WikiSysop: bnz

2022-05-13T09:12:57Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 09:12, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Barack Obama'''-->~~{{preusmjerava\|Obama\|planinu\|[[Obama (planina)]]}}		{{preusmjerava\|Obama\|planinu\|[[Obama (planina)]]}}
	{{Infookvir političar		{{Infookvir političar
	\|ime=Barack Obama		\|ime=Barack Obama

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-20T13:15:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{preusmjerava|Obama|planinu|[[Obama (planina)]]}}
{{Infookvir političar
|ime=Barack Obama
|datum rođenja=[[4. kolovoza]] [[1961.]]
|mjesto rođenja=[[Honolulu]], [[Havaji]], [[SAD]]
|datum smrti=
|mjesto smrti=
|malaslika=
|opis male slike=
|slika=President Barack Obama (cropped).jpg
|veličina=
|opis slike=
|podpredsjednik=[[Joe Biden]]
|stranka=[[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]
|potpis=Barack Obama signature.png
|supruga=[[Michelle Obama]]
|čin2=[[Senat SAD|senator]] iz [[Illinois]]a *
|položaj=44. [[Predsjednici SAD-a|predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
|zanimanje=
|fusnote=* Poziciju senatora obavljao skupa s Richardom Durbinom.<br />
|nasljednik2=[[Roland Burris]]
|prethodnik2=[[Peter Fitzgerald]]
|nasljednik=[[Donald Trump]]
|prethodnik=[[George W. Bush]]
|mandat_start2=[[2. siječnja]] [[2005.]]
|mandat_kraj2=[[16. studenog]] [[2008.]]
|mandat_start=[[20. siječnja]] [[2009.]]
|mandat_kraj=[[20. siječnja]] [[2017.]]
|vjera=[[kršćanstvo|kršćanin]]
}}
'''Barack Hussein Obama, Jr.''' ([[Honolulu]], [[Havaji]], [[SAD]], [[4. kolovoza]] [[1961.]]), [[SAD|američki]] političar ([[Demokratska stranka (SAD)|Demokratska stranka]]), bivši [[predsjednik SAD-a]], na dužnosti od [[20. siječnja]] [[2009.]] pa do 20. siječnja [[2017.]] godine. Bivši [[Senat SAD|senator]] države [[Illinois]] i dobitnik [[Nobelova nagrada za mir|Nobelove nagrade za mir]] [[2009.]] godine zbog zalaganja za nuklearno razoružanje.

Obama je prvi [[Afroamerikanac|afroamerički]] [[predsjednik SAD-a]], a u svom mandatu je bio i jedini [[Afroamerikanac|afroamerički]] senator i tek peti u povijesti SAD-a.

Prvi mandat, na čijem početku je uživao dotada nezapamćenu dominaciju vlastite stranke u [[Kongres SAD|Kongresu]], mu je bio obilježen prije svega nastojanjem da se u SAD uvedu elementi zapadnoeuropske [[socijalna država|države blagostanja]], pri čemu je ključni element predstavljao tzv. [[Obamacare]], odnosno zakon kojim je u SAD prvi put uveden sistem općeg i obaveznog [[zdravstveno osiguranje|zdravstveno osiguranja]]. Njegovo uvođenje početkom 2010. godine je predstavljalo dostignuće koje je izmaklo mnogim njegovim prethodnicima. Istakao se kao i veliki pobornik prava [[LGBT]] populacije, te je ukinuo kontroverzna vojna pravila [[Don't Ask, Don't Tell]] te je pred izbore 2012. godine postao prvi predsjednik koji otvoreno podržava pravo na [[istospolni brak]]. Na vanjskopolitičkom planu je, prije svega u retoričkom smislu, nastojao "okrenuti novu stranicu" u odnosu na svog prethodnika Busha, čime se tumači njegovo nagrađivanje [[Nobelova nagrada za mir|Nobelovom nagradom za mir]] nakon samo nekoliko mjeseci mandata; kritičari su mu nešto kasnije zamjerali neodlučnost u odnosu na tzv. [[Arapsko proljeće]], nastavak [[Rat u Afganistanu (2001. – 2014.)|rata u Afganistanu]], [[Operacija Odyssey Dawn|vojnu intervenciju u Libiji]] te još radikalnije i kontroverznije mjere u borbi [[Rat protiv terorizma|protiv terorizma]] kao što su tzv. [[ciljana likvidacija|ciljane likvidacije]]. U borbi s ekonomskom krizom je imao manje uspjeha te je [[nezaposlenost]] dosegla visoku razinu a veliki dio američkog društva zabilježio pad standarda nezamisliv u ranijim decenijama; djelomično i zbog toga su se oporbeni republikanci oporavili i uspjeli povratiti [[Predstavnički dom SAD|Predstavnički dom]] za vrijeme kongresnih izbora 2010. godine. Njihov pokušaj da na tome temelje povratak u Bijelu kuću je, međutim, na općim izborima 2012. godine doživio fijasko nakon izuzetno skupe i brutalne kampanje na kraju koje je Obama uvjerljivo porazio republikanskog kandidata [[Mitt Romney|Mitta Romneya]].

== Životopis ==
Barack Obama rodio se na [[Havaji]]ma od majke Amerikanke i oca [[Kenija|Kenijca]] koji su se vjenčali na studiju na Havajskom sveučilištu. Kada je Barack navršio dvije godine roditelji su mu se razveli, a njegov otac vratio se u [[Kenija|Keniju]] te se zaposlio u tamošnjem ministarstvu gospodarstva. Dio svog djetinjstva Barack je proveo sa svojom majkom i očuhom u [[Indonezija|Indoneziji]], no na Havaje se vratio završiti srednju školu nakon koje upisuje politološki studij na Columbia University gdje u roku diplomira i specijalizira se za vanjskopolitičke odnose. Nakon toga upisuje Harvard Law School koju također u roku završava.

Nakon školovanja zapošljava se kao odvjetnik za [[građansko pravo]] u [[Chicago|Chicagu]]. Također radi i kao predavač na Chicago Law School gdje predaje [[ustavno pravo]].

Obama je objavio i svoju autobiografiju 1995. godine koja je tijekom 2004. godine postala bestseller.
Oženjen je s Michelle Obama s kojom ima dvije kćeri: Maliu Ann i Sashu.

== Politička karijera ==
U razdoblju [[1994.]] do [[2004.]] godine Barack Obama biran je za senatora u senatu države [[Illinois]] na listi [[Demokratska stranka (SAD)|Demokratske stranke]]. Godine [[2004.]] postiže prvi veći politički uspjeh na razini [[SAD|SAD-a]] time što je izabran u Senat [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa SAD-a]] kao predstavnik grada [[Chicago|Chicaga]] u državi [[Illinois]], pri čemu je ostvario 70% glasova u borbi s protukandidatom republikancem.

Obamin politički idealizam, posvećenost ljudskim pravima i karizmatični nastupi privukli su na njega veliku pažnju javnosti prilikom kampanja za izbor u Senat. Svojom elokventnošću i govorničkim sposobnostima zadobio je status najvećeg osvježenja i nade Demokratske stranke.

== Predsjednička kampanja ==
{{glavni|Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.}}
{{glavni|Rezultati predizbora za predsjedničku nominaciju u Demokratskoj stranci 2008.}}
[[Datoteka:Obama in s.c.jpg|mini|Barack Obama govori nakon pobjede pristašama u Južnoj Karolini 25. siječnja 2008. godine]]
U [[Springfield]]u u državi Illinois [[10. veljače]] [[2007.]] godine Barack Obama najavio je svoju kandidaturu Demokratske stranke na [[Predsjednički izbori u Sjedinjenim Američkim Državama 2008.|predsjedničkim izborima 2008.]] godine na simoboličan način pred 18.000 sudionika. [[Abraham Lincoln]] je prije 149 godina u istom gradu pozvao na ukidanje [[ropstvo|ropstva]].

=== Stranački predizbori ===
Na stranačkim predizborima za izbor predsjedničkog kandidata Demokratske stranke pobjeđuje u [[Iowa|Iowi]]. Glavna protukandidatkinja je senatorica [[New York]]a [[Hillary Clinton]], supruga bivšeg predsjednika SAD-a [[Bill Clinton]]a (1994.-2002.). Ostali kandidati [[Christopher Dodd]], [[Joe Biden]], [[Bill Richardson]] i [[Dennis Kucinich]] vrlo brzo su odustali od utrke, a treći kandidat, [[John Edwards]], odustao je 30. siječnja 2008. godine.

Nakon velikog utorka (''Super Tuesday'') Obama pobjeđuje u 13, a Clinton u 9 država, dok je broj izaslanika u korist Clintona. Na održanim predizborima u državama [[Washington]], [[Louisiana]] i [[Nebraska]] 9. veljače i [[Maine]] 10. veljače 2008. godine Obama pobjeđuje u sve četiri države. Hillary Clinton zbog poraza smjenjuje švojeg šefa kampanje.

Na predizborima 12. veljače u trima državama u svima pobjeđuje i preuzima vodstvo. U [[Virginia|Virginiji]] osvaja 64%, u [[Maryland]]-u 60%, a u [[District of Columbia]] čak 75% stranačkih glasova. Nakon pobjede od 76% u svojoj rodnoj državi [[Havaji]]ma i u [[Wisconsin]]s 58%, Obama je ostvario pobjedonosni niz u 10 država.<ref>[http://edition.cnn.com/2008/POLITICS/02/19/feb19.contests/index.html '''CNN Politics.com''' ''Obama, McCain extend winning streaks''] (20. veljače 2008.)</ref>

Na predizborima u četirima državava 4. ožujka pak Hillary Clinton uspijeva poraziti Obamu - u [[Teksas]]u, [[Ohio]]u i [[Rhode Island]]u. Jedino u [[Vermont]]u pobjeđuje s 59% glasova. No, u Texasu ipak osvaja 48%, a u Ohiou 44% glasova, te tako osvaja dodatne izaslanike za stranačku konvenciju i uspijeva zadržati vodeće mjesto u tijesnoj utrci. Četiri dana poslije, 8. ožujka, Obama pobjeđuje u brojčano najmanjoj državi [[Wyoming]]u s 61% glasova i osvaja dodatnih 7 izaslanika.

Po broju '''izabranih izaslanika''' (''Pledged delegates'') Obama vodi s 1.328 ispred Clinton, koja je osvojila 1.190 izaslanika. Kada se ubrajaju '''dužnosnici''' (''Superdelegates''), Obama vodi s 1.527, a Clinton podržava 1.428 svih izaslanika. <ref>[http://edition.cnn.com/ELECTION/2008/primaries/results/scorecard/#Dhttp://'''CNN Politics.com''' Election Center 2008. ''Primaries and Caucuses'']( 9. ožujka 2008.) </ref> Za pobjedu potrebno je prikupiti podršku 2.025 izaslanika.

=== "Mrtva trka" Obame i Clinton ===
S nastavkom izjednačene utrke zaoštrava se retorika dvaju tabora. Nakon što su 7. ožujka vodili rat oko izjave Obamine savjetnice [[Samanthe Power]] da je Clinton ''"čudovište"'', zbog čega je Power podnijela ostavku, dan poslije su imali prepirku oko rata u Iraku.<ref>http://www.faz.net/s/Rub0A1169E18C724B0980CCD7215BCFAE4F/Doc~E27D41EA707D24CBF889A3C2994699F11~ATpl~Ecommon~Scontent.html
'''Frankfurter Allgemeine FAZ.Net'''. ''Obamas Beraterin vergreift sich im Ton - und geht'' (7. ožujka 2008.)</ref>

Iz stožera Hillary Clinton novinarima je upućena e-mail bilješka pod naslovom ''"Obamin plan za Irak: Puste riječi"'' u kojoj se sugerira da on ustvari nema plan za povlačenje američkih snaga iz [[Irak]]a, iako mu je to jedna od središnjih točaka kampanje. Obamin stožer je poslao odgovor u kojem se suparnici pripisuje cinizam, neulijevanje povjerenja i spremnost na sve da dobije nominaciju.<ref>[http://www.vecernji.hr/newsroom/news/international/3029821/index.do;jsessionid=5819022ED1D9600B977C9F441D4C7CB1.2 '''Večernji list'''. ''Obama pobijedio na predizborima u Wyomingu''] (9. ožujka 2008.)</ref>
[[Datoteka:Obama Biden rally 3.jpg|mini|lijevo|200px|Obama tijekom objave potpredsjedničkog kandidata [[23. kolovoza]] [[2008.]] godine]]
Bivši predsjednik [[Bill Clinton]] istodobno je na skupu u [[Mississippi]]ju početkom ožujka izjavio da bi njegova supruga i Obama bili ''"gotovo nezaustavljivi"'' kad bi se za [[Bijela kuća|Bijelu kuću]] natjecali zajedno, kao predsjednički i potpredsjednički kandidat. Po njegovim riječima, Obama bi osvojio ''"urbana područja i bogatije birače"'' a Hillary Clinton ''"tradicionalna ruralna područja"'', a ako se te stvari spoje bili bi ''"gotovo nezaustavljiva snaga"''.

Obama je odgovorio da on ''"ne vodi kampanju za potpredsjednika, već za predsjednika"'', da je osvojio dvostruko više država od Clinton, dobio više glasova ukupno te da vodi po broju izaslanika za konvenciju.

Anketa tjednika [[Newsweek]], objavljena u 8. ožujka, pokazala je da na nacionalnoj razini Obama i Clinton vode "mrtvu trku" s 45 posto glasova za Obamu i 44 posto za Clinton. Obama i dalje vodi među crncima, muškarcima, glasačima ispod 40 godina i fakultetski obrazovanima. Clinton ima većinu kod bijelaca, žena, glasača starijih od 60 godina i onih sa srednjoškolskim ili nižim obrazovanjem.

Podjela među demokratima mogla bi koristiti republikanskom predsjedničkom kandidatu [[John McCain|Johnu McCainu]], jer mnogi od ispitanih kažu da će glasovati za McCaina ako njihov favorit za demokratskog kandidata ne bude nominiran.

=== Kraj utrke ===
Početkom svibnja postajalo je sve jasnije kako će Obama biti demokratski kandidat za predsjednika. Nakon pobjeda na državnim konvencijama i izborima u saveznim državama i samo tri poraza od početka svibnja, Barack Obama je, uz potporu skoro 400 superdelegata, osigurao kandidaturu za predsjednika skupivši više od 2,117 potrebnih delegata. Obama je sa svojim brojem delegata i superdelegata osigurao kandidaturu i pobijedio na izborima.

=== Izbori ===
[[Datoteka:ElectoralCollege2008.svg|400px|right]]
Nakon što je izabran za predstavnika demokrata na izborima [[2008.]] godine, Obama je morao odabrati potpredsjednika koji će zajedno s njim biti na čelu države. Dana [[23. kolovoza]] [[2008.]] godine, Barack Obama je objavio da je njegov potpredsjednički kandidat [[Joe Biden]], njegov konkurent na predizborima, dugogodišnji senator iz [[Delaware]]a i jedan od najiskusnijih američkih političara.<ref>[http://www.hrt.hr/index.php?id=48&tx_ttnewsbackPid=38&tx_ttnewstt_news=16329&cHash=d0b7abf5d9 '''HRT.hr:''' Tko je Joe Biden?]</ref> Nakon odabira potpredsjednika, Obama je nastavio voditi kampanju putujući u mnoge savezne države i održavajući govore iznoseći svoj program. Sudjelovao je i u tri predsjedničke debate u kojima je, prema mišljenju mnogih kritičara, porazio svog protukandidata [[John McCain|Johna McCaina]].

Izbori su održani [[4. studenog]] [[2008.]] godine, no Obama je svoju kampanju prekinuo tek kasnije tog dana. Rano ujutro je izašao na birališta da da svoj glas, a nakon toga je posjetio [[Indiana|Indianu]], jednu od ključnih država. Nakon toga se povukao u predgrađe Chicaga sa svojom obitelji i tu je čekao rezultate izbora. Nakon zatvaranja svih birališta i objave rezultata, Barack Obama je osvojio glasove u 29 saveznih država, a McCain u 21 saveznoj državi. Skupivši tako 364 elektorska glasa, nasuprot McCainovih 184, Obama je prešao prag, koji je iznosio 270 elektorskih glasova, i postao je 44. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

== Privatni život ==
Barack Obama je od [[1992.]] godine oženjen s [[Michelle Obama|Michelle Robinson]], koju je upoznao tijekom njenog studija na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Ona radi, kao i Barack ranije, u javnoj upravi u [[Chicago|Chicagu]]. Upoznali su se u odvjetničkom uredu u kojem je ona radila poslije završetka studija. Zaručili su se [[1991.]] godine, a vjenčali [[1992.]] godine. Imaju dvije kćerke, Maliju Ann ([[1999.]]) i Sashu ([[2001.]]). Obama je do izbora za američkog predsjednika živio s obitelji u Chicagu.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.barackobama.com/ Barackobama.com - Službena stranica]

{{Predsjednički izboru u SAD-u 2008.}}
{{Predsjednici SAD-a}}
{{Nobelova nagrada za mir}}
{{GLAVNIRASPORED:Obama, Barack}}

[[Kategorija:Američki političari od 1989.]]
[[Kategorija:Američki predsjednici]]
[[Kategorija:Američki pravnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za mir]]

Barack Obama - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica