WikiSysop: bnz

2022-04-08T14:02:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:02, 8. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''B-1 Lancer'''-->~~{{Infokvir zrakoplov		{{Infokvir zrakoplov
	\|ime=Rockwell B-1 Lancer		\|ime=Rockwell B-1 Lancer
	\|tip=strateški [[bombarder]]		\|tip=strateški [[bombarder]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-30T10:09:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infokvir zrakoplov
|ime=Rockwell B-1 Lancer
|tip=strateški [[bombarder]]
|proizvođač=[[North American Rockwell]] [[Rockwell International]] [[Boeing]]
|slika=Slika:B1s.jpg
|opis slike= B-1 Lancer u letu
|dizajn=
|probni let= [[23. prosinca]] [[1974.]]
|uveden u uporabu= [[1. listopada]] [[1986.]]
|proizveden=
|povučen=
|status=67 u službi 24 izvan službe
|prvotni korisnik=[[Ratno zrakoplovstvo SAD-a]]
|više korisnika=
|broj primjeraka=B-1A: 4 B-1B: 100
|pojedinačna cijena=
}}
'''Rockwell B-1 Lancer''' je [[Nadzvučni zrakoplov|nadzvučni]] strateški [[bombarder]] s [[Promjenjiva geometrija krila|promjenjivom geometrijom krila]]. Njegov razvojni put započeo je u [[1960-ih|1960-ima]] kao nadzvučni bombarder s dostatnim doletom i korisnom nosivošću koji će zamijeniti [[B-52 Stratofortress]]. Proizvodna inačica B-1B u službi je u [[Američko ratno zrakoplovstvo|Američkom ratnom zrakoplovstvu]] od [[1986.]] godine. ''Lancer'' služi kao "nadzvučno-sposobna" komponenta USAF-ovih dalekodoletnih bombarderskih snaga, zajedno s podzvučnim B-52 i [[B-2 Spirit]]. B-1 Lancer uobičajno se u USAF-u naziva "Bone" (izvorno "B-One"). Povlačenjem [[general Dynamics F-111|EF-111 Raven]] [[1998.]] godine i [[F-14 Tomcat]] [[2006.]], B-1B je posljednji zrakoplov s promjenjivom geometrijom krila u vojnom inventaru [[Oružane snage SAD-a|Oružanih snaga SAD-a]].

== Razvoj ==
U kasnim 50-ima [[USAF]] je planirao nabaviti velik broj Mach 3 bombardera [[XB-70 Valkyrie]] koji bi činili osnovu Američkih nuklearnih bombarderskih snaga, no poboljšanja u [[SSSR|Sovjetskoj]] [[PZO]], te američki razvoj dalekometnih projektila je učinio B-70 projekt brzog velikovisniskog bombardera nepotrebnim.
[[Datoteka:Rockwell B-1A 3.jpg|mini|lijevo|200px|B-1A]]
Naposljetku su izrađena samo dva zrakoplova koja su korištena za istraživanja. No unatoč odbijanju, USAF je ostao zainteresiran za pilotiranim bombarderom te je razvijeno nekoliko projekata: ''SLAB'' [[1961.]] ''ERSA'' [[1963.]] te ''AMSA'' [[1965.]] (Advanced Manned Strategic Aircraft - napredni pilotirani strateški zrakoplov). AMSA projekt se pokazao kao obećavajući stoga je bio predložen ratnom zrakoplovstvu u studenom [[1969.]] Nakon razmišljanja između prijedloga [[Boeing]]a, [[General Dynamics]]a i North American Rockwella, USAF je službeno [[5. lipnja]] [[1970.]] Rockwellu uručio narudžbu za razvoj B-1 bombardera, dok je istovremeno General Electricu dan zadatak da razvije F101 [[mlazni motor|mlazne motore]] s naknadnim sagorijevanjem koji bi pokretali novi zrakoplov.

USAF je prvotno htio izgraditi dva [[trup zrakoplova|trupa]] za testiranje na tlu te pet letnih prototipova, no zahtjevi su srezani [[1971.]] te su izrađena samo tri letna prototipa i jedan trup dok je četvrti prototip naručen [[1976.]] Ratno zrakoplovstvo je prvotno zahtijevalo 240 zrakoplova dostavljenih do [[1979.]] Prvi let prvog B-1 prototipa se odvio [[23. prosinca]] [[1974.]] nakon čega je došao treći prototip [[26. ožujka]] [[1976.]] i četvrti [[14. siječnja]] [[1979.]] Drugi prototip je bio korišten za testiranja na tlu te je poletio [[14. lipnja]] 1976.
[[Datoteka:B-1A Bomber.jpg|mini|200px|B-1A u letu]]
=== Prekid razvoja ===
Razdoblje 1970-ih je su obilježili pokušaji smanjenja naoružanja, stoga je proizvodnja B-1 prekinuta po naređenju predsjednika [[Jimmy Carter|Jimmya Cartera]] [[30. lipnja]] 1977. Cijena razvoja i izrade zrakoplova je rasla a Carter je smatrao da je jeftinije razvijati krstareće projektile no četiri B-1 prototipa su ostala na letnim testiranjima za svaki slučaj. Uskoro je Rockwell predložio jeftiniju inačicu koja bi imala fiksna [[krilo zrakoplova|krila]] te bi mogla biti korištena kao konvencionalni ili [[nuklearna bomba|nuklearni]] bombarder. USAF nije prihvatio prijedlog, no bio je zainteresiran za poboljšani B-1 koji je bio poznatiji pod oznakom ''LRCA'' (Long Range Combat Aircraft - dalekometni borbeni zrakoplov).

Povećanje tenzija s SSSR-om te izborom [[Ronald Reagan|Ronalda Reagana]] za predsjednika koji je zagovarao naoružanje [[1980.]], B-1 LRCA je vraćen u službu pod oznakom '''B-1B'''. Od sada je bio korišten kao platforma za izbacivanje slobodnopadajućih nuklearnih bombi te krstarećih projektila. Reagan je odluku o nastavku razvoja B-B donio u ožujku [[1981.]] a formalni ugovor za 100 zrakoplova je sklopljen [[20. siječnja]] [[1982.]] Drugi i četvrti B-1A su korišteni za razvoj B inačice, s tim da je četvrti "A" korišten kao pred-produkcijski prototip. Drugi prototip je izgubljen u nesreći [[29. kolovoza]] [[1984.]] pri čemu je poginuo [[pilot]] a ostatak posade je bio teško ozlijeđen. Unatoč nesreći program se nastavio, a prvi let produkcijskog zrakoplova je izveden [[18. listopada]] [[1984.]] s dostavom prvih zrakoplova [[29. lipnja]] [[1985.]] Posljednji zrakoplov je isporučen pri kraju 80-ih.

== Služba ==
B-1B je na početku svoje službe za sebe vezao brojne kontroverze. Nekoliko zrakoplova je izgubljeno u nesrećama a česta su bila i prizemljenja zbog curenja goriva. I nakon što je većina problema popravaljena, broj B-1B koji su uvijek bili na raspolaganju je bio mali, a letni tehničari su imali problema s održavanjem. Dodatno "poniženje" cijelom programu je bilo i Lancerovo ne sudjelovanje u [[Zaljevski rat|Zaljevskom ratu]] 1991. kada je sva teška bombardiranja izvodio [[B-52]]. Ispostavilo se, da B-1B nije sudjelovao u Zaljevskom ratu jer ga je [[USAF]] "rezervirao" za nuklearne udare.

{{Infookvir teh. karakteristike zrakoplova
|izvori =
|inačica =B-1B
|posada =
|kapacitet =
|dužina =44,5 m
|raspon krila =41,8 m raširena, 24,1 uvučena
|promjer rotora =
|površina krila =181,2 m2
|strijela krila =
|visina =10,4 m
|širina trupa =
|aeroprofil =NA69-190-2
|težina zrakoplova =87.100 kg
|maksimalna dozvoljena težina zrakoplova =
|maksimalna težina uzlijetanja =216.400 kg
|korisni teret =
|najveća brzina =1.330 km/h
|ekonomska brzina =
|dolet =11.998 km
|borbeni dolet =5.543 km
|brzina penjanja =
|maksimalna visina leta =18.000 m
|omjer potisak/težina=0,38
|specifično opterećenje krila =816 kg/m2
|motor =4× General Electric F101-GE-102 turbofen motora
|snaga motora =64,9 kN (136,92 kN s naknadnim izgaranjem) svaki
|propeler =
|naoružanje =
|defanzivne mjere =
}}

== Izvori ==
*http://www.vectorsite.net/avb1.html

[[Kategorija:Američki bombarderi]]

B-1 Lancer - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica