WikiSysop: bnz

2022-05-13T03:30:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:30, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bajkalsko jezero'''-->~~{{Jezero		{{Jezero
	\| ime = Bajkalsko jezero		\| ime = Bajkalsko jezero
	\| slika = Karte baikal2.png		\| slika = Karte baikal2.png

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T10:45:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jezero
| ime = Bajkalsko jezero
| slika = Karte baikal2.png
| slika_opis =
| lokacija = Zemljovid Bajkalskog jezera
|širina-stupnjevi = 53
|širina-minute = 13
|širina-oznaka = N
|dužina-stupnjevi = 107
|dužina-minute = 45
|dužina-oznaka = E
| površina = 31.494
| zapremina = 23.600
| dubina = 1642<ref>А. А. Бухаров, [http://www.obaykale.ru/baykal-obshie-dannye_15_1.htm Байкал в цифрах (краткий справочник)], Иркутск: Изд-во ИП «Макаров С. Е.», 2001., str. 72 с.</ref>
| visina = 455
| širina = 80
| dužina = 636
| vrsta = [[rasjedno jezero]] (tektonsko)
| pritok = [[Selenga]], [[Čikoj (rijeka)|Čikoj]], [[Hilok (rijeka)|Hilok]], [[Uda (pritoka Selenge)|Uda]], [[Barguzin (rijeka)|Barguzin]], [[Gornja Angara]]
| ulijeva = u rijeku [[Angara|Angaru]]
| države = {{ZD+X/R|RUS}}
}}
'''Bajkalsko jezero''' ([[ruski]]: ''О́зеро Байка́л'', [[Burjatski jezik|burjatski]]: ''Байгал далай'') u [[azija|azijskom]] dijelu [[Rusija|Ruske]] Federacije najstarije je [[jezero]] (oko 25 milijuna godina), i ujedno najdublje (oko 1700 m) [[jezero]] na svijetu. Zbog svoje starosti i izoliranosti nastala je jedna od najbogatijih slatkovodnih fauna koja je nezaobilazna u proučavanju [[evolucija|evolucije]]. U jezeru i oko njega nalazi se mnoštvo jedinstvenih biljnih i životinjskih vrsta zbog čega se često naziva i „Ruski [[Galapagos]]”. Zbog toga je 1996. god. upisano na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]].
[[Datoteka:Baikal-S1999276045323.png|mini|225px|lijevo|Satelitska fotografija Bajkalskog jezera]]
[[Datoteka:Yeniseirivermap.png|mini|225px|lijevo|Sliv rijeke [[Jenisej]] koji obuhvaća Bajkalsko jezero.]]
==Odlike==
Ime mu dolazi od [[tatarski jezik|tatarskog]] ''Bai-kul'', što znači „Bogato jezero”, ili [[Jakutski jezik|jakutskog]] ''Bajagal'', što znači „Veliko jezero”,<ref>Dervla Murphy, ''Silverland: A Winter Journey Beyond the Urals'', London, John Murray, 2007., str. 173.</ref> a poznato je i pod nazivom „Plavo [[sibir]]sko oko”.

S obzirom na svoju izrazitu dubinu od 1637 m i veliku površinu (31.500 km<sup>2</sup>), zaprema više od 20 % svjetskih zaliha slatke vode u tekućem stanju (dakle, ne uključujući [[ledenjak]]e).

Upravno se nalazi u dvije upravne jedinice, u [[Irkutska oblast|Irkutskoj oblasti]] i u [[Burjatija|Burjatiji]]. U njega utječe čak 336 rijeka, a izvire samo jedna rijeka, [[Angara]]<ref>http://hrskole.com/u_obraz.afp?!_1L70SIQ61&SifraObraz=5</ref>, duga 1779 km, desna pritoka [[Jenisej]]a i odnosi prosječno 1920 m³ vode u sekundi. Ukupna površina sliva jezera iznosi 557.000 km². U jezeru se nalazi 27 otoka od kojih je najveće Olhon (742 km²). Pretpostavlja se da je starost Bajkalskog jezera između 20 i 30 milijuna godina.

Podrijetlo jezera i dalje je tema znanstvenog spora, ali se smatra da je dio [[kontinentalni rasjed|kontinentalnog rasjeda]], takozvanog „Bajkalskog rova”, koji je nastao tektonskim pomicanjem ploča, a širi se i produbljuje oko 2 cm godišnje. Ovdje se razdvajaju, euroazijska i amurska ploča praveći pukotinu u zemljinoj kori. Uzrok ovoga rascjepa leži na krajnjem jugu gdje Indijska ploča kao klin pritišće i razdvaja spomenute ploče. Zona Bajkalskog rova ima najveću dubinu upravo u području Bajkalskog jezera, koje je oko 1600 km duga pukotina, a skoro 6 km duboka. Dakle, Bajkalsko jezero, koje zbog sedimenata doseže „samo” 1642 m dubine ujedno je najdublja [[kriptodepresija]] na svijetu s dnom na dubini od 1181 m ispod površine mora. Kada bi zaronili na dno jezera tlak vode na ljudsko tijelo bi bio jačine od 16.108.020 [[paskal]]a.

Oko jezera su planinska gorja, visoka između 1180 i 2575 m, koji kanaliziraju uzdužne vjetrove koji su izrazito opasni za plovidbu jezerom. Sa sjevera ''verhovnik'', koji puše brzinom oko 20 m po sekundi i podiže valove na jugu jezera visoke i do 4,5 m, a s juga puše ''kultuk''čiji su valovi visoki do 3,5 m na srednjem i sjevernom dijelu jezera. Najopasniji su ipak vjetrovi poprečnog pravca, slapoviti vjetar ''sarma'' koji puše na zapadnoj strani jezera spuštajući se niz dolinu obale rijeke Sarme, te dostiže brzinu između 40 do 50 m u sekundi i podiže valove i do pet metara visine na srednjem dijelu jezera. Najviši valovi na Bajkalskoj jezeru su u kasnu jesen, pred zaleđivanje jezera. Koncem rujna 1902. god. ovi vjetrovi su prouzročili pomorsku katastrofu parobroda „Aleksandar Nevski“ u kojoj su stradale 172 osobe.
{{Široka slika|Баннеры, Забайкальский национальный парк, Бурятия.jpg|1200px|Panorama Bajkalskog jezera pod ledom kod poluotoka Sveti Nos 2002. god.|30%|right}}
Voda Bajkalskog jezera se koristi za piće. Tijekom zime, kada je cijela površina jezera prekrivena debelom ledenom korom, režu se kocke leda i raznose na prodaju po okolnim naseljima. Također u to vrijeme (od siječnja do svibnja), jezerom se odvija automobilski, kamionski i drugi prijevoz. Zbog veličine jezera, malo je vjerojatno da ćete naići na neki drugi automobil, pa je vožnja prilično sigurna. Led je tu dubok od 30 cm, pa do nekoliko metara.

Istočne obale Bajklaskog jezera su dom [[Burjati|burjatskim]] plemenima, koja gaje koze, deve, goveda i ovce<ref>S. Hudgins, ''[http://www.tamupress.com/product/Other-Side-of-Russia,4080.aspx The Other Side of Russia: A Slice of Life in Siberia and the Russian Far East]'' (PDF), Texas A&M University Press, 2003. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>.

<gallery>
Datoteka:26_swiatoinos.jpg|Bajkalsko jezero i okolna gorja
Datoteka:Selenga_delta.jpg|Delta rijeke Selenga, glavne pritoke Bajkalskog jezera
Datoteka:Circles_in_Thin_Ice,_Lake_Baikal,_Russia.jpg|Krug tankog leda, opsega od oko 4,4 km na južnom kraju jezera, vjerojatno uzrokovan konvekcijom
Datoteka:Baikal lake Crack in the ice.jpg|Istraživanje ledenog pokrivača brodom na zračni jastuk Hivus-10
</gallery>

==Bioraznolikost==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Bajkalsko jezero
|slika = Olchon1.jpg
|godina = [[1996.]] <small>(22. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = vii, viii, ix, x
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/754 754]
|država = {{ZD+X/R|RUS}}
}}
Jezero je dom za više od 1085 vrsta biljaka i 1550 vrsta životinja od kojih je skoro 80% [[endem]]skih vrsta. Od biljaka tu je i [[močvarski osat]] (''Cirsium palustre''), čije je ovo najistočnije nalazište<ref>C. Michael Hogan, ''[http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=48639 Marsh Thistle: Cirsium palustre] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171018024815/http://www.globaltwitcher.com/artspec_information.asp?thingid=48639 |date=18. listopada 2017. }}'', 2009., GlobalTwitcher.com, ed. N. Strömberg</ref>. Oko 80-90% biomase u jezeru čini endemska vrsta [[zooplankton]]a, ''[[Epischura baikalensis]]''<ref>[Zooplankton i ekosustav Bajkalskog jezera] (rus.) Posjećeno 2. veljače 2011.</ref>. Jedna od životinjskih vrsta je i [[bajkalski tuljan]] (''Phoca sibirica''), rijetka vrsta slatkovodnog [[tuljan]]a. Zbog njihova skupocjenog krzna, česta su meta brojnih krivolovaca<ref>Peter Saundry, ''[http://www.eoearth.org/article/Baikal_seal?topic=49545 Baikal seal]'', 2010., Encyclopedia of Earth. Topic ed. C. Michael Hogan, Ed. in chief C. NCSE, Washington DC. {{eng oznaka}} Posjećeno 2. veljače 2011.</ref>
Od riba najznačajnije su: [[omul]] (''Coregonus autumnalis migratorius''), dvije vrste golomjanke ili tzv. bajkalske uljne ribe (''Comephorus baicalensis i C. dybowskii''), dvije vrste [[losos]]a (''Thymallus arcticus baicalensis i Salmonidae baicalensis''), te bajkalska [[jesetra]] (''Acipenser baerii baicalensis''), sve endemske vrste velike komercijalne vrijednosti.
Od beskralješnjaka tu su [[crvi]] [[virnjaci]] (''Turbellaria''), [[puževi]] i [[rakovi]] [[postranice]] (''Amphipoda'').

<gallery>
Datoteka:Из жизни байкальской нерпы близ Ушканьих островов 01.jpg|Bajkalski tuljan
Datoteka:Fishermen_in_the_Katun,_Baikal.jpg|Bajkalski ribari love oko 15 komercijalnih vrsta riba od kojih je najprisutniji [[endem]]ski [[omul]].
Datoteka:Omul Fish.jpg|Sušenje Omula
Datoteka:Baikal ice on sunset 4.jpg|Led Bajkalskog jezera
</gallery>

==Zaštita==
[[Datoteka:Baikalsk_pulp_and_paper_mill.jpg|mini|BPPM zagađuje vodu i atmosferu Bajkalskog područja 2008. god.]]
Nakon što je 1996. god. Bajkalsko jezero postala [[UNESCO]]-va [[svjetska baština]], Odbor za svjetsku baštinu, međuvladino tijelo osnovano Konvencijom o svjetskoj baštini, redovito je ispitivao stanje očuvanosti područja. Na 29. sjednici Odbora za svjetsku baštinu u [[Durban]]u, u [[JAR|Južnoj Africi]], u srpnju 2005. godine, Odbor je izjavio da bi svaki razvoj [[naftovod]]a koji prelazi sliv Bajkalskog jezera i glavnih pritoka bio slučaj za upis jezera na [[Popis mjesta svjetske baštine u opasnosti]]. Nakon otvorenog pisma predsjedniku Ruske Federacije, [[Vladimir Putin|Vladimiru Putinu]], o stanju očuvanosti svjetskog naslijeđa Bajkalskog jezera 2006. god.<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/242/ World Heritage Committee Chairperson Sends Letter to President of Russian Federation concerning Lake Baikal Friday], 24. ožujka 2006. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>, vlada Republike Rusije je odlučila promijeniti kurs naftovoda čime je „Ruska Federacija pokazala svoju predanost pridruživanju međunarodnim naporima u zaštiti zajedničke baštine čovječanstva i promicanju održivog razvoja”<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/252/ Director-General and World Heritage Committee Chair welcome decision to alter course of pipeline near Lake Baikal], 28. travnja 2006. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>.
No, na 33. sjednici Odbora za svjetsku baštinu ([[Sevilla]], 2009.), Centar za svjetsku baštinu i [[IUCN]] primili su velik broj pisama od pojedinaca koji su bili zabrinuti za stanje očuvanosti baštine Bajkalskog jezera, a posebno zbog ponovnog otvaranja Bajalskoga pogona za papir i celulozu (BPPM) i njegovih vjerojatnih utjecaja na izvanrednu univerzalnu vrijednost i integritet Bajkalskog jezera. [[Greenpeace]] Rusija i [[WWF]] su 2010. skupili 125.000 potpisa ljudi širom svijeta koji su potpisali peticiju za zaštitu Bajkalskog jezera<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/620/ Greenpeace and WWF present 125,000 signatures to UNESCO to save world’s oldest, deepest and largest lake], 30. lipnja 2010. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>. U veljači 2013. god. Vlada Rusije donijela je odluku o zatvaranju BPPM-a, a u rujnu 2013. zaustavljena je proizvodnja, te se planira uklanjanje akumuliranog oštećenja okoliša<ref>[http://ria.ru/eco/20130916/963391341.html Na mjestu Bajkalskog pogona celuloze i papira će se otvoriti „Rezervat Rusije”], ria.ru, 6. travnja 2019. godine {{ru}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>
God. 2018. UNESCO je zaprimio i žalbe o opsežnim planovima sječe šume na prostorima zaštićenog područja Bajkalskog jezera, o čemu se vlada Ruske Federacije još treba očitovati<ref>[http://whc.unesco.org/en/news/1863/ State of Conservation of Lake Baikal], 3. kolovoza 2018. {{eng oznaka}} Pristupljeno 26. srpnja 2019.</ref>

[[Krivolov]] je jedan od problema očuvanja flore i faune Bajkalskog prirodnog područja, osobito izlov bajkalskih tuljana, a posebno mladunčadi.

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://whc.unesco.org/en/list/754/video Lake Baikal (UNESCO/NHK)] video na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Lake Baikal
|commonscathr=Bajkalsko jezero
}}
{{Svjetska baština u Rusiji}}

[[Kategorija:Geološke depresije]]
[[Kategorija:Irkutska oblast]]
[[Kategorija:Burjatija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Rusiji]]
[[Kategorija:Porječje Jeniseja]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Aziji]]
[[Kategorija:Sibir]]
[[Kategorija:Jezera u azijskom dijelu Rusije]]
[[Kategorija:Ruske turističke atrakcije]]

Bajkalsko jezero - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica