<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Azijski_slon</id>
	<title>Azijski slon - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Azijski_slon"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Azijski_slon&amp;action=history"/>
	<updated>2026-05-24T08:05:36Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Azijski_slon&amp;diff=514131&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Azijski_slon&amp;diff=514131&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-05-08T19:33:54Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 19:33, 8. svibnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--'''Azijski slon'''--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{Taksokvir&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{Taksokvir&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| boja = pink&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| boja = pink&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| naziv = Azijski slon&amp;lt;ref&amp;gt;Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds):  [http://www.bucknell.edu/msw3/ Mammal Species of the World, 3rd edition], Johns Hopkins University Press, 90. {{ISBN|0-801-88221-4}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;| naziv = Azijski slon&amp;lt;ref&amp;gt;Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds):  [http://www.bucknell.edu/msw3/ Mammal Species of the World, 3rd edition], Johns Hopkins University Press, 90. {{ISBN|0-801-88221-4}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Azijski_slon&amp;diff=68869&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Azijski_slon&amp;diff=68869&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-28T21:21:28Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Azijski slon'''--&amp;gt;{{Taksokvir&lt;br /&gt;
| boja = pink&lt;br /&gt;
| naziv = Azijski slon&amp;lt;ref&amp;gt;Shoshani, Jeheskel (November 16, 2005). in Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds):  [http://www.bucknell.edu/msw3/ Mammal Species of the World, 3rd edition], Johns Hopkins University Press, 90. {{ISBN|0-801-88221-4}}&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
| status = {{StatusUgroženi}}&lt;br /&gt;
| slika = Asian elephant - melbourne zoo.jpg&lt;br /&gt;
| slika_širina = 240px&lt;br /&gt;
| regnum = [[Životinje|Animalia]]&lt;br /&gt;
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]&lt;br /&gt;
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]&lt;br /&gt;
| ordo = [[Surlaši|Proboscidea]]&lt;br /&gt;
| familia = [[Slonovi|Elephantidae]]&lt;br /&gt;
| genus = ''[[Elephas]]''&lt;br /&gt;
| species = '''''E. maximus'''''&lt;br /&gt;
| dvoimeno = ''Elephas maximus''&lt;br /&gt;
| dvoimeno_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758.&lt;br /&gt;
| karta_raspon = Elphas_maximus_range.png&lt;br /&gt;
| karta_raspon_širina = 240px&lt;br /&gt;
| karta_raspon_opis = Rasprostranjenost azijskih slonova&lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
'''Azijski slon''' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Elephas maximus''), često i '''indijski slon''' je, nakon [[afrički slon|afričkog slona]], druga najveća danas živuća kopnena životinja. Za razliku od afričkog rođaka, nije teško pripitomiti ga pa ga ljudi često love i koriste. Jedina je danas živuća vrsta u [[Rod (taksonomija)|rod]]u Elephas, a uz afričkog i [[šumski slon|šumskog]], jedna od tri živuće vrste porodice [[slonovi|slonova]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Obilježja==&lt;br /&gt;
Azijski slon od afričkog se razlikuje bitno manjim [[uho|ušima]], na stražnjim nogama ima četiri a ne tri prsta kao afrički, a surla ima samo jedan, umjesto dva prstolika vrška. Kad je uspravljen, najviša točka mu je vrh glave, a ne leđa, kao kod afričkog. Manje uočljive razlike su u unutrašnjoj [[anatomija|anatomiji]]: ima 19 pari [[rebro|rebara]] (afrički ima 21 par), i 33 repna kralješka (afrički 26 kralješka).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pored toga, azijski slon je manji. U ramenima ima najviše 3 metra, od glave do kraja trupa dug je oko 6 m, a rep je oko 150&amp;amp;nbsp;cm. Ženka teži oko 2.700&amp;amp;nbsp;kg, mužjak može biti i teži od 5.000&amp;amp;nbsp;kg. [[Kljova|Kljove]] uglavnom imaju samo mužjaci, a kod nekih [[populacija (biologija)|populacija]] ih nemaju niti mužjaci. Tako na [[Šri Lanka|Šri Lanki]] tek svaki deseti mužjak ima vidljive kljove.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Rasprostranjenost==&lt;br /&gt;
Nekada su azijski slonovi živjeli kako u [[tropska kišna šuma|tropskim šumama]], tako i na otvorenim travnjacima. Danas divlji azijski slon živi još samo u gustim šumama, što je rezultat potiskivanja ovih životinja, ljudi im oduzimaju životni prostor. Danas, žive još u sljedećim zemljama: [[Indija]] (istok, jugoistok i južni rubovi [[Himalaja|Himalaje]]), [[Šri Lanka]], [[Nepal]], [[Kraljevina Butan|Butan]], [[Bangladeš]], [[Kina]] (krajnji jug), [[Mianmar]], [[Tajland]], [[Vijetnam]], [[Malezija]], [[Indonezija]] (Sumatra, Borneo; na Javi je izumro).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Na Šri Lanki je do 19. stoljeća živjelo oko 20 000 slonova, a danas ih je oko 3 500. Kralj Raja Sinha I. posjedovao je 2 000 slonova za borbu i [[1588.]] godine je opkolio [[Colombo]] u kojem su bili Portugalci. Sukobi s ljudima najveći su uzrok ugibanja slonova na Šri Lanci. Samo [[1998.]] ubijeno ih je više od 350. [[17. veljače]] [[1975.]] otvoreno je sirotište i utočište za sloniće iz prašume Pinnawela. Na početku rada imalo je 6 jedinki, a [[2009.]] ih je brojilo 53. Do sredine 1998. u utočištu je na svijet došlo 14 slonića, 8 mužjaka i 6 ženki. Drugo je značajno utočište Ath Athuru Sevana u kojem su od osnutka bila smještena 83 slonića, a uslijed bolesti uginulo je njih 39.&amp;lt;ref&amp;gt;Vlatko Rukavina - Šri Lanka (zemlja koja se voli više od drugih), CEYLON HOUSE-Promotivni centar Šri Lanke, Zagreb 2009., str. 80.-81.&amp;lt;/ref&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Način života==&lt;br /&gt;
Azijski slonovi su aktivni u sumrak i noću. Tijekom dana miruju. Nisu teritorijalne životinje, i neprekidno su u pokretu tražeći hranu koja se sastoji od trava, lišća, grana i kore drveta. Kako se netaknuta područja gdje mogu naći dovoljno hrane neprekidno smanjuju, ponekad upadaju na plantaže i jedu [[riža|rižu]], [[šećerna trska|šećernu trsku]] i [[banana|banane]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Biljku surlom čupaju ili trbaju, i donose do ustiju. Odrasli slon pojede dnevno oko 150&amp;amp;nbsp;kg hrane. Pored toga, azijski slonovi najmanje jednom dnevno odlaze do vode. Ženke i mladunci žive u [[krdo|krdima]] od, najčešće, osam do trideset jedinki. U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] navodno nisu bila rijetka krda od stotinjak jedinki. Sve životinje u krdu su međusobno srodne, to su majke, kćerke i sestre. Najstarija ženka vodi krdo i drži ga na okupu. Mužjaci žive sami, ili dok su još mladi, i sami se okupljaju u manje skupine. U vrijeme parenja, priključuju se jednom krdu i mogu provesti i više mjeseci u društvu ženki. Kako vrijeme parenja nije vezano za godišnje doba, u oko 40% krda može se vidjeti najmanje jednog mužjaka. Mužjaci nisu agresivni, tako da se u nekom krdu ponekad može sresti i više od jednog.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Gestacija]] traje prosječno 640 dana. Nakon toga, na svijet dolazi jedno mladunče teško oko 100&amp;amp;nbsp;kg, pokriveno dugom, smeđom dlakom. Kratko nakon rođenja, mladunče može ustati i hodati. [[Sisanje|Sisati]] može kod svake ženke koja ima mlijeko, to ne mora biti isključivo majka. Siše usnama, ne surlom. Nakon 6 mjeseci počinje jesti i krutu hranu, no povremeno siše sve do dvije godine. U dobi od 7-8 godina, mlade mužjake otjeraju iz krda, dok ženke ostaju u istom krdu cijeli život. Azijski slon je odrastao tek u dobi od 15 do 17 godina. Mužjak se prvi put pari u dobi od 20 godina, a ženka donosi na svijet prvo mladunče tek s oko 17 godina. Životni vijek im je oko 60 godina, u najpovoljnijem slučaju, može doživjeti 80. Najstariji poznati azijski slon doživio je 86 godina u zoološkom vrtu u [[Taipei]]u&amp;lt;ref&amp;gt;Guinnessova knjiga rekorda, Bibliografski institut, Mannheim 2006.&amp;lt;/ref&amp;gt;&amp;lt;ref&amp;gt;New York Times: [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9401EFD6153CF934A15751C0A9659C8B63 World's Oldest Elephant, 86, Is Dead] (23. siječnja 2003.)&amp;lt;/ref&amp;gt;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Povijest razvoja==&lt;br /&gt;
Prema današnjim spoznajama, rod ''Elephas'' je sestrinski [[takson]] [[mamut]]a. Prema tome, azijski slon je bliže srodan mamutima nego [[afrički slon|afričkom slonu]]. Azijski slon i mamuti zajedno tvore taksom Elephantini, za kojeg se smatra da je sestrinska grupa afričkog slona.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Među najranije predstavnike roda ''Elephas'' pripadala je vrsta ''Elephas ekorensis'' iz razdoblja [[pliocen]] koji se ubraja u skupinu [[stari slonovi|starih slonova]]. U Aziji se preko ''Elephas hysudricus'' razvio današnj azijski slon (''Elephas maximus'').&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Tijekom [[pleistocen]]a rod ''Elephas'' je s više vrsta bio rasprostranjen Azijom, Afrikom i južnom Europom. Neki predstavnici ovog roda, patuljastog rasta, živjeli su i na [[otok|otocima]] [[sredozemno more|sredozemnog mora]]. U ovu [[fosil]]nu skupinu [[patuljasti slonovi|patuljastih slonova]] ubraja se i [[sicilijski patuljasti slon]] koji je, odrastao, u ramenima bio visok jedva jedan metar.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Krajem pleistocena azijski slon živio je od [[Iran]]a preko južne Azije do [[Jugoistočna Azija|Jugoistočne Azije]] i Kine. Pronađeni su ostaci čak u [[Irak]]u i [[Sirija|Siriji]], no oni možda potiču od jedne srodne vrste.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Azijski slon i ljudi==&lt;br /&gt;
====Pripitomljavanje====&lt;br /&gt;
Pripitomljavanje azijskih slonova počelo je, vjerojatno, oko 2000 godina p. n. e. u dolini [[Ind]]a, odakle se raširilo u južnu i jugoistočnu Aziju. Pripitomljeni, korišteni su za vuču, jahanje i različite teške fizičke poslove. Tako ih se koristilo (ponegdje i danas) u [[šuma|šumskim]] radovima, za izvlačenje balvana. Nakon višegodišnjeg učenja, mogu razumjeti do 23 komande.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Od oko 1100. p. n. e. u Indiji se koriste i za [[rat]]ovanje. Svojom snagom i otpornošću, izazivali su kod protivničke vojske strah i obeshrabljenost. Među prve Europljane koji su se sreli s [[ratni slon|ratnim slonovima]] ubraja se [[Aleksandar Veliki]]. Kasnije su slonovi korišteni na cijelom području [[sredozemlje|Sredozemlja]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[16. stoljeće|16. stoljeću]] [[portugal]]ski kraljevi dopremaju indijske slonove iz svojih [[kolonija]] u Europu kako bi se pokazivali s njima, ili kako bi ih kao sredstvo [[diplomacija|diplomacije]] dalje poklonili. Poimence su poznati i u dokumentima potvrđeni slon &amp;quot;Hanno&amp;quot;, poklon papi [[Lav X.|Lavu X.]], i &amp;quot;Soliman&amp;quot;, prvi slon u [[Beč]]u.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
====Ugroženost i zaštita====&lt;br /&gt;
Zadnjih 2-3 tisuće godina, životni prostor azijskih slonova neprekidno se smanjuje. Prije 2000 godina nestao je s područja današnjih država [[Iran]]a, [[Pakistan]]a i [[Afganistan]]a. U to vrijeme je u Kini živio još i sjeverno od [[Jangce]]a, no neprekidno je potiskivan prema jugu. Danas živi još samo uz južnu granicu s [[Vijetnam]]om i [[Laos]]om.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[IUCN]] svrstava azijskog slona danas u skupinu &amp;quot;snažno ugroženih&amp;quot; životinja. Bio je, kao i njegov afrički srodnik, masovno ubijan zbog [[slonovača|slonovače]]. Danas su najviše ugroženi uništavanjem i naseljavanjem njihovih staništa. U nekim područjima [[odomaćivanje|odomaćeni]] [[azijski vodeni bivol|vodeni bivoli]] tako nisko popasu travu, da ju slon ne može obuhvatiti surlom da bi ju isčupao, i zbog toga gladuju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Pretpostavlja se, da se danas broj divlje živućih slonova kreće između 35.000 i 55.000 jedinki. Od toga, oko 40% živi na indijskom potkontinentu, sljedećih oko 40% na kopnenom dijelu Jugoistočne Azije, dok je ostatak na Šri Lanki i otocima Jugoistočne Azije.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
S druge strane, uz ljude danas živi oko 15.000 pripitomljenih slonova. Kako se slonovi u zatočeništvu vrlo slabo ili nikako ne razmnožavaju (to je razlog radi kojeg se slonove, usprkos prastaroj tradiciji, slonove ne može smatrati [[domesticiranje|odomaćenim]]), zamjena je moguća jedino uvijek nanovo hvatanjem i pripitomljavanjem mladunčadi  divljih slonova. No, potreba za novim radnim slonovima više gotovo i ne postoji, pa ih to više ne ugrožava. U odnosu na nekadašnji broj pripitomljenih, radnih slonova koji je samo u Tajlandu oko 1900-te bio 100.000, današnjih oko 4.000 je zanemariv. Danas je najveći broj tih slonova u nedovoljno tehnički razvijenom [[Mijanmar]]u, tamo ih je oko 5.500.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Drugi projekti Wikimedije==&lt;br /&gt;
{{WProjekti&lt;br /&gt;
|commons        = &lt;br /&gt;
|commonshr      = &lt;br /&gt;
|commonscat     = Elephas maximus&lt;br /&gt;
|commonscathr   = Azijski slon&lt;br /&gt;
|wikivrste      = Elephas maximus&lt;br /&gt;
|wikivrstehr    = Azijskom slonu&lt;br /&gt;
|wikizvor       = &lt;br /&gt;
|wikizvor_autor = &lt;br /&gt;
|wječnik        = &lt;br /&gt;
|wikiknjige     = &lt;br /&gt;
|wikicitat      = &lt;br /&gt;
}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Surlaši]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Ugrožene vrste]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>