čudo od vlakna" zbog svoje [[čvrstoća\|čvrstoće]], otpornosti na [[toplina\|toplinu]] i [[kiselina\|kiselinu]], te [[izolator\|izolacijskih]] svojstava. Zbog opasnosti po zdravlje (kancerogen je), azbest je sada zabranjen u brojnim državama, a među njima je i Hrvatska. U nekim malim granama privrede se i dalje rabi, pod strogim oprezom i kontrolom, jer mu nema zamjenskoga tehničkoga materijala.<br />		'''Azbest''' ([[starogrčki jezik\|starogrčki]]: ἄσβεστος, ''asbestos'';„vječito”, amfibolni azbest) je prirodni, vlaknasti [[mineral]] (kao pamučna vlakna) iz skupine [[silikat]]a ([[kalcij]]evih, [[magnezij]]evih i [[Željezo\|željeznih]]). Nalazi se u prirodi, ima malenu toplinsku i električnu vodljivost, otporan je na visoke temperature. Rabi se u proizvodnji toplinske i električne izolacije i za izradu zaštitne vatrogasne odjeće i obuće. Dugo je bio na glasu kao "čudo od vlakna" zbog svoje [[čvrstoća\|čvrstoće]], otpornosti na [[toplina\|toplinu]] i [[kiselina\|kiselinu]], te [[izolator\|izolacijskih]] svojstava. Zbog opasnosti po zdravlje (kancerogen je), azbest je sada zabranjen u brojnim državama, a među njima je i Hrvatska. U nekim malim granama privrede se i dalje rabi, pod strogim oprezom i kontrolom, jer mu nema zamjenskoga tehničkoga materijala.<br />
	Najpoznatiji i najrašireniji je magnezijski silikat s vodom (H<sub>4</sub>Mg<sub>3</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>9</sub>).		Najpoznatiji i najrašireniji je magnezijski silikat s vodom (H<sub>4</sub>Mg<sub>3</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>9</sub>).

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T02:12:07Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Wellasbestdach-233-3354 IMG.JPG|thumb|right|Krovne ploče iz mješavine azbesta i cementa]]
'''Azbest''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]]: ἄσβεστος, ''asbestos'';„vječito”, amfibolni azbest) je prirodni, vlaknasti [[mineral]] (kao pamučna vlakna) iz skupine [[silikat]]a ([[kalcij]]evih, [[magnezij]]evih i [[Željezo|željeznih]]). Nalazi se u prirodi, ima malenu toplinsku i električnu vodljivost, otporan je na visoke temperature. Rabi se u proizvodnji toplinske i električne izolacije i za izradu zaštitne vatrogasne odjeće i obuće. Dugo je bio na glasu kao "čudo od vlakna" zbog svoje [[čvrstoća|čvrstoće]], otpornosti na [[toplina|toplinu]] i [[kiselina|kiselinu]], te [[izolator|izolacijskih]] svojstava. Zbog opasnosti po zdravlje (kancerogen je), azbest je sada zabranjen u brojnim državama, a među njima je i Hrvatska. U nekim malim granama privrede se i dalje rabi, pod strogim oprezom i kontrolom, jer mu nema zamjenskoga tehničkoga materijala. 
Najpoznatiji i najrašireniji je magnezijski silikat s vodom (H4Mg3Si2O9).

Minerali koje ubrajamo u azbest su: [[krokidoliti]] iz skupine [[Amfiboli|amfibola]], [[krizotil]]i ([[serpentin|serpentinska grupa]]), [[grunerit]], [[antofilit]] i [[aktinolit]].

==Izvor==
*''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: Zvonimir Jakobović. Tiskanje dovršeno 21. Prosinca 2007.g., nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 54.

{{Mrva}}

[[Kategorija:Minerali]]
[[Kategorija:Magnezij]]

Azbest - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica