WikiSysop: bnz

2022-04-08T14:20:08Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:20, 8. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''BASIC'''-->~~'''BASIC''' (engleska skraćenica za '''Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code''') je viši [[programski jezik]] za računala. Može biti interpreter, ili prevodilac. Interpreter svaki puta translatira BASIC tekst, te je potrebno imati izvorni kod. Prevodilac jednom prevede BASIC tekst u strojni kod, i izvršava se strojni kod, ne treba imati source kod.		'''BASIC''' (engleska skraćenica za '''Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code''') je viši [[programski jezik]] za računala. Može biti interpreter, ili prevodilac. Interpreter svaki puta translatira BASIC tekst, te je potrebno imati izvorni kod. Prevodilac jednom prevede BASIC tekst u strojni kod, i izvršava se strojni kod, ne treba imati source kod.

	Kao programski jezik bio je iznimno popularan na kućnim računalima u 1980-tim godinama ([[ZX Spectrum]], [[Commodore 64]] i [[Commodore 128]], [[Amiga]], [[Amstrad]], [[Texas Instruments\|Texas Instruments TI-99/4A]], [[Orao_(računalo)\|Orao]]...)		Kao programski jezik bio je iznimno popularan na kućnim računalima u 1980-tim godinama ([[ZX Spectrum]], [[Commodore 64]] i [[Commodore 128]], [[Amiga]], [[Amstrad]], [[Texas Instruments\|Texas Instruments TI-99/4A]], [[Orao_(računalo)\|Orao]]...)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T12:06:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''BASIC''' (engleska skraćenica za '''Beginner's All-purpose Symbolic Instruction Code''') je viši [[programski jezik]] za računala. Može biti interpreter, ili prevodilac. Interpreter svaki puta translatira BASIC tekst, te je potrebno imati izvorni kod. Prevodilac jednom prevede BASIC tekst u strojni kod, i izvršava se strojni kod, ne treba imati source kod.

Kao programski jezik bio je iznimno popularan na kućnim računalima u 1980-tim godinama ([[ZX Spectrum]], [[Commodore 64]] i [[Commodore 128]], [[Amiga]], [[Amstrad]], [[Texas Instruments|Texas Instruments TI-99/4A]], [[Orao_(računalo)|Orao]]...)
Poštuje svoj skup sintaksnih pravila (petlje, ispis, logičko ispitivanje, rad s datotekama, itd.). Vrlo je jednostavan za uporabu i lagan za učenje.

== Povijest ==
BASIC su osmislili [[1964.]] godine John Kemeny i Thomas Kurtz.

== Struktura jezika ==
BASIC linija izvornog koda sastoji se od
* broja linije (neki BASIC-i ne trebaju imati broj linije, već koriste labele - tekstualne oznake za dio koda)
* naredbe s parametrima, može biti više naredbi u liniji, odvajaju se dvotočkom ':'

=== Sintaksa ===
BASIC jezici imaju vrlo jednostavnu sintaksu (sukladno imenu: '''Beginner's''' All-purpose...). 

==== Varijable ====
Ime varijable može imati do 256 znakova, provjeriti u manual-u vašeg BASIC-a, ne smije počinjati brojem, velika i mala slova nisu važna, smije sadržavati znakove:
'''abcdefghijklmnopqrstuvwxyz.0123456789''' (uključujući i točku).

Postoji više tipova varijabli:
:'''integer''': cijeli broj između -32,768 i 32,767 
:'''long''': cijeli broj između -2,147,483,648 i 2,147,483,647 
:'''single''': decimalni broj "jednostruke preciznosti" 
:'''double''': decimalni broj "dvostruke preciznosti" 
:'''string''': znakovi koji se ne shvaćaju kao brojevi 

==== Najčešće naredbe ====
Kratak pregled najčešće naredbi koje se najčešće upotrebljavaju: 

'''PRINT''' - ispisuje tekst na ekran, npr.:

<syntaxhighlight lang="qbasic">
PRINT "Hello world!"
</syntaxhighlight>

'''PRINT''' - ispisuje rezultat aritmetičke operacije:

<syntaxhighlight lang="qbasic">
PRINT 145 + 3986
</syntaxhighlight>

'''PRINT''' - višestruki ispis
* ',' zarez kao separator, razmakni do slijedeće zone
* ';' točka-zarez kao separator, nastavi ispis dalje

<syntaxhighlight lang="qbasic">
PRINT 3*11, 55 + 22
</syntaxhighlight>

'''LET''' - za izračunavanje matematičkih izraza, velika većina BASIC-a ne zahtijeva ovu naredbu, već dozvoljavaju samo matematički izraz:

<syntaxhighlight lang="qbasic">
LET DX=X2-X1
</syntaxhighlight>
ili
<syntaxhighlight lang="qbasic">
DX=X2-X1
</syntaxhighlight>
:u varijablu DX spremiti će razliku X2 i X1

'''INPUT''' - zahtijeva od korisnika da upiše tekst/broj koji će biti upisan u jednu ili više varijabli:

<syntaxhighlight lang="qbasic">
INPUT "Upiši dva broja:", x, y
</syntaxhighlight>
:x i y su imena varijabli, a od korisnika zahtijeva da ih odvoji zarezom.

'''IF-THEN-ELSE''' - naredbe grananja. Prijevod na hrvatski: AKO-ONDA-INAČE.
<syntaxhighlight lang="qbasic">
IF x > 10 THEN PRINT "Broj je veći od 10." ELSE PRINT "Broj je manji od 10."
</syntaxhighlight>

'''GOTO''' skoči, idi na, dio programa naveden iza naredbe. Može biti broj linije, ili labela, ako ih BASIC podržava. Pogledati pod podnaslovom [[BASIC#Primjeri|Primjeri]].

'''GOSUB / RETURN''' Poziv podprograma. Skoči, idi na, dio programa naveden iza naredbe sa povratkom. Može biti broj linije, ili labela, ako ih BASIC podržava.

'''FOR-NEXT''' petlja:
<syntaxhighlight lang="qbasic">
FOR i = 1 TO 10
PRINT i
NEXT i
</syntaxhighlight>
:Ovo će ispisati brojeve od 1 do 10.

'''DO-LOOP''' petlja:
ponavlja sekciju naredbi unedogled ili do '''while/until''' točnosti specificiranog uvjeta. Uvjet se može izračunavati na početku petlje (ni jednom neće biti izvršena) ili na kraju (barem jednom će biti izvršena). Za potpuni opis MORATE konzultirati priručnik vašeg BASIC-a.
<syntaxhighlight lang="qbasic">
i = 1
DO
PRINT i
i = i + 1
LOOP UNTIL i > 10
</syntaxhighlight>

:Ista stvar kao i u primjeru za petlju FOR-NEXT.

<syntaxhighlight lang="qbasic">
i = 1
DO
PRINT i
i = i + 1
LOOP WHILE i <= 10
</syntaxhighlight>

:Opet isto.

=== Programske strukture ===

== Dostupnost ==
Velika većina nekadašnjih BASIC-a je dostupna kroz razne emulatore.

== Primjeri ==

Sljedeći program je primjer beskonačne petlje, i jedini način prekidanja jest uporaba BREAK signala.
<pre>
10 PRINT "Ovo je mali BASIC program"
20 GOTO 10

Još jedan primjer:

x=10
DO WHILE x=10
a=a+1
PRINT a
LOOP
</pre>

== Dijalekti ==

== Srodni jezici ==

* [[QBasic]] - verzija za DOS
* [[Amiga Basic]] - Basic na računalima Commodore Amiga
* [[Orao Basic]] - Basic na računalu PEL Varaždin [[Orao (računalo)|ORAO MR102]]
* [[Microsoft Visual Basic]] - Basic za izradu Windows aplikacija
* [[Microsoft Visual Basic for Applications]] - Basic za izradu aplikacija u Office okruženju

== Standardi ==

* [[ANSI]] Standard for Minimal BASIC (ANSI X3.60-1978 "FOR MINIMAL BASIC")
* [[ISO]] Standard for Minimal BASIC (ISO/IEC 6373:1984 "DATA PROCESSING - PROGRAMMING LANGUAGES - MINIMAL BASIC")

== Vanjske poveznice ==

[http://www.iit.edu/~sarimar/GDS/metal.html Metal Basic za Apple OS X] 
[http://www.code-it.net/articles.php?cat_id=6 Tutorial sa stranice Code-it.net]

[[Kategorija:Programski jezici]]
[[Kategorija:Kratice]]

BASIC - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica