WikiSysop: bnz

2022-05-13T11:07:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11:07, 13. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Barij'''-->~~{{otheruses2\|[[Ba]]}}		{{otheruses2\|[[Ba]]}}
	{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\| ime = barij		\| ime = barij

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T02:36:05Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{otheruses2|[[Ba]]}}
{{Kemijski_element
| ime = barij
| simbol = Ba
| redni_broj = 56
| kemijska_skupina = zemnoalkalijski metali
| grupa = 2
| perioda = 6
| blok = s
| gustoca = 3510
| tvrdoca = 1,25 ([[Mohsova ljestvica]])
| izgled = srebrnosiva [[Krutine|krutina]] [[Datoteka:Barium_unter_Argon_Schutzgas_Atmosphäre.jpg|200px]]
| specificni_toplinski_kapacitet = (25 °C) 28,07
| taliste = 727
| vreliste = 1897
| toplina_taljenja = 7,12
| toplina_isparivanja = 140,03
| atomska_masa = 137,327(7) g/mol
| EK1 = ksenon
| EK2 = Xe
| e_konfiguracija = 6s2 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}
== Svojstva ==

Barij (od grčke riječi ''baris'', što znači težak) je srebrnasti, mekani [[Zemnoalkalijski metali|zemnoalkalijski metal]] kemijski sličan [[kalcij]]u, ali od njega reaktivniji. U prirodi se javlja isključivo u spojevima, najčešće kao mineral [[barit]] i [[viterit]] (BaCO3). [[Benitoit]] je rijedak dragi kamen čiji je sastojak barij. 
Vrlo lako oksidira na zraku, a [[voda]] i [[alkohol]] ga brzo nagrizaju. Na sobnoj temperaturi površinski oksidira, pa se čuva pod mineralnim uljem (u [[petrolej]]u). Usitnjeni je barij piroforan, i zapaljen na zraku izgara u [[barijev oksid]] i [[barijev nitrid]], a na višoj stvara [[vodik]] i [[barijev peroksid]].

==Dobivanje prije i sad==

Barij je prvi prepoznao 1774. godine [[Carl Scheele]], a izolirao ga je 1808. godine Sir [[Humphry Davy]] u [[Engleska|engleskoj]], a u čistom stanju dobiven je 1901.g. Oksidu je [[Guyton de Morveau]] prvo dao ime barot, što je [[Antoine Lavoisier]] promijenio u barita, iz čega je izvedeno ime barij da bi se opisao metal.

Dobiva se elektrolizom vodene otopine barijeva klorida uz živinu katodu, te naknadnu destilaciju dobivenog amalgama, redukcijom oksida aluminijem, pri sniženom tlaku ili elektrolizom taline barijeva klorida.

Danas se proizvodi se redukcijskom oksida aluminijem ili silicijem u vakuumskoj peći na 1200 °C.

== Primjene i spojevi ==

Elementarni barij malo se primjenjuje, uglavnom samo kao dodatak nekim slitinama. Kao elementaran se primjenjuje primjerice kao [[geter]] u proizvodnji radio-cijevi), i ključni je element kod [[YBCO]][[supravodljivost|supravodič]]a.

Veliku primjenu nalazi u spojevima. U spojevima je dvovalentan, a spojevi su mu bezbojni, u praškastom stanju bijeli.
Spojevi ovog elementa su značajni zbog velike gustoće. To se odnosi na većinu barijevih minerala, tako se barijev sulfat, BaSO4, često naziva "teški špar" zbog svoje velike gustoće (4.5 g/cm3).

*[[Barijev sulfid]] (BaS) fosforescira u mraku, nakon izlaganja svjetlu. Ako se otopini barijeva sulfida doda cinkov sulfat, taloži se smjesa barijeva sulfata i cinkova sulfida (bijela boja – litopon). Čestice nastale taloženjem iz otopine imaju dobre prikrivačke osobine pa se upotrebljavaju kao bijeli pigment za umjetničke i tiskarske boje, pri izradi fotopapira, kao punilo u industriji gume, papira. Također se upotrebljava u kozmetici kao depilator.
*[[Barijev sulfat]] (BaSO4; barit) je najvažnija barijeva sol. Kemijski vrlo postojan, neotrovan, te netopljiv u vodi i kiselinama. Služi u analitičkoj kemiji, kao bijeli pigment u grafičkim i slikarskim bojama (blanc fixe) i punilo u industriji gume, papira i kozmetike, u rudarstvu, itd. Pošto je netopljiv i kako dobro apsorbira rendgensko zračenje, upotrebljava se kao kontrastno sredstvo u rendgenologiji. Iz sulfata se dobivaju sve ostale barijeve soli. Žarenjem s ugljenom, sulfat se reducira na sulfid (BaS).
*[[Barijev karbonat]] (BaCO3) se dobiva dodavanjem sode otopini barijeva sulfida. Upotrebljava se kao otrov za štakore. Za razliku od sulfata, barijev karbonat se otapa u želudčanoj kiselini, zbog čega je otrovan. Barijev karbonat upotrebljava se u proizvodnji stakla, a pošto je barij teški element, barij povećava [[refraktivni indeks]] stakla. Također se upotrebljava u pirotehnici kao jeftiniji izvor barija, te kao punilo.
*[[Barijev oksid]] se dobiva žarenjem barijeva hidroksida, nitrata ili karbonata. Rabi se kao obloga za [[Elektroda|elektrode]] [[fluorescentnost|fluorescentnih]] cijevi, koje omogućavaju oslobađanje [[elektron]]a.
*[[Barijev hidroksid]] (Ba(OH)2) nastaje otapanjem barijeva oksida u vodi. Vodena otopina barijeva hidroksida (baritna voda) služi kao jaka lužina u analitičkoj kemiji.
*[[Barijev peroksid]] upotrebljava se kao katalizator pri započinjanju aluminotermijskih reakcija, kod spajanja tračnica.
*[[Barijev nitrat]] (Ba(NO3)2) se dobiva otapanjem karbonata u [[Dušična kiselina|dušičnoj kiselini]]. Upotrebljava se u pirotehnici jer daje zelenu boju u [[vatromet]]ima, mada je karbonat i klorid jeftinija solucija.
*[[Barijev titanat]] je 2007. godine predložen za primjenu u tehnologiji baterija za električne automobile.
*[[Barijev klorid]] (BaCl2) se dobiva otapanjem barijevog nitrata u klorovodičnoj kiselini. Dobro je topljiva sol i vrlo otrovna. Služi kao reagens u analitičkoj kemiji, za impregnaciju drva i u proizvodnji stakla.

==Poznate slitine s barijem==

*Slitina s [[Nikal|niklom]] upotrebljava se kod svjećica za automobile.

==Izotopi==

Barij se sastoji od sedam stabilnih [[Izotopi|izotopa]]. Poznata su 22 izotopa barija, ali je većina njih jako [[Radioaktivnost|radioaktivna]] i njihov [[poluživot]] se kreće od nekoliko milisekundi do nekoliko minuta. Jedini izuzetci su 56Ba133 čiji je poluživot 10.51 godina i 56Ba137m sa plouživotom od 2.55 minuta.

== Opasnosti ==

Svi spojevi barija koji su [[topljivost|topljivi]] u vodi ili kiselinama su jaki [[otrov]]i. U vrlo malim količinama, barij se ponaša kao mišićni stimulans, dok kod većih količina djeluje na [[živčani sustav]], uzrokujući nepravilnosti u radu [[Srce|srca]], tremor, slabost, [[anksioznost]], dispneju i paralizu. Ovo se događa zbog njegove sposobnosti blokacije ionskih kanala kalija, koji su bitni za pravilno funkcioniranje živčanog sustava.

[[Barijev sulfat]] može se uzeti oralno, zbog svoje velike netopljivosti u vodi i potpuno se eliminira iz digestivnog trakta. Za razliku od drugih teških metala, barij se ne [[Bioakumulacija|bioakumulira]]. Ako se udiše prašina koja sadrži spojeve barija, može doći do akumulacije u [[Pluća|plućima]] dovodeći do stanja koje je poznato kao [[baritoza]].

==Izvori==

* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 621. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. {{ISBN|953-6036-31-2}}

{{wječnik}}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Barij - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica