WikiSysop: bnz

2022-04-08T14:25:29Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:25, 8. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''BBS'''-->~~[[Datoteka:TIM-001 with PP-2400-M.jpg\|mini\|200px\|[[Računalo]] TIM-001 s [[modem]]om PP-2400 M]]		[[Datoteka:TIM-001 with PP-2400-M.jpg\|mini\|200px\|[[Računalo]] TIM-001 s [[modem]]om PP-2400 M]]
	'''BBS''' ([[engleski jezik\|en.]] ''Bulletin Board System'', uobičajen je engleski izgovor Bi-Bi-Es) — '''Elektronička oglasna ploča''', računalni je sustav na kojemu radi [[program]] koji omogućuje udaljenim korisnicima da se povežu i prijave na sustav uporabom programa [[terminal]]. Prvobitni BBS-ovi imali su pristup samo preko [[telefon]]ske linije uz uporabu [[modem]]a, ali početkom 1990-ih neki BBS-ovi imali su pristup preko [[telnet]]a ili [[paket radio\|paket radija]].		'''BBS''' ([[engleski jezik\|en.]] ''Bulletin Board System'', uobičajen je engleski izgovor Bi-Bi-Es) — '''Elektronička oglasna ploča''', računalni je sustav na kojemu radi [[program]] koji omogućuje udaljenim korisnicima da se povežu i prijave na sustav uporabom programa [[terminal]]. Prvobitni BBS-ovi imali su pristup samo preko [[telefon]]ske linije uz uporabu [[modem]]a, ali početkom 1990-ih neki BBS-ovi imali su pristup preko [[telnet]]a ili [[paket radio\|paket radija]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-19T21:15:44Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:TIM-001 with PP-2400-M.jpg|mini|200px|[[Računalo]] TIM-001 s [[modem]]om PP-2400 M]]
'''BBS''' ([[engleski jezik|en.]] ''Bulletin Board System'', uobičajen je engleski izgovor Bi-Bi-Es) — '''Elektronička oglasna ploča''', računalni je sustav na kojemu radi [[program]] koji omogućuje udaljenim korisnicima da se povežu i prijave na sustav uporabom programa [[terminal]]. Prvobitni BBS-ovi imali su pristup samo preko [[telefon]]ske linije uz uporabu [[modem]]a, ali početkom 1990-ih neki BBS-ovi imali su pristup preko [[telnet]]a ili [[paket radio|paket radija]].

Kad se korisnici prijave na sustav, oni mogu izvršavati neke funkcije, kao što su razmjenjivanje poruka s drugim korisnicima, čitanje [[vijest]]i i slanje i prijem [[softver]]a i podataka ([[engleski jezik|en.]] ''Upload, Download'' - doslovno utovar i istovar, a službeno postavljanje na internet i preuzimanje, u računarstvu prijenos podataka na ili s većeg sustava, prihvaćeno i u hrvatskom žargonu kao aploud i daunloud, skraćeno UL i DL).
Mnogi BBS-ovi nudili su ''on-line'' igre, u kojima su se korisnici mogli međusobno natjecati, a BBS-ovi s više telefonskih linija nudili su razgovor uživo među korisnicima, takozvani "čet" ([[engleski jezik|en.]] ''Chat'' - razgovor, brbljanje).

Posljednjih godina termin BBS ponekad se pogrešno upotrebljava u značenju [[internetski forum]].

U doba svoje najveće popularnosti od kasnih 1970-ih do sredine 1990-ih, većina BBS-ova bila je [[hobi]] SysOpa ([[engleski jezik|en.]] ''SysOp - '''Sys'''tem '''Op'''erator''), s besplatnim pristupom, dok su neki BBS-ovi svojim korisnicima naplaćivali pristup, ili su firme u poslu koristile BBS kao podršku strankama. Na više načina BBS-ovi bili su prethodnica modernom obliku [[WWW|Web]]a i drugih aspekata [[Internet]]a.

Rani BBS-ovi bili su ponajprije lokalna pojava, jer se korisnik morao povezati preko telefonske linije i platiti međugradski razgovor ako BBS nije u istom mjestu. Zato je većina korisnika nekog BBS-a bila iz istog mjesta, pa su se često održavali BBS sastanci, na kojima bi se korisnici osobno upoznavali.

Razvojem Interneta krajem 1990-ih, naglo je opala popularnost BBS-ova. Danas internetski forumi zauzimaju isti socijalni i tehnološki prostor koji su BBS-ovi imali na svom vrhuncu.

==Povijest==
[[Datoteka:Modem mp3h0655.jpg|mini|200px|Akustički povezan modem nije povezan direktno na telefonsku liniju, već se na njega stavlja slušalica običnog telefona.]]
Prvi javni BBS (''CBBS - Computerized Bulletin Board System'') razvio je [[Ward Christensen]]. CBBS pušten je u rad 16. veljače 1978. u [[Chicago|Chicagu]].

S brzinama modema od 110 i 300 [[Baud (tehnika)|baud]]a u kasnim 1970-im, BBS-ovi su bili prilično spori, ali kad se u ranim 1980-im brzina popravila uvođenjem modema od 1200 [[bps]] ([[bit]]/[[sekunda|s]]), popularnost BBS-ova znatno je porasla.

Većina informacija predstavljala se u tekstnom obliku ili ''[[Ascii-art]]u'', iako su pojavom slika u [[GIF]] formatu neki imali i [[grafika|grafiku]]. Uporaba grafike znatno je opterećivala [[kapacitet]] kanala, što je vodilo potražnji za bržim modemima.
Početkom 1990-ih, BBS [[industrija]] postala je toliko popularna, da su se počeli rađati kompjuterski [[časopis]]i posvećeni BBS-ovima. Pratili su inovacije [[softver]]a i [[hardver]]a, davali su popise BBS-ova i sadržaj njihove ponude.

Prema ''[[FidoNet]]''-ovoj [[Čvorište|nod listi]], BBS-ovi su imali vrh popularnosti oko 1996., a to je upravo vrijeme kad je Internet počeo dolaziti u središte pozornosti. Nakon toga, popularnost BBS-ova počela je naglo opadati, pa su BBS-ovi zamijenjeni sustavima koji se za povezivanje služe internetom.
{{-}}
==Mreže==
[[Slika:Fidonodes.PNG|mini|300px|Broj čvorova u [[FidoNet]] mreži od 1984. do 2009. godine.]]
Prije no što je komercijalni Internet postao dostupan, [[računalne mreže|mreže]] BBS-ova omogućavale su lokalnu i međunarodnu razmjenu [[e-mail|pošte]] i baze poruka. Neke su čak imale i izlaze (''Gateway'') preko kojih su članovi mogli slati i primati poštu s Interneta. Razrađene sheme omogućivale su korisnicima preuzimanje binarnih datoteka, pretraživanje preko [[gopher]]a i daljinsko upravljanje nekim programom, a sve to uz pomoć tekstnih poruka.
Većina BBS-ova nije bila umrežena u realnom vremenu. Za razmjenu pošte i datoteka svaki od njih je u određenim vremenskim razmacima pozivao (telefonski) sljedeći BBS u nizu, i/ili regionalni čvor (''Hub'').

Najveća svjetska mreža BBS-ova bila je '''''FidoNet''''', koja je i danas aktivna, mada je mnogo manja nego 1990-ih. Mnoge druge mreže pratile su primjer FidoNeta rabeći isti standard i isti softver. Bile su mnogo manjeg obima i namijenjene određenom krugu korisnika.

==Softver i hardver==
Za razliku od modernih web stranica koje su obično postavljene na komercijalnim poslužiteljskim sustavima, BBS računala (pogotovo ona manja) tipično su bila u kući vlasnika. Zato pristup nije bio pouzdan. Najčešće je samo jedan korinik mogao biti prijavljen na sustav, a samo veći BBS-ovi, s više telefonskih linija i s [[multitasking]] softverom ili [[LAN]]-om mogli su istovremeno opslužiti više korisnika.

Prvi BBS-ovi koristili su jednostavan, osobno rađen softver, koji je najčešće razvijao sysop i koji je radio na prvim osobnim računalima kao što su [[Apple|Apple III]], [[Atari]] ili [[TRS-80]].

Nekoliko godina poslije, 1981, [[IBM]] je predstavio prvo ''PC-DOS'' (''[[MS-DOS]]'') osobno računalo i, zahvaljujući njihovoj popularnosti i popularnosti njihovih klonova, ''MS-DOS'' je ubrzo postao operacijski sustav na kome je radila većina BBS programa. Prvi važniji ''MS-DOS'' BBS program je bio ''Fido BBS'', napravio ga je [[Tom Jennings]], poslije osnivač ''FidoNet''-a.
Bilo je nekoliko uspješnih komercijalnih BBS programa razvijenih za ''MS-DOS'', kao što su ''PCBoard BBS'', ''RemoteAccess BBS'' i ''Wildcat! BBS''. Popularni freeware programi za ''MS-DOS'', ''Telegard BBS'' i ''Renegade BBS'', nastali su na kodu koji je procurio iz izvornog koda ''WWIV BBS''-a. Bilo je još na desetke BBS programa u vrijeme ''MS-DOS'' ere, mnogi od njih objavljeni su pod ''shareware'', a neki od njih i pod ''freeware'' [[licenca|licencom]].

Za ''sysope'' koji su se služili računalom ''[[Commodore 64]]'', bio je popularan komercijalni BBS program ''Blue Board'', predstavljen 1982. Kao i drugi ''Commodore 64'' BBS-ovi, podržavao je ''PETSCII'' (''Commodore'' kolor ASCII).

[[Datoteka:BBS logos in ASCII art.png|mini|200px|BBS logo urađen u tehnici [[ASCII-art]]]]
Ipak je većina BBS-ova ostala bazirana na tekstu umesto [[GUI]] (grafičko korisničko sučelje). ''Telegrafix'' je početkom 1990-ih predstavio BBS grafiku ''[[RIP]]'' (''Remote Imaging Protocol'' - protokol za slike na daljinu), ali ona nije široko zaživjela. I na računalima ''[[Apple Macintosh]]'' bilo je nekoliko grafičkih BBS programa, kao što su ''TeleFinder'' i ''FirstClass'', ali oni su se široko upotrebljavali samo na ''Mac'' tržištu.

Najpopularnija ''on-line grafika'' bila je [[ASCII-art]], koja je dozvoljavala zamjenjivanje slova proširenim ''IBM ASCII'' blokovima i [[simbol]]ima i omogućavala je promjenu boja, pa čak je mogla sadržavati i [[zvuk]]. Tijekom kasnih 1980-ih i ranih 1990-ih, većina BBS-ova koristila je ASCII-art za kreiranje prepoznatljivih uvodnih ekrana i za kreiranje menija u boji i to je postala tražena opcija u programima.

Ranih 1990-ih manji broj BBS-ova radio je na ''[[Commodore Amiga]]'' modelima (Amiga 500, 1200, 2000, 3000 s vanjskim hard diskom i Amiga 4000 koja je imala ugrađen hard disk). Popularni BBS softver za Amigu obuhvaća ''ABBS'', ''Amiexpress'', ''Infinity'' i ''Tempest''.

Krajem 1990-ih većina preostalih BBS-ova uvela je mogućnost Internet ''[[hosting]]a'', ili uporabu suvremenog BBS softvera kao što je ''Synchronet'', ''EleBBS'' ili ''Wildcat! BBS'' koji su se služili [[telnet]] protokolom umjesto telefona, ili uporabom nasljednika BBS softvera baziranog na ''MS-DOS'', s preusmjerivačem s ''[[FOSSIL]]''-a na telnet, kao što je ''NetFoss''.

==Sadržaj i pristup==
Neki BBS-ovi opće namjene imali su posebne razine pristupa koji su davani onima koji posebno plate ili osobno poznaju ''sysopa''. BBS-ovi koji su naplaćivali usluge imali su za ponuditi nešto posebno svojim korisnicima, na primjer veliku bazu korisnika, ''"[[softver|warez]]"'', [[pornografija|pornografiju]], ''[[chat|chat room]]'' ili pristup Internetu.

Neki BBS-ovi, takozvani ''"elite boards"'' ili ''"Warez boards"'', isključivo su se upotrebljavali za distribuciju ilegalno kopiranog softvera. Obično su imali više modema i ulaznih linija, omogućujući da više korisnika istodobno šalje i prima datoteke. Većina tih BBS-ova imala je neku verifikaciju korisnika, gdje su korisnici morali proći kroz fazu provjere, da dokažu da nisu predstavnici vlasti ili [[lamer]]i. Najveći od njih prihvaćali su korisnike samo na poziv (na preporuku).

Još jedan rasprostranjen tip BBS-ova bili su BBS-ovi za podršku, koje su pokretali proizvođači računala ili softvera. Ti BBS-ovi bili su namijenjeni za podršku korisnicima njihovih proizvoda, imali su forume s pitanjima i odgovorima, novosti, kao i ''download'' sekciju. Većina njih nije imala besplatan poziv. Danas su te službe premještene na Web.

Neki BBS-ovi preživjeli su kao hobi ili kao [[nostalgija]] za BBS-vremenima. Većina današnjih BBS-ova sada je dostupna preko telneta i obično nude besplatne naloge, [[FTP]] servise, [[IRC]] ćaskanje i druge protokole koji se upotrebljavaju na Internetu.

Neki BBS-ovi bazirani su na Webu i imaju Web korisničko sučelje, omogućujući tako korisnicima koji se prije nisu služili BBS-om da ga lako upotrebljavaju preko svojih [[Web preglednik]]a. Oni više nostalgični za pravo BBS iskustvo mogu se služiti ''NetSerial'' (Windows) ili ''DOSBox'' (Windows/*nix) za preusmjerenje ''DOS COM port'' softvera na telnet i na taj način se povezati na telnet BBS-ove, uporabom programa iz modemske ere, kao što su ''TElix'', ''Terminate'', ''Qmodem'' i ''Procomm Plus''.
Moderni 32-bitni terminal [[emulator]]i kao što su ''mTelnet'' i ''SyncTerm'' uključuju prirodnu telnet podršku.

==''Shareware''==
''[[Shareware]]'' pokret nastao je upravo distribucijom softvera preko BBS-ova. I drugi koncepti distribucije softvera, kao što su ''freeware'', ''postcardware''' i ''donationware'', također su se prvi put pojavili na BBS-ovima.
Internet je u velikoj mjeri ubio koncept ''sharewarea'' - većina korisnika sad skida softver izravno s Web stranica proizvođača, umjesto s nekog BBS-a koji "dijeli" softver. Danas ''shareware'' najčešće podrazumijeva elektroničku distribuciju softvera malih proizvođača.

==Obilježja==
Klasični BBS imao je:
* računalo
* jedan ili više modema
* jednu ili više telefonskih linija
* BBS softver
* sysopa
* korisnike

Većina modernih BBS-ova ima telnet pristup preko Interneta preko telnet poslužitelja i [[virtualnost|virtualnog]] ''FOSSIL'' drajvera.

BBS softver obično ima:
* sustav izbornika
* jednu ili više baza poruka
* dio s datotekama
* mjesto za glasanje
* [[statistika|statistiku]] aktivnosti (najviše poruka, najviše DL/UL)
* ''on-line'' igre (obično jedan igrač, ili jedan aktivan igrač na vezi)
* izlaz (''BBS door, doorway'') prema igrama drugog proizvođača
* nadgledanje uporabe
* razgovor više korisnika (za BBS-ove s više linija)
* Internet [[e-mail]] (poslije, kad su BBS-ovi bili spojeni na internet)
* poziv sysopu (''page'') - mogućnost da računalo emitira zvučno upozorenje kad korisnik na vezi to zatraži, pa sysop, ako je kraj računala, može stupiti u razgovor s korisnikom (tekstualni ''chat'')

== Južnoslavenski prostori ==
Na prostoru Jugoslavije prvi su se eksperimentalni BBS-ovi počeli pojavljivati sredinom 1980-ih. Na tom prostoru najvažniji predstavnik bio je beogradski Sezam, koji je imao korisnike iz cijele Jugoslavije.<ref name="sezam">[http://www.sezampro.rs/public/istorijat.asp Istorija Sezam BBS-a]</ref> Prvi BBS-ovi u Hrvatskoj bili su Zagreb BBS<ref name="zg1">[http://www.informatika.buzdo.com/pojmovi/bbs.htm Prvi BBS u Hrvatskoj je Zagreb BBS, 1988.]</ref> i MIPS iz Zagreba<ref name="zg">[http://www.dejanristanovic.com/clipping/pcchip-09-04.htm Interview Dejana Ristanovića za časopis PC Chip]</ref>, te JUBAS BBS (kasnije Alt::BBS) iz Splita<ref name="alt">[http://www.blagi.net/bbs/bbsovi/altbbs.html Web strana Alt::BBS, sysop Zdravko Blagdan]</ref>.
Oko 1990. godine u Jugoslaviji, uz bolje modeme, masovno su se počela prodavati [[IBM PC|PC računala]] i to je vodilo naglom razvoju BBS-ova.

U doba najveće popularnosti, u Hrvatskoj je bilo aktivno četrdesetak BBS-ova, a dosta njih je bilo povezano u mreže ([[FIDONet]], [[AdriaNet]], [[FredNet]], [[CroatiaNet]]...)

Popis BBS-ova na teritoriji Hrvatske (prikupljeni raspoloživi podaci do oko 1995.)
{| class="wikitable" align="left" style="font-size: 90%;"
! BBS
! FIDO adresa
! Telefon
! Radno vrijeme
! Modem
|-
| rowspan="2" valign="top" |ABM&Zagreb || rowspan="2" valign="top" |2:381/104 || 041 535 049 || Non-Stop || 14400
|-
| 041 613 521 || Non-Stop || 14400
|-
| Alt::BBS || 2:381/100 || 058 320 444 || Non-Stop || 14400
|-
| Antares || 2:381/107 || 041 683 982 || Non-Stop || 2400
|-
| rowspan="2" valign="top" | BUG Zagreb || rowspan="2" valign="top" | 2:381/109 || 041 451 030 || Non-Stop || 14400
|-
| 041 451 330 || Non-Stop || 14400
|-
| rowspan="2" valign="top" | BUG Split || rowspan="2" valign="top" | 2:381/110 || 058 525 495 || Non-Stop || 2400
|-
| 058 525 495 || Non-Stop || 2400
|-
| BYTE || 2:381/117 || 041 425 217 || 17-08 || 14400
|-
| rowspan="2" valign="top" | CDROM BBS || rowspan="2" valign="top" | 2:381/130 || 041 615 954 || Non-Stop || 14400
|-
| 041 612 310 || 22-08 || 2400
|-
| Chaos || 2:381/119 || 051 259 093 || 22-07 || 14400
|-
| Croatia BBS || || 054 127 118 || Non-Stop || 14400
|-
| CROSAT BBS || 2:381/111 || 051 546 294 || Non-Stop || 14400
|-
| Escat || || 051 515 254 || 22-06 || 2400
|-
| FESB BBS || 2:381/101 || 058 311 916 || Non-Stop || 2400
|-
| rowspan="4" valign="top" | FiguRA || rowspan="4" valign="top" | || 041 112 371 || Non-Stop || 2400
|-
| 041 112 372 || Non-Stop || 2400
|-
| 041 112 370 || Non-Stop || 2400
|-
| 041 112 369 || Non-Stop || 2400
|-
| G-Box || 2:381/102 || 041 783 866 || Non-Stop || 14400
|-
| Genesis || || 041 746 351 || 22-07 || 2400
|-
| rowspan="2" valign="top" | GT-BBS || rowspan="2" valign="top" | || 051 274 943 || 21-06 || 2400
|-
| 051 274 910 || 21-06 || 9600
|-
| rowspan="2" valign="top" | Helicom || rowspan="2" valign="top" | 2:381/121 || 043 24 26 26 || Non-Stop || 16800
|-
| 043 24 28 28 || Non-Stop || 14400
|-
| rowspan="2" valign="top" | MDS || rowspan="2" valign="top" | || 041 161 360 || Non-Stop || 14400
|-
| 041 161 361 || Non-Stop || 14400
|-
| MIPS BBS || || 041 251 286 || Non-Stop || 9600
|-
| OEX || || 041 111 899 || Non-Stop || 9600
|-
| Scorpion || || 044 41 302 || 22-06 || 2400
|-
| Sprint || 2:381/112 || 041 679 891 || Non-Stop || 14400
|-
| rowspan="3" valign="top" | TVRi BBS || rowspan="3" valign="top" | 2:381/106 || 051 516 986 || Non-Stop || 14400
|-
| 051 513 533 || Non-Stop || 14400
|-
| 051 514 556 || Non-Stop || 2400
|-
| Zamir_Zg || || 041 271 927 || Non-Stop || 14400
|}

{{-}}

== Literatura ==
*Moravek, Davor. ''Uvod u Usenet : Prilozi proučavanju fenomena društvenih mreža'', Noebi.us, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-1-4092-6888-8}} – Preuzeto 2010-03-18 s URL: http://www.lulu.com/items/volume_64/6273000/6273542/2/print/usenet-lulu_word_6x9-final.pdf

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://archives.thebbs.org/ Arhiva BBS programa na stranici ''BBS Archives'']
* [http://telnetbbsguide.com/ Vodič za telnet na sajtu ''The BBS Corner'']
* [http://www.blagi.net/bbs/bbs.html Web stranice o BBS-ovima – Zdravko Blagdan, jedan od prvih sysopa u Hravatskoj]
* [http://www.zamirnet.hr/sadrzaj/zamir/zamir.html BBS mreža ZaMir]

[[Kategorija:Računarstvo]]
[[Kategorija:Internet]]
[[Kategorija:Računalne mreže]]

BBS - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica