WikiSysop: bnz

2022-05-13T05:28:03Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 05:28, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Balint Vujkov'''-->~~
	{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Balint Vujkov		\| Ime = Balint Vujkov

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T01:46:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 01:46, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Balint Vujkov'''-->~~{{izdvojeni članak\|svibanj 2019.}}~~		<!--'''Balint Vujkov'''-->
	{{Infookvir književnik		{{Infookvir književnik
	\| Ime = Balint Vujkov		\| Ime = Balint Vujkov

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T08:42:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|svibanj 2019.}}
{{Infookvir književnik
| Ime = Balint Vujkov
| boja = #ADD8E6
| slika = Balint Vujkov.jpg
| veličina = 220px
| opis slike = Balint Vujkov
| puno ime =
| pseudonim =
| rođenje = [[Subotica]], [[26. svibnja]] [[književnost u 1912.|1912]].
| smrt =Subotica, [[23. travnja]] [[književnost u 1987.|1987]].
| zanimanje = književnik, novinar, sakupljač narodnog blaga
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = 1934. – 1971.
| vrsta = pjesme, crtice, novele, romani, pripovjetke, eseji, drame
| teme = socijalne, ratne i poratne teme, znanstvena fantastika, bajke, priče za djecu
| period =
| supruga =
| suprug =
| djeca =
| djela =
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}
'''Balint Vujkov''' ([[Subotica]], [[26. svibnja]] [[književnost u 1912.|1912]]. – Subotica, [[23. travnja]] [[književnost u 1987.|1987]].), bio je [[Hrvati|hrvatski]] [[književnik]], sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz [[Vojvodina|Vojvodine]] i susjednih država, pripovjedač i [[roman]]opisac. [[Drama]]tizirao je brojne narodne pripovijetke koje je sakupio i zapisao. Sakupljao ih je u Mađarskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj ([[Krašovani|karaševski Hrvati]]), Češkoj, Vojvodini, Austriji, Hrvatskoj (u Lici) i na Kosovu<ref name="Razora">[https://web.archive.org/web/20070716094531/http://www.maticahr-klasje.co.yu/1-2/1.htm ''Klasje naših ravni''] [[Lazar Razora]], ''Suvremena književnost Hrvata u Vojvodini - gledana iz još jednog počela'', br.1-2/2002. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 16. srpnja 2007.)</ref> tijekom 55 godina. Osim hrvatskih, zapisao je i narodna djela Srba iz Mađarske i Rumunjske. Po značaju njegovog sakupljačkog rada ga pojedini stručnjaci stavljaju razinu s braćom [[Grimm]] i [[Vuk Stefanović Karadžić|Vukom Karadžićem]]<ref name="Merković">Lazar Merković, ''Pjesnik cvjetova mećave'', ''Klasje naših ravni'', br.1-2/2003., str. 5.-8.</ref>.
Bio je pjesnik, pripovjedač, pisac bajki, fantastičnih priča, dramatik, publicist, [[polemičar]], esejist, romanopisac. Bio je pokretačem i članom uredništva u većem broju književnih časopisa, novina i narodnih kalendara. Po struci je bio [[pravnik]]. Radio je kao odvjetnik, u službi pravne pomoći i kao sudac subotičkog okružnog suda.

== Životopis ==
Balint Vujkov rođen je u Subotici 1912. godine. Rođen je u obitelji oca Franje Vujkova i majke Jelene (rođ. Poljaković Kovačev). Otac mu je bio krojač po zanimanju a poginuo je u [[Prvi svjetski rat|Prvome svjetskom ratu]], [[1915.]] godine. Vujkov je svoje školovanje polazio i završio u Subotici, osnovnu školu (1919.-1923.), gimnaziju (1923.-1931.), te nakon toga i Pravni fakultet (1931.-1936.). Nakon završetka studija zaposlio se u jednoj banci u Subotici, gdje je radio kao pravnik, a zatim radio je kao odvjetnički pripravnik u više subotičkih odvjetničkih kancelarija do 1944. godine. Kada je Subotica [[1941.]] godine anektirana s ostatkom Bačke Mađarskoj, čim su mađarske okupacijske postrojbe ušle u grad, Vujkova su uhitile i zatočile u [[Gradska kuća u Subotici|Gradskoj kući]], kao i sve osobe koje su okupatoru bile nepodobne. Trebao je biti odveden na strijeljanje kao i ostali nepodobni, no život mu je spasio mjesni [[Mađari|Mađar]], odvjetnik Károly Kovács, otac poznatog mađarskog pjesnika iz Vojvodine i prevoditelja s hrvatskoga i sa srpskoga jezika. Ilegalno je Vujkov surađivao s [[Narodnooslobodilački pokret|NOP-om]], zbog čega su ga, kao i zbog njegovih političkih ideja, okupatorske vlasti uhitile i poslale na prisilni rad, potom u kažnjeničku [[Satnija|satniju]]. Konac rata i oslobođenje od okupacije dočekao je u nacističkom logoru u Austriji.

Od [[1954.]] godine obavljao je razne dužnosti kao pravnik i odvjetnik, a od [[1966.]] do [[1973.]] godine bio je sudac Okružnog suda u Subotici.

Umro je u Subotici, 23. travnja 1987. godine u 75. godini života.

Otac je hrvatskog dužnosnika iz Vojvodine, [[Franjo Vujkov|Franje Vujkova]].

== Književnički i kulturni rad ==

Prozno stvarateljstvo mu je u prvim poratnim godinama u klasičnim, tradicionalno-realističkim okvirima.

Piše o tematici i problematici iz društvenog i obiteljskog života [[Bačka|bačkih]] [[Bunjevci|Bunjevaca]] i [[Šokci|Šokaca]], na ponekim mjestima s istaknutom vjerskom inspiracijom.

Jedan je od pisaca proze koji su ranije pošli tragom socijalne literature.<ref name="Razora"/> Ranije je pošao tragom socijalne kulture, a poslije se opredijelio za ratne i poratne teme, u kojima je interpretirao svoje ratne dogodovštine i poratna zbivanja.<ref name="Razora"/> U njima je prikazao duhovnu riznicu Hrvata iz Bačke, Banata, Srijema, Slavonije, Like, Kosova, Austrije, Češke, Slovačke, Mađarske i Rumunjske.

Surađivao je s novinama ''[[Hrvatska riječ (novine, Subotica)|Hrvatska riječ]]'' iz [[Subotica|Subotice]].

Jednim je od predlagača osnutka Pododbora [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]] u [[Subotica|Subotici]] krajem [[1960-ih]], pokraj [[Josip Buljovčić|Josipa Buljovčića]], [[Matija Poljaković|Matije Poljakovića]] i inih, što su tadašnje vlasti onemogućile.<ref>[[Tomislav Žigmanov]], [https://web.archive.org/web/20070927010206/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=97&arc=97 Radio-Subotica] ''Posvemašnje ozbiljenje postmoderne – vojvođanski Hrvati u vlastitom teatru apsurdnosti (II.)'', 6. kolovoza 2007., (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. rujna 2007.)</ref>

Pokrenuo je [[1933.]] godine omladinski književni časopis ''[[Bunjevačko kolo]]'', kojeg je uz prijekide uređivao tri godine. Poslije tog lista je uređivao list ''Stvaranje''. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bio je glavnim urednikom mjesečnika na [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] ''[[Njiva (časopis)|Njiva]]'', obustavljenog nakon prvog objavljenog broja.

Kad je poslije Drugoga svjetskog rata nastalo povoljno kulturno okružje za [[Hrvati|Hrvate]], stvorili su se uvjeti za dodatnu nacionalnu emancipaciju Hrvata u Vojvodini. Tih je godina djelovalo Bunjevačko momačko kolo, Hrvatsko kulturno društvo i ina društva hrvatskog predznaka. Utemeljeno je [[Hrvatsko narodno kazalište u Subotici|Hrvatsko narodno kazalište]]. Hrvati su imali svoj tiskani medij, list ''[[Hrvatska riječ (Subotica)|Hrvatska riječ]]''. Grad je imao dobre kulturne veze sa Zagrebom pa su u Subotici često gostovali ansambli i umjetnici iz Hrvatske. Stoga su [[Marko Horvacki (sudac)|Marko Horvacki]], [[Matija Poljaković]], Balint Vujkov, [[Ivan Vuković (pravnik)|Ivan Vuković]] i drugi vodili 1951. i 1952. godine akciju uvođenja [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] kao nastavnoga jezika u subotičkoj gimnaziju i u osmogodišnjim školama u kojima su Hrvati bili većina učenika - 4 škole u Subotici, škole u Đurđinu, Tavankutu i Žedniku.<ref>Zlatko Žužić, [http://www.udruga-hrvata-iz-srijema.hr/zov-srijema/zov-srijema-arhiva/59-veer-posveena-naci-zeliu ''Večer posvećena Naci Zeliću''], Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata</ref>

Zaslužan je za poticanje [[Vojislav Sekelj|Vojislava Sekelja]] (s kojim se Vujkov mnogo družio) na pisanje pjesama početkom [[1970-ih]], posebice onih na mjesnom štokavsko-ikavskom narječju subotičkih Hrvata. Zajedno s [[Matija Poljaković|Matijom Poljakovićem]], skretali su pozornost Sekelju na pisanje kvalitetnim hrvatskim jezikom.<ref name="razgovor">[https://web.archive.org/web/20080307232406/http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=1719540&no=63 «Hrvatska riječ»], Razgovor s Vojislavom Sekeljem, 22. travnja 2004., razgovor vodio Zvonko Sarić, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 7. ožujka 2008.)</ref> Pri tome valja naglasiti da je Vujkov naputio Sekelja u pravcu kojim je i sam išao, u pravcu afirmiranja i očuvanja izvorne bačke hrvatske ikavice. Bogatstvo i izvornost njegova djela je nepresušnim jezičnim vrelom, a i pokazateljem je dubokih povijesnih korijena bunjevačkih Hrvata.

Po Sekeljevim tvrdnjama, Vujkov je trebao napisati «subotičke [[Glembajevi|Glembajeve]]», «jer je poznavao ovaj narod u dušu», osjećavši Bačku srcem i dušom. Bio je iznimna dara za jezike, posebice dijalektalne. Uz pomoć [[Naco Zelić|Nace Zelića]] kao organizatora, te rad Balinta Vujkova i Matije Poljakovića, dosta se napravilo u kulturnom području (pred i tijekom [[hrvatsko proljeće|hrvatskog proljeća]], op.a.), i bilo bi se još više, da se politička represija nije uplela.<ref name="razgovor"/>.
Zbog svojih uvjerenja dosta je prepatio nakon Drugoga svjetskog rata. Paradoksalno, najviše je bilo u vrijeme kada je došlo do ozračja slobode, koncem [[1960-ih]] i početkom [[1970-ih]] godina. Vujkov je patio zbog političko-verbalnog delikta, jer je ovdašnje Hrvate nazivao bunjevačkim Hrvatima i radio je na povezivanju njih s maticom Hrvatskom (Slaven Bačić na XIII. Danima Balinta Vujkova).<ref name="radiosu1027">[https://web.archive.org/web/20141030194212/http://www.radiosubotica.co.rs/hr/1027hr.html#5 ''Koliko vrijede prašnjave cipele?'' (Nela Skenderović)] Radio Subotica - hrvatski program, 27. listopada 2014. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 30. listopada 2014.)</ref>

Kao i većinu Hrvata njegova doba, početak njegova političkog puta obilježavalo je što se osjećao na neki način Jugoslavenom, no to nije bio jugounitaristički tip, nego jugoslavenstvo 'Antunovićevskoga' tipa.<ref name="radiosu1027"/> Politički je sazreo u otvorenog isticatelja hrvatstva. Zbog tog svojeg otvorenog isticanja hrvatstva, trpio je od progona od državnih vlasti<ref>Slaven Bačić, [https://web.archive.org/web/20070927010310/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=8&pid=93 Radio-Subotica], ''Nastavlja se državni projekt stvaranja bunjevačke nacije'', 23. srpnja 2007. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 27. rujna 2007.)</ref>. Uslijedila je prava profesionalna, osobna i politička kalvarija. Izgubio je posao, zabranjeno mu je kretanje, zabranjeno mu je bilo i pisanje.<ref name="radiosu1027"/> Među ostalim, vlasti su mu onemogućivale daljnji rad takošto su mu oduzeli putovnicu, te tako nije mogao nastaviti svoj projekt sakupljanja narodnih priča Hrvata iz Italije, a sam je bio izložen raznim zahtjevima i osudama koje su mu ometale rad<ref>Boris Dević, [https://web.archive.org/web/20081021103731/http://www.suboticadanas.info/html/index.php?func=viewpub&module=pagesetter&pid=3167&tid=3 Radio Subotica] ''Izašla knjiga Balinta Vujkova - «Šaljive narodne pripovijetke»'', 18. listopada 2008. (u međumrežnoj pismohrani archive.org 21. listopada 2008.)</ref>. Tako su mu vlasti [[1972.]] godine uništile nekoliko tisuća primjeraka ranijih i najnovijih izdanja narodnih pripovjedaka bunjevačkih Hrvata, koje je on skupio, tako što su ih bacile u podrum Gradske kuće u Subotici, gdje su vlaga i fekalne vode dokrajčile te knjige<ref name="Merković-8">Lazar Merković, ''Pjesnik cvjetova mećave'', ''Klasje naših ravni'', br. 1-2/2003., str. 8.</ref>. Unatoč svim tim nedaćama i progonima, 1970-ih godina počinje najplodnije razdoblje Vujkovljeva života.<ref name="radiosu1027"/>

== Djela ==
Objavio je dvadesetak knjiga i antologija.

Među njima su i tri zbirke [[crtica]], [[novela]] i priča ''Bač Boda ide na izbore'' (1945.), ''Dva borca'' (1946.) i ''Prašina po dugama'' (1971.).<ref name="Z.S.">Z. S., [http://www.hrvatskarijec.rs/vijest/A11801/O-djelu-Balinta-Vujkova/ O djelu Balinta Vujkova], hrvatskarijec.rs, 12. kolovoza 2005., pristupljeno 8. studenoga 2019.</ref>

* ''Pupoljci'', lirske pjesme (zajedno s [[Franjo Bašić|Franjom Bašićem]] i [[Blaško Vojnić Hajduk|Blaškom Vojnićem Hajdukom]]), 1934.
* ''Hajka po zatvorenom krugu'', roman (objavljivao u nastavcima u ''Hrvatskoj riječi'', a vlasti su ga zabranile zbog »nepodobnog, antidijalektičkog naslova«)<ref name="Z.S."/>
* ''Cviće i kamen', fantastične pripovijesti, 1938.
* ''Dva borca'', novela, 1946.
* ''Bajka o mravljem caru'', fantastične pripovijesti, 1953.
* ''Prašina po dugama'', pripovijetke, 1971.
* ''Krilati momak'', 2005.
* ''Izabrana djela Balinta Vujkova'', 2017. -
** Bajke 1-3

Knjige koje sadrže narodna djela koja je sakupio Balint Vujkov:<br>
(popis nepotpun)
* ''Hrvaške pravljice''
* ''Bunjevačke narodne pripovitke'', Hrvatska riječ, Subotica, 1951.
* ''Hrvatske narodne pripovjetke: bunjevačke'', 1953. (Novi Sad), 1957. (Zagreb)
* ''Šaljive hrvatske narodne pripovijetke: (Bunjevačke)'', Subotica, 1958.
* ''Hrvatske narodne pripovjetke iz Vojvodine'', Subotica, 1960.
* ''Cvjetovi mećave: hrvatske narodne pripovijetke iz Mađarske, Rumunjske, Austrije i Čehoslovačke'', Zagreb, 1971.
* ''Tica žeravica: Hrvatske narodne pripovijetke'', Subotica, 1964.
* ''Mrsne pripovitke: antologija bunjevačke erotske priče'', Zagreb, 1999. (prireditelj)
* ''Pupko i družina'', 2007. (ilustrirala [[Senka Skenderović]])<ref>[http://www.zvonik.rs/arhiva/1561/ZV25.html ''Pupko i družina''], piše Davor Bašić Palković, ''[[Zvonik (časopis)|Zvonik]]'', listopad 2007.)</ref>
* ''Šaljive narodne pripovijetke'', 2008.

Temeljem djela koje je Vujkov zapisao, sastavljene su dječje slikovnice ''Pripovitke za laku noć'' 2005., ''Razlinkavi zec'', a po Vujkovljevoj pripovjetki ''Čukundidino zrno ora'' je snimljen i prvi animirani film na narječju bunjevačkih Hrvata.<ref>I. P. S., [http://www.zvonik.rs/arhiva/144/djecja.html ''Zvonik'', br. 144] ''Peti Dani Balinta Vujkova. Narodna književnost u školi''</ref>

Neka djela su mu prevedena i na [[mađarski jezik]], a preveo ih je bački hrvatski književnik [[Matija Molcer]].

== Radovi o Vujkovu ==
* [[Milovan Miković]], ''Nedovršeni razgovor sa Balintom Vujkovim'', [[Rukovet]] 2,1988, 197.-216.
* Milovan Miković, ''O opusu Balinta Vujkova kao nepristajanju na zaborav nenastavljivog života'', Klasje naših ravni, 1-2, 2003., 14.-21.
* Milovan Miković, ''Palimpsestni govor u djelima Balinta Vujkova'', (u :''Balint Vujkov, Krilati momak'' NIU Hrvatska riječ, 2005., 209.-214.
* [[Sanja Vulić Vranković]], ''Tekstološke i jezične značajke književne ostavštine Balinta Vujkova'', (u :''Balint Vujkov, Krilati momak'', NIU Hrvatska riječ, 2005., 215.-228.
* Sanja Vulić Vranković, ''Hrvati u dijaspori kao cvjetovi u mećavi''/''O istraživanjima Balinta Vujkova na panonskom prostoru'', 2005.
* [http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=257670 Sanja Vulić Vranković], ''Balint Vujkov i Hrvati u Mađarskoj'', 2006.
* Sanja Vulić Vranković, ''Duhovni nasljednici Balinta Vujkova'', 2006.
* Milovan Miković, ''Trljanja Blaška Rajića i Balinta Vujkova'', Klasje naših ravni, 9.-10., 2006., 85.-91.
* [[Lazar Merković]], ''Njiva i Rukovet, dva poratna književna časopisa u Subotici'', Klasje naših ravni, 11.-12., 2009., 3.-7.
* Milovan Miković, ''O hrvatskim književnim časopisima Bunjevačko kolo, Klasje naših ravni, Njiva i Rukovet'', Klasje naših ravni, 11.-12., 2009., 8.-16.

== Priznanja i spomen ==
* Danas (stanje 2007.), Subotica ima jednu ulicu koja nosi ime u čast Balinta Vujkova, iako se predlagalo da njegovo ime nosi ulica gdje je njegova rodna kuća (današnja ulica Otona Župančiča, po stanju od listopada 2007.).
* Balintu Vujkovu je napravljeno i poprsje, a prijedlog iznesen na Danima Balinta Vujkova 2007. godine bio je neka se poprsje postavi u park ispred Gradske kuće, tako što bi stojalo sučelice [[Blaško Rajić|Blašku Rajiću]], Vujkovljevu dugogodišnjem prijatelju.
* Svojim djelima je ušao u antologiju proze i poezije bunjevačkih Hrvata iz 1971. godine, sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
* Vujkovu u spomen [[književnost u 2002.|2002.]] godine pokrenuti su [[Dani Balinta Vujkova]].
* [[21. listopada]] [[2011.]] godine u Subotici mu je podignut spomenik.<ref>''Hrvatsko slovo'', ''Poprsje B. Vujkovu'', str. 2, 28. listopada 2001. (HINA/HS)</ref>

== Zanimljivosti ==
* Portretirao ga je poznati subotički slikar [[Gustav Matković]].

== Izvori ==
{{izvori}}

* [[Geza Kikić]], ''Antologija proze bunjevačkih Hrvata'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
* Geza Kikić, ''Antologija poezije bunjevačkih Hrvata'', Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
* Lazar Merković, ''Pjesnik cvjetova mećave'', ''Klasje naših ravni'', br. 1.-2., 2003., 5-8.
* Milovan Miković, ''Roman u književnosti Hrvata u Vojvodini'', ''[[Književna revija]]'' Osijek, 3.-4., 2008, 3.-474.
* ''Prema rukopisnoj zaostavštini Bele Gabrića'', priredila [[Katarina Čeliković]]: [http://www.zkvh.org.rs/index.php/bastina/znamenite-osobe/1813-balint-vujkov-1912-1987 ''Balint Vujkov''], 29. kolovoza 2013.

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20080113175240/http://www.hazu.hr/LingResIn/SVulicV-Bibl.html Sanja Vulić Vranković - Popis radova]
* [http://www.matis.hr/vijesti.php?id=327 Hrvatska matica iseljenika] "IV. Dani Balinta Vujkova" u Subotici
* [http://www.suboticadanas.info/html/index.php?module=Pagesetter&func=viewpub&tid=5&pid=3382 Radio-Subotica] 6. Dani Balinta Vujkova
* [http://www.hrvatskarijec.co.yu/arhiva.php?zg=754&no=44 ''Hrvatska riječ''] 2. Dani Balinta Vujkova
* [https://archive.is/20120802182147/http://www.hrvatskarijec.rs/source/index.php/Roman-u-knjizevnosti-vojvodjanskih-Hrvata.html ''Hrvatska riječ''] Roman u književnosti vojvođanskih Hrvata, 13. veljače 2009.

{{GLAVNIRASPORED:Vujkov, Balint}}
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Pravnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Hrvatsko proljeće]]
[[Kategorija:Životopisi, Subotica]]
[[Kategorija:Bunjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski novinari iz Vojvodine]]
[[Kategorija:Skupljači narodnih pjesama]]

Balint Vujkov - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica