<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Bassi</id>
	<title>Bassi - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Bassi"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bassi&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-13T03:15:50Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bassi&amp;diff=518520&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bassi&amp;diff=518520&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-05-15T07:33:39Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 07:33, 15. svibnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--'''Bassi'''--&amp;gt;&lt;/del&gt;'''Bassi''', [[vodnjan]]ski [[diskant]]. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;&amp;gt;[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=166&amp;amp;Itemid=684&amp;amp;lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;'''Bassi''', [[vodnjan]]ski [[diskant]]. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;&amp;gt;[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=166&amp;amp;Itemid=684&amp;amp;lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)&amp;lt;/ref&amp;gt;  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br/&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz [[istriotski jezik|istriotski]] ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju &amp;quot;orijentalnim&amp;quot;. Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas ([[tenor]] ili [[bas]]) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas ([[sopran]] ili [[alt]]) koji ju preuzima u intervalu [[kvinta|kvinte]] koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u [[oktava|oktavi]]. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog [[takt]]a, prave i istinske &amp;quot;pedale&amp;quot;, nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim [[pučka tradicija|pučkoj tradiciji]]. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva ''a duj'' (bas u dvoje). &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz [[istriotski jezik|istriotski]] ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju &amp;quot;orijentalnim&amp;quot;. Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas ([[tenor]] ili [[bas]]) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas ([[sopran]] ili [[alt]]) koji ju preuzima u intervalu [[kvinta|kvinte]] koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u [[oktava|oktavi]]. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog [[takt]]a, prave i istinske &amp;quot;pedale&amp;quot;, nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim [[pučka tradicija|pučkoj tradiciji]]. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva ''a duj'' (bas u dvoje). &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;/&amp;gt;&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bassi&amp;diff=346935&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bassi&amp;diff=346935&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-11-25T03:08:13Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Bassi'''--&amp;gt;'''Bassi''', [[vodnjan]]ski [[diskant]]. Jedan je od najstarijih drevnih oblika višeglasnog pjevanja u Europi. &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;&amp;gt;[http://vodnjandignano.com/index.php?option=com_content&amp;amp;view=article&amp;amp;id=166&amp;amp;Itemid=684&amp;amp;lang=hr Turistička zajednica Grada Vodnjana] ''I Bassi'' (pristupljeno 21. prosinca 2019.)&amp;lt;/ref&amp;gt; &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osobina je da ga pjevaju dva glasa. Najniži je stupanj našeg pučkog (dvoglasnog) pjevanja koje se veže uz [[istriotski jezik|istriotski]] ili istroromanski dijalekt. Kao i tonski sustav ovo dvoglasje nije uvijek temperirano. Potječe od crkvenih srednjovjekovnih načina pjevanja, tek neki stručnjaci ga definiraju &amp;quot;orijentalnim&amp;quot;. Jednostavna je oblika. To je stih od jedne kitice s dva jedanaesterca. Lirsko je pjevanje. Rima je česta, a Baburdi ju vremenski smješta od 1200. do 1300. godine. Basse pjeva muški glas ([[tenor]] ili [[bas]]) koji predlaže temu, pa ga slijedi ženski glas ([[sopran]] ili [[alt]]) koji ju preuzima u intervalu [[kvinta|kvinte]] koji ju razvija u niz kratkih prijelaza, sa završetcima u [[oktava|oktavi]]. Pjevačeva i pjevačicina spretnost te stih u jedanaestercu određuje sve. Ženski se glas ubacuje pri kraju dugog završnog [[takt]]a, prave i istinske &amp;quot;pedale&amp;quot;, nastavljajući pjevanje prema pravilima vokalnih ukrasa, prirođenim [[pučka tradicija|pučkoj tradiciji]]. Basse mogu izvoditi i dva muška glasa i tad se pjevanje naziva ''a duj'' (bas u dvoje). &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Diskant i i [[dijatonička ljestvica|dijatonička]] [[glazbena ljestvica|ljestvica]] su kao nematerijalna vrijednost proglašeni [[kulturna baština|kulturnom baštinom]] Hrvatske a poslije su uvršteni na [[Unescova svjetska baština|UNESCO-vu listu svjetske baštine]]. &amp;lt;ref name=&amp;quot;TZ Vodnjan&amp;quot;/&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{Svjetska baština u Hrvatskoj}}&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hrvatska narodna glazba]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hrvatska kulturna baština]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Hrvatska nematerijalna svjetska baština]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Istriotski jezik]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Vodnjan]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>