WikiSysop: bnz

2022-05-13T01:21:18Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 01:21, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Badem'''-->~~{{Taksokvir		{{Taksokvir
	\| boja = lightgreen		\| boja = lightgreen
	\| naziv = ''Badem''		\| naziv = ''Badem''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T09:45:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Badem''
| slika = Almond blossom Zmijavci Croatia.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Cvijet badema
| regnum = [[Biljke]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| subfamilia = [[Prunoideae]]
| genus = ''[[Prunus]]''
| species =''P. dulcis''
| subspecies =
| dvoimeno =''Prunus dulcis''
| dvoimeno_autorstvo =(Mill.) D.A.Webb
| karta_raspon =
}}

'''Badem''' (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, [[Latinski jezik|lat.]] ''Prunus dulcis''; sinonim: ''Amygdalis communis'') je drvenasta [[biljka]] iz porodice ružovki (''Rosaceae''), jestive jezgre ploda.

== Opis biljke ==

Biljka dosegne visinu od 4–9 m, s bijelo-ružičastim [[Cvijet|cvjetovima]] i koštuničavim [[plod]]ovima. Potječe s [[Bliski Istok|Bliskog Istoka]], gdje je kultiviran još u starom vijeku ([[3000. pr. Kr.|3000.]] - [[2000. pr. Kr.|2000.]] g. pr. Kr.), a proširena je po cijelom [[Sredozemlje|Sredozemlju]] s velikim brojem sorata različite dobi dozrijevanja i tvrdoće ljuske. Poznat je i badem s mekom korom (''mekoč'').

U nas se uzgaja u primorskoj Hrvatskoj, a kasno cvjetajuće sorte i u nekim kontinentalnim predjelima.

== Plod ==
Postoje dvije osnovne podvrste:
* gorki badem (Amygdalus amarus; koristi se u alternativnoj medicini), i
* slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).

==Gorki badem (Amygdalus amarus)==

Razlikuje se od slatkog samo po tome što u njegovu sjemenu ima heterozida amigdalozida, a u sjemenu ga slatkog badema nema. U slatkom bademu, osim toga, ima više šećera i ulja. 
Njegovo je sjeme gorko i otrovan je, a žvakanjem se osjeća miris po [[Cijanovodična kiselina|cijanovodičnoj kiselini]] i [[benzaldehid]]u.

U liječenju s gorkim bademom se mora zbog otrovnosti upotrebljavati vrlo oprezno i najčešće pomiješan sa slatkim bademom. Oba umiruju bolove živaca. 
Sjeme gorkog badema sadrži i do 55% masnog ulja, nešto šećera, oko 25% bjelančevine, zatim amygdalina, sluzi, gume i cijanogenetskog heterozida koji daje gorčinu, a najveća ljekovitost je baš u njemu. 
S vodom i encimom emulzinom hidrolizira se u cijanovodoničnu kiselinu, benzaldehid i eterično ulje (Oleum amygdalae amarae aethereum). 
Voda gorkih badema (Aqua amygdalarum amarum) je sedativ, a najveća dozvoljena doza za odraslog je 6 grama. Bademovo ulje sadrži oko 80% trioleina. 
Od slatkog badema dobiva se emulsio amygdalarum dulcium, a od bademova ulja emulsio amygdalina oleosa. 
Sirup amygdalinus i emulsio amygdalina oleosa uzimaju se protiv kašlja. 
„Mlijeko“ gorkog badema uzima se protiv groznice, bolesti želuca i crijeva, umiruje srčane bolove.
[[Datoteka:Almonds - in shell, shell cracked open, shelled, blanched.jpg|mini|desno|Plodovi badema]]

== Slatki badem (Amygdalus prunus) ==

Poznati slatkiši od badema su [[marcipan]] i [[nugat]].

Važniji sastojci u plodu: [[bjelančevine]] (16 g), [[fruktoza]], nezasićene masnoće (51 g, od toga 41 g oleinske, tj. omega – 9, a 10 g linolne masne kiseline, tj. omega – 6), [[kalij]], [[kalcij]], [[fosfor]], [[cink]], [[željezo]], vitamini E, B1, B2<ref>http://www.zzjzpgz.hr/nzl/31/lijek.htm</ref>

Svjetska proizvodnja [[2002.]] iznosi 1,85 milijuna tona (procjena [[FAO]]). Najveći proizvođači su [[Sjedinjene Američke Države]], [[Grčka]], [[Iran]], [[Italija]] i [[Maroko]]. Proizvodnja u SAD je koncentrirana u [[Kalifornija|Kaliforniji]].

==Vidi još==
*[[Bademovo mlijeko]]

== Izvor ==
{{Izvori}}
* [[Hrvatska enciklopedija]], Broj 1 (A-Bd), str. 536.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-31-2}}

[[Kategorija:Voće]]
[[Kategorija:Prunus]]

Badem - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica