WikiSysop: bnz

2022-05-12T23:59:02Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:59, 12. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Azovske bitke'''-->~~{{Bitka		{{Bitka
	\|naziv=Azovski pohodi 1695.-1696.		\|naziv=Azovski pohodi 1695.-1696.
	\|sukob=Rusko-turski rat 1686.-1700.		\|sukob=Rusko-turski rat 1686.-1700.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-16T10:01:54Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Bitka
|naziv=Azovski pohodi 1695.-1696.
|sukob=Rusko-turski rat 1686.-1700.
|slika=[[datoteka:Capture of Azov 1696.png|300px]]
|opis slike= ''Zauzeće Azova''
|vrijeme=1695.-1696.
|mjesto=[[Azov]],<br />[[Dnjepar]], <br />[[Azovsko more]]
|povod=
|teritorij=
|ishod=Pobjeda Rusije, [[Mir u Srijemskim Karlovcima]] [[1698.]] – [[1699.]]
|strana1={{ZD+X/R|RUSC}}
|strana2={{ZD+X/O|OSM}}
|strana3=
|zapovjednik1 = [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar Veliki]]<br/>Boris Šeremetjev<br/>Franz Lefort
|zapovjednik2 =
|zapovjednik3=
|postrojbe1 =
|postrojbe2 =
|postrojbe3=
|gubitci1 =
|gubitci2 =
|posljedice3=
|bilješke=
}}
'''Azovski pohodi 1695. – 1696.''' (''Азовские походы'' na [[Ruski jezik|ruskom jeziku]]), je naziv za dva ruska [[vojska|vojna]] pohoda poduzetih za vrijeme [[Rusko-turski rat 1686. – 1700.|Rusko-turskog rata 1686. – 1700.]], na čelu s [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petrom Velikim]] usmjerenih na zauzimanje [[Osmansko Carstvo|osmanske]] utvrde [[Azov]] ([[garnizon]] od 7,000 ljudi), koja je blokirala [[Rusko Carstvo|Rusiji]] pristup [[Azovsko more|Azovskom mora]] i [[Crno more|Crnom moru]]. Budući da ''Pohodi na Krim [[1687.]] i [[1689.]]'' nisu uspjeli zbog velikih teškoća pri kretanju velike količine ljudstva preko [[stepa]], [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petar Veliki]] se ovaj put odlučio pokušati ostvariti prodor preko rijeka.

== Prvi pohod na Azov ==

Prvi pohod ma Azov započeo je u proljeće [[1695.]], Petar Veliki je naredio svojoj vojsci (31.000 vojnika i 170 topova) da prodre do Azova. Vojska se sastojala od udarnih [[pukovnija]] i [[Kozaci|Donskih kozaka]] i bila je podijeljena u tri grupe pod zapovjedništvom; ''Franza Leforta'', ''Patricka Gordona'' i ''Avtonoma Golovina''. Vojni provijant je brodovima prevožen Donom iz [[Voronjež]]a. <ref>В. Д. Доценко. Глава I. Флот Петра Великого. Азовский флот. Великое посольство. Керченский поход. — Морской альманах. № 1. История Российского флота.: Санкт-Петербург. 1992. С. 15 {{ru icon}}</ref> Između [[27. lipnja]] i [[5. srpnja]] [[Rusi]] su uspjeli opkoliti utvrdu [[Azov]] s ozemlja, ali nisu mogli spriječiti dopremu opkoljenim branitaljima rijekom i popunjavanje njihovih rezervi. Nakon dva neuspješna napada [[5. kolovoza]] i [[25. rujna]] opsada je prekinuta [[1. listopada]].

Druga ruska armija od 120.000 vojnika, mahom konjice, strijelaca (poseban rod vojske) i [[Ukrajinski kozaci|ukrajinskih kozaka]] pod zapovjedništvom ''Borisa Šeremetjeva'' imala je zadatak prodrijeti do donjeg toka rijeke [[Dnjepar|Dnjepra]] i zauzeti sve osmanske utvrde. Glavnu utvrdu ''Kazy-Kerman'' Rusi su zauzeli nakon što je eksplozijom raznesena središnja barutana. No i pored uspjeha Rusi nisu mogli držati tako veliko područje, te su povukli većinu svojih snaga. Ugovorom iz [[Istanbul|Carigrada]] [[1700.]] godine i preostali Rusi su povukli, a Donji Dnjepar proglašen je demilitariziranom zonom.

== Drugi pohod na Azov ==
[[datoteka:azov.jpg|mini|lijevo|240px|''Zauzeće Azova'', nizozemska gravura iz 17. stoljeća]]
Pri kraju [[1695.]], Rusi su počeli pripreme za drugi Azovski pohod. Do proljeća [[1696.]] oni su izgradili Azovsku flotilu brodova. Konjica pod zapovjedništvom Šeremetjeva (oko 70.000 vojnika) ponovno je poslana u Donji Dnjepar. Glavne ruske snage (oko 75.000 ljudi) pod zapovjedništvom ''Alekseja Semjonoviča Šeina'' 23. – 26. travnja otpočele su s prodorom na Azov kopnom i vodom (rijekama [[Voronjež (rijeka)|Voronjež]] i [[Don]]). Peter Veliki uputio se s riječnom flotilom u napad na utvrdu Azov 3. svibnja. Dana [[27. svibnja]] Ruska flota u sastavu 2 [[Bojni brod|bojna broda]], 4 brandera, 23 [[Galija (brod)|galija]] i drugih manjih brodova, (sagrađenih u Voronježu i okolnim mjestima) pod zapovjedništvom Leforta dospjela je u vode Azovskog mora i blokirala Azov. Dana [[14. lipnja]] turska flota jačine 23 broda s 4.000 ljudi, pojavila se na ušću [[Don|Dona]]. Međutim ubrzo je napustila vode Azova nakon što je izgubila 2 broda u borbi. Nakon masivnog bombardiranja s kopna i mora i zauzeća vanjskih obrambenih bedema utvrde, što je pošlo za rukom ukrajinskim i donskim kozacima [[17. srpnja]], Azovski garnizon se predao [[19. srpnja]] [[1696.]]

== Posljedice pohoda na Azov ==
[[datoteka:Boat Mercury.jpg|mini|desno|300px|Spomenik azovskoj riječnoj flotili]]
Azovski pohodi zorno su pokazali važnost posjedovanja flote i označili su početak izgradnje ruske pomorske sile. Rusija je uspješnim prodorima na teritorij Azovskog mora, ojačala svoje pozicije za vrijeme pregovaranja o uvjetima [[Mir u Srijemskim Karlovcima|Mira u Srijemskim Karlovcima]] [[1698.]] – [[1699.]] i Mira iz Carigrada [[1700.]] Kako se Azov pokazao kao neprikladna luka za mornaricu, [[car]] je [[27. srpnja]] [[1696.]] odabrao nešto povoljniji položaj za buduću ratnu luku na rtu Tagan-Rog (današnji ''[[Taganrog]]''). Dana [[12. rujna]] [[1698.]] osnovan je grad Taganrog carskim ukazom, i to je postala prva vojna baza ruske ratne mornarice.

Iako su vojni pohodi bili uspješni, Petru Velikom bilo je jasno da je uspio samo djelomično, jer njegova flota bila je zarobljena u vodama Azovskog mora, prolaze na otvoreno more branili su mu [[Turci]] s [[Krim|krimskog]] tjesnaca Kerč. On je uvidio potrebu osnutka redovnog roda vojske – mornarice, jer trebali su mu stručnjaci koji bi mogli graditi i upravljati vojnim brodovima koji su postali neophodni za odbranu od turskih napada. Zbog tog je [[20. listopada]] [[1696.]] [[Boljarska duma]] odlučila izraditi redovnu carsku rusku mornaricu, ovaj datum drži se za rođendan ruske ratne mornarice. Prvi program izgradnje ratnih brodova sastojao se od 52 plovila.

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
* Brian L Davies, Warfare, ''State and Society on the Black Sea Steppe, 1500.-1700.'', 2007. {{eng oznaka}}
{{Rusko-turski ratovi}}
[[Kategorija:Vojna povijest Moskovskog Carstva]]
[[Kategorija:Rusko-turski ratovi]]
[[Kategorija:Bitke]]

Azovske bitke - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica