WikiSysop: bnz

2022-05-13T05:48:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 05:48, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Balkanski poluotok'''-->~~{{dz\|[[Balkanski poluotok (kontroverze)]]\|kontroverze vezane za ovaj termin}}		{{dz\|[[Balkanski poluotok (kontroverze)]]\|kontroverze vezane za ovaj termin}}
	[[Datoteka:Balkans-political1.png\|thumb\|Balkan po nešto široj definiciji]]		[[Datoteka:Balkans-political1.png\|thumb\|Balkan po nešto široj definiciji]]
	'''Balkanski poluotok''' je povijesno i zemljopisno područje [[Jugoistočna Europa\|jugoistočne]] [[Europa\|Europe]] te ga se vrlo često spominje kao [[poluotok]] [[Jugoistočna Europa\|Jugoistočne Europe]]. Njegova poluotočnost je više nego upitna – zapravo se lako dade uočiti da je udaljenost od sjevera Jadrana do Baltika (nešto manje od 1.000 km) manja nego udaljenost od sjevera Jadrana do Crnog mora (nešto više od 1.000 km) – a poznato nam je da nitko ne smatra Njemačku, Francusku i Austriju dijelovima nekakvog "Alpskog poluotoka".		'''Balkanski poluotok''' je povijesno i zemljopisno područje [[Jugoistočna Europa\|jugoistočne]] [[Europa\|Europe]] te ga se vrlo često spominje kao [[poluotok]] [[Jugoistočna Europa\|Jugoistočne Europe]]. Njegova poluotočnost je više nego upitna – zapravo se lako dade uočiti da je udaljenost od sjevera Jadrana do Baltika (nešto manje od 1.000 km) manja nego udaljenost od sjevera Jadrana do Crnog mora (nešto više od 1.000 km) – a poznato nam je da nitko ne smatra Njemačku, Francusku i Austriju dijelovima nekakvog "Alpskog poluotoka".

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-16T09:36:18Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Balkanski poluotok (kontroverze)]]|kontroverze vezane za ovaj termin}}
[[Datoteka:Balkans-political1.png|thumb|Balkan po nešto široj definiciji]]
'''Balkanski poluotok''' je povijesno i zemljopisno područje [[Jugoistočna Europa|jugoistočne]] [[Europa|Europe]] te ga se vrlo često spominje kao [[poluotok]] [[Jugoistočna Europa|Jugoistočne Europe]]. Njegova poluotočnost je više nego upitna – zapravo se lako dade uočiti da je udaljenost od sjevera Jadrana do Baltika (nešto manje od 1.000 km) manja nego udaljenost od sjevera Jadrana do Crnog mora (nešto više od 1.000 km) – a poznato nam je da nitko ne smatra Njemačku, Francusku i Austriju dijelovima nekakvog "Alpskog poluotoka".

Balkanski poluotok se nalazi između Jadranskog i Crnog mora, a jedna od granica je prostor južno od linije Bugarski zaljev – ušće Drima.

Iako se danas pojam "Balkanski poluotok" ili "Balkan" za jedno od zemljopisnih područja Europe polako napušta (češći je naziv Jugoistočna Europa), i dalje ga neki autori uzimaju kao regiju te postoji više definicija za ograničavanje (vidi poglavlje [[#Definicije i granice|Definicije i granice]] i [[Balkanski poluotok (kontroverze)|kontroverze]]), ali obično se smatra da Balkan sadrži barem dijelove [[Grčka|Grčke]], [[Albanija|Albanije]], [[Bugarska|Bugarske]], [[Turska|Turske]] i neke dijelove bivše [[SFRJ|SFR Jugoslavije]], s ukupnom površinom od 550.000 [[Četvorni kilometar|km<sup>2</sup>]] i skoro 41 milijuna stanovnika.

Regija je dobila ime po planini Balkanu (Bugari je zovu ''[[Stara Planina]]''), koja ide kroz središnju [[Bugarska|Bugarsku]] i prelazi u istočnu [[Srbija|Srbiju]], dok samo ime "Balkan" dolazi od [[turski jezik|turske]] riječi za [[planina|planinu]]. Nekad se ta planina zvala ''Haemus Mons'', što vjerojatno dolazi od [[Trački jezik|tračke]] riječi ''Saimon'', koja znači "lanac".

== Definicije i granice ==
{{glavni|Balkanski poluotok (kontroverze)}}
Iako većina stručnjaka negira postojanje Balkana kao zemljopisnog područja (zbog same definicije polutoka) prema nekima se zemljopisna definicija Balkana zasniva na planinskim lancima, u koje spadaju [[Dinaridi]], planina [[Balkan (planina)|Balkan]], [[Rodopi]], [[Šar-planina]] i [[Pindsko gorje]]. Njome su isključeni cijela [[Slovenija]], veći dijelovi Hrvatske i [[Rumunjska]], sjeverni dijelovi [[Srbija|Srbije]], krajnji sjever [[Bugarska|Bugarske]] i južna [[Grčka]].

Čitava kopnena masa ponekad se naziva Balkanski poluotok, jer je na jugu, jugozapadu i jugoistoku okružuje [[Jadransko more|Jadransko]], [[Jonsko more|Jonsko]], [[Egejsko more|Egejsko]], [[Mramorno more|Mramorno]] i [[Crno more]]. Iako nije riječ o pravom poluotoku, to se ime često koristi za širu regiju.
[[Datoteka:Balkan topo hr.svg|mini|260px|desno|Jedna u nizu definicija Balkana prema [[Jovan Cvijić|Jovanu Cvijiću]] sa sjeverozapadnom granicom [[Soča]]-[[Krka]]-[[Sava]]]]
Sjeverna i zapadna granica Balkana su upitne. Često se [[Dunav]]ska i [[Panonija|Panonska]] ravnica ne smatra dijelom Balkana. Dapače, mnogi smatraju da sve što je sjeverno od [[Sava|Save]] i [[Dunav]]a – [[Slovenija]] i veći dio [[Rumunjska|Rumunjske]],nije dio Balkana.

Zapravo, Balkan nije cjelina zbog planinskih lanaca koliko zbog zajedničke i često nasilne povijesti. Tu povijest prvenstveno obilježavaju stoljeća potčinjenosti ili borbe s [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]], kao i međusobni sukobi u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Balkan se češće koristi kao politički nego geografski pojam koji označava zemlje čije su se kulture intezivno ispreplitale sa višestoljetnim turskim kulturnim, političkim i vjerskim utjecajima.

Pojam '''Balkan''' obojen je negativnim značenjima: nasilje, vjerska i etnička nesnošljivost, sveopća [[napredak|nazadnost]], [[korupcija]] i podijeljenost. U engleskom jeziku riječ '''balkanisation''' ([[balkanizacija]]) označava neizlječivu raskomadanost i [[netrpeljivost]] između frakcija unutar neke skupine.

Zato se ta riječ na rubnim područjima izbjegava i ponekad smatra pogrdnom.

Postoji i neutralniji izraz za Balkan, a to je '''Jugoistočna Europa'''. To nije zemljopisni pojam jer ne obuhvaća [[Rumunjska|Rumunjsku]]. Taj se izraz koristi sve više, radi zamagljivanja činjenice da se time tim pojmom obuhvaćene države želi utrpati na Balkan. Primjerice inicijativa [[Europska unija|Europske unije]] iz [[1999.]] godine zove se ''[[Pakt o stabilnosti za Jugoistočnu Europu]]'', a internetske novine ''Balkan Times'' preimenovale su se [[2003.]] godine u ''Southeast European Times''.

===Zemlje koje se nalaze na Balkanskom poluotoku definiran linijom Dunav-Sava-Kupa===
Države koje se cijelom površinom (bez otoka) nalaze na Balkanu
*[[Albanija]]
*[[Bosna i Hercegovina]]
*[[Bugarska]]
*[[Crna Gora]]
*[[Grčka]]
*[[Kosovo]]
*[[Sjeverna Makedonija]]

Države koje koje se samo dijelom nalaze na Balkanu
*[[Srbija]] 60%
*[[Turska]] (istočna [[Tračka (regija)|Tračka]])
*[[Rumunjska]] 9% površine između Crnog mora i Dunava
*[[Hrvatska]] manjim dijelom (Dalmacija)

== Priroda i resursi ==

Većinu regije pokrivaju planinski lanci. Glavni su lanci [[Dinaridi]] u Bosni i Hercegovini, koji se nastavljaju na [[Šar-planina|Šarsko]]-[[Pindsko gorje|Pindski]] masiv u Albaniji, Makedoniji i Grčkoj. Bugarska ima [[Balkan (planina)|planinu Balkan]] i [[Rodopi|Rodope]] na granici s Grčkom.
Najviši vrh je [[Musala]] u Bugarskoj (2925 m).

Klima je [[Mediteranska klima|mediteranska]] na [[Jadransko more|Jadranskog mora]] i [[Egejsko more|Egejskog mora]], [[Oceanska klima|oceanska]] i [[Vlažne suptropska|vlažne suptropska]] na obali [[Crno more|Crnog mora]], dok je u unutrašnjosti umjereno [[Kontinentalna klima|kontinentalna]]. Sjever poluotoka i planine imaju sniježne i mrazne zime, te vruća i suha ljeta. Na jugu su zime blaže.

Na jugu i na obali raste crnogorica. U unutrašnjosti su tipične [[Srednja Europa|srednjoeuropske]] šume ([[hrast]] i [[bukva]], u planinama [[borovi|bor]] i [[jela]]). Visinska granica šume je 1800-2000 m.

Tlo je općenito loše, osim u ravnicama, gdje su prirodna trava, plodna zemlja i topla ljeta pogodni za oranice. U velikom dijelu regije zemljoradnja loše stoji zbog planina, vrućih ljeta i loše zemlje, što pogoduje samo nekim poljoprivrednim kulturama (na primjer, [[maslina]]ma i [[vinova loza|vinovoj lozi]]).

Energetski izvori su rijetki. Ima [[ugljen]]a, pogotovo u Bugarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Raširenija su ležišta [[lignit]]a. [[Nafta]] je rijetka, iako postoje mala ležišta u Srbiji i Albaniji. Nema ni mnogo [[zemni plin|zemnog plina]]. Postoje brojne hidrocentrale.

Među sirovinama je najviše metalne [[rude]]. [[Željezo]] je rijetko, ali neke zemlje imaju znatne količine [[bakar (element)|bakra]], [[cink]]a, [[kositar|kositra]], [[krom]]a, [[mangan]]a, [[magnezit]]a i [[boksit]]a. Neki se metali izvoze.

== Prošlost i sadašnjost ==
[[Datoteka:1827 Finley Map of Turkey in Europe, Greece and the Balkans - Geographicus - TurkeyEurope-finley-1827.jpg|300px|mini|Zemljovid [[Turska Hrvatska|Turske Hrvatske]], [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Hercegovina|Hercegovine]] na karti osmanskih osvajanja u Europi, koju je izradio američki kartograf Anthony Finley 1827. godine]]
[[Datoteka:Stielers Handatlas 1891 50.jpg|mini|250px|Balkan (1891)]]
[[Datoteka:Balkans at 1905.jpg|thumb|Balkan 1905.]]
Balkan je izravan put kopneni put između [[Zapadna Europa|Zapadne Europe]] i jugozapadne [[Azija|Azije]] ([[Mala Azija]] i [[Bliski Istok]]). Zato oduvijek ima vrlo veliku stratešku važnost.

Nekad je veći dio Balkana bio politički ujedinjen pod [[Bizant]]om i zatim [[Otomansko Carstvo|Otomanskim Carstvom]], a središte oba carstva je ležalo u [[Anatolija|Anatoliji]] (koja danas spada u azijski dio [[Turska|Turske]]).

Iako je pod Bizantom spadao u najnaprednije dijelove [[Europa|Europe]], zadnjih 550 godina Balkan je bio najmanje razvijen dio kontinenta, jer se europska politika i trgovina okrenula [[Atlantski ocean|Atlantskom oceanu]], a Otomansko Carstvo je bilo relativno izolirano od glavnih ekonomskih i političkih tokova.

Balkanske su zemlje počele stjecati neovisnost u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], pa je Balkanski savez [[1912.]]-[[1913|13]]. u [[Balkanski ratovi|Balkanskim ratovima]] odbacio Tursku do njezinih današnjih granica.

[[Prvi svjetski rat]] je izbio [[1914.]] zbog atentata na nadvojvodu [[Franjo Ferdinand|Franju Ferdinanda]] u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Nakon završetka prvog svjetskog rata, [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], [[Sovjetski Savez]] i [[komunizam]] su također jako utjecali na Balkan.

Tijekom [[hladni rat|hladnog rata]], većina zemalja Balkana bila je pod komunističkom diktaturom i bile su članovi [[Varšavski ugovor|Varšavskog pakta]]. Ipak, [[SFRJ|Jugoslavija]] ([[1948.]]) i [[Albanija]] ([[1961.]]) raskinuli su sa Sovjetskim Savezom i pokušali su se distancirati.
Jugoslavija se pokušala više približiti Zapadu, pa je tako i osnovala [[pokret nesvrstanih]]. Albanija se isprva okrenula [[Kina|Kini]], a kasnije se posve izolirala. Jedine nekomunističke zemlje su bile [[Grčka]] i [[Turska]], koje su tada (kao i danas) bile članice saveza [[NATO]].

Regija je početkom [[1990-ih]] godina bila teško pogođena [[raspad SFRJ|ratovima na prostoru bivše Jugoslavije]], zbog čega je [[NATO]] intervenirao u [[BiH|Bosni i Hercegovini]], na [[Kosovo|Kosovu]] i u [[Makedonija|Makedoniji]]. Danas (2005.) su sve balkanske zemlje u dobrim odnosima s [[Europska unija|EU]] i [[SAD]].
Pitanje [[Kosovo|Kosova]] i [[Albanci|Albanaca]] općenito je još dijelom otvoreno.

''Članstvo u Europskoj uniji'' <br>
[[Grčka]] je članica [[Europska unija|Europske unije]] još od [[1981.]] godine. [[Bugarska]] i [[Rumunjska]] su u nju ušle [[2007.]] godine. [[Makedonija]] je postala službeni kandidat, ali se pregovori odvijaju vrlo sporo i ne zna se kad će biti primljena. [[Turska]] se prijavila za članstvo još [[1963.]], ali do ([[2016.]]) nije uspjela postati članica, a sudeći prema sporim/nepostojećim pomacima, neće još dugo.
Iako su sklopljeni određeni carinski sporazumi. I ostale zemlje su izrazile želju da uđu u EU, ali još se ne zna kad će doći u obzir.

== Stanovništvo ==

Glavni narodi regije:

*[[Grci]] 
*[[Turci]] 
*[[Srbi]] 
*[[Crnogorci]] 
*[[Bugari]] 
*[[Albanci]] 
*[[Bošnjaci (narod)|Bošnjaci]] 
*[[Makedonci]] 

• [[Hrvati]]

Glavne religije su kršćanstvo ([[pravoslavlje]]) i [[islam]] koji se proširio za vrijeme vladavine Osmanskog Carstva.

[[Pravoslavlje]] prevladava u ovim državama:
*[[Bugarska]]
*[[Crna Gora]]
*[[Grčka]]
*[[Rumunjska]]
*[[Srbija]]

[[Islam]] prevladava u ovim državama:
*[[Albanija]]
*[[Kosovo]]
*[[Turska]]
*[[Bosna i Hercegovina]]

[[Katoličanstvo]] je vrlo malo zastupljeno na ovom području pa ga se može spomenuti za rubna područja kao što su [[Hrvatska]] i [[Slovenija]].

Države s izraženom mješavinom vjera:
* Bosna i Hercegovina: islam, pravoslavlje, katoličanstvo
* Cipar (otok): pravoslavlje i islam. Grci su uglavnom pravoslavci (70-72% otoka), Turci su uglavnom muslimani (28-30% otoka).
* Makedonija: Makedonci su uglavnom pravoslavci, Albanci su uglavnom muslimani.
* [[Kosovo]]: ima većinsko albansko stanovništvo, koje je uglavnom muslimansko.

I Makedonija ima velik broj Albanaca. Sjeverna Grčka i jugozapadna Bugarska imaju makedonsku manjinu. [[Tračka (regija)|Tračka]] (pokrajina u istočnoj Grčkoj) ima muslimansku manjinu. Grčka ima albansku manjinu, koja se uglavnom sastoji od Albanaca koji su se doselili u [[1990-ih|1990-ima]],
i pravoslavnu skupinu zvanu [[Arvaniti]], koja se naselila u Grčkoj tijekom srednjeg vijeka.
Južna Albanija ima grčku pravoslavnu manjinu u pokrajini Sjeverni Epir.

== Vanjske poveznice ==
*[http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6a/Grossgliederung_Europas.png] Regija
*[http://www.mvpei.hr/ei/download/2002/07/05/SSP_bez_dodataka.pdf Pakt o stabilnosti] (*.pdf format)
*[http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2006/086.htm Energetska zajednica]
*[http://dns1.vjesnik.hr/html/2000/01/10/Clanak.asp?r=pis&c=2 Vjesnik] Prof. dr [[Ratimir Kalmeta]] o t.zv. Balkanskom poluotoku

{{Balkan}}
{{Regije svijeta}}
[[Kategorija:Regije Europe]]
[[Kategorija:Poluotoci Sredozemnog mora (Europa)]]

Balkanski poluotok - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica