https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&feed=atom&title=Benjamin_FranklinBenjamin Franklin - Povijest promjena2026-05-22T00:30:51ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.36.2https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Benjamin_Franklin&diff=7390&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-14T02:51:50Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Benjamin Franklin'''-->{{Znanstvenik<br />
| ime = Benjamin Franklin <br />
| slika = Franklin-Benjamin-LOC.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov =<br />
| datum_rođenja = [[17. siječnja]] [[1706.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Boston, Massachusetts|Boston]], [[Massachusetts]], [[SAD]]<br />
| datum_smrti = [[17. travnja]] [[1790.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Philadelphia]], [[Pennsylvania]], [[SAD]]<br />
| prebivalište = <br />
| državljanstvo = [[SAD|Amerikanac]]<br />
| narodnost = <br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[Fizika]], [[politika]]<br />
| radna_institucija = Član [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa SAD-a]] <br> Autor [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaracije o neovisnosti]] <br> [[Diplomat]] u Francuskoj <br> Počasne diplome [[Harvardovo sveučilište|Harvardova sveučilišta]] i [[Sveučilište Yale|Sveučilišta Yale]]<br />
| alma_mater = Boston Latin School <br />
| doktorski_mentor = <br />
| doktorski_studenti =<br />
| poznat_po = [[Gromobran]] <br> Dokaz da [[munja|munje]] sadrže [[elektricitet]] <br> [[Električni kondenzator]]<br />
| autor_kratica_bot = <br />
| autor_kratica_zoo = <br />
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1753.) <br> član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (1756.) <br> član [[Francuska akademija znanosti|francuske Akademije znanosti]] (1772.)<br />
| religija = <br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
[[datoteka:Blitzableiter am Schloss Hainewalde-1781.jpg|mini|300px|desno|[[Gromobran]] ili gromobranska zaštita je zaštita [[zgrada]], električnih nadzemnih vodova, električnih postrojenja na otvorenom i drugih objekata od štetnih posljedica udara [[munja|munje]].]]<br />
<br />
[[datoteka:Franklin lightning engraving.jpg|mini|300px|desno|Franklin je provodio je opasne [[pokus]]e u vezi s [[Atmosferski elektricitet|atmosferskim elektricitetom]] (1752.) podižući žicom vezana [[Zmaj (letjelica)|zmaja]] u [[oluja|olujni]] [[oblak]], pri čemu se pojavila električna iskra i napunila [[električni kondenzator]].]]<br />
<br />
'''Benjamin Franklin''' ([[Boston]], [[17. siječnja]] [[1706.]] - [[Philadelphia]], [[17. travnja]] [[1790.]]), [[SAD|američki]] državnik, filozof, izumitelj, fizičar, ekonomist i književnik. Petnaesto dijete u obitelji podrijetlom iz Engleske. Franklin prvi utvrđuje identičnost [[munja|munje]] s [[elektricitet]]om, postavlja novu teoriju elektriciteta, dokazujući postojanje pozitivnog i negativnog [[električni naboj|električnog naboja]], otkriva tijek i svojstva [[Golfska struja|Golfske struje]], te pronalazi [[gromobran]], što mu pronosi ime cijelim svijetom. Godine [[1775.]] postaje član [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongresa SAD-a]] i jedan od autora [[Američka deklaracija o nezavisnosti|Deklaracije neovisnosti]]. <br />
<br />
Nakon osnovnoga školovanja učio je kod brata Jamesa [[Tiskarstvo|tiskarski zanat]]. Godine 1727. otvorio je vlastitu tiskaru u Philadelphiji, kupio i od 1729. izdavao ''Pennsylvania Gazette'', koja je pod njegovim uredništvom postala najutjecajnijim listom u Americi i imala važnu ulogu u oblikovanju [[Novinarstvo|novinarstva]]. Od godine 1732. do 1758. objavljivao je ''Almanah sirotog Richarda'' ([[Engleski jezik|eng]]. ''Poor Richard’s Almanack''), godišnjak koji je stekao veliku popularnost osobito zbog maksima i [[poslovica]] što ih je uključivao. Osnovavši ''Library Company of Philadelphia'' (1731.), vjerojatno prvu javnu [[Knjižnica|knjižnicu]] u Americi, ''American Philosophical Society'' (1743.), "Akademiju" (1749.), koja će poslije postati Pennsylvanijsko sveučilište, Franklin se posvetio [[znanost]]i.<br />
<br />
U [[Philadelphia|Philadelphiji]] je osnovao prvu javnu [[Knjižnica|knjižnicu]] uopće, izdavao je novine i tiskao knjige. Godine 1754. sastavio je plan za federaciju sjevernoameričkih kolonija, koji je britanska vlada odbila; od 1757. do 1762. i od 1764. do 1775. u Britaniji je zastupao interese kolonista, a 1775. bio je član Kongresa i jedan od autora Deklaracije o neovisnosti (1776.). Kao diplomatski predstavnik u [[Francuska|Francuskoj]] od [[1776.]] do [[1785.]], koristeći se svojim osobnim ugledom i popularnošću, učinio je goleme usluge [[SAD|Sjedinjenim državama]] u njezinom [[Američki rat za neovisnost|ratu za neovisnost]] od 1775. do 1783., sklopio je s Francuskom savez 1778., a 1783. bio je potpisnik mirovnog ugovora s Velikom Britanijom nakon Američkoga rata za neovisnost. Vrativši se u Ameriku, Franklin sudjeluje u stvaranju američkog ustava [[1787.]], a posljednjih godina života objavljuje niz članaka u korist ukidanja [[Ropstvo|ropstva]]. Učenjak, neumoran borac za slobodu čovjeka, diplomat, vjerujući u djelotvornost razuma pri rješavanju ljudskih pitanja, Franklin je personifikacija i simbol svoga prosvjetiteljskog vijeka. Svojom nezavršenom autobiografijom (eng. ''Memoirs of the Life and Writings of Benjamin Franklin'', 1771. – 1790.), koja je živi dokument o iskonima moderne Amerike, znatno je utjecao na američku idejnu tradiciju, primijenivši naslijeđena puritanska načela u praktičkom i utilitarnom tumačenju vlastita životnog uspjeha. <ref> '''Franklin, Benjamin''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20461] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref><br />
<br />
Kao priznanje za svoj doprinos znanosti na području elektriciteta, dobio je 1753. [[Copleyeva medalja|Copleyevu medalju]]. Godine 1756. postao je jedan od malog broja Amerikanaca koji su postali član [[Kraljevsko društvo za poboljšanje znanja o prirodi|Kraljevskog društva]]. Franklinovo učenje o elektricitetu razradio je hrvatski [[isusovac]], fizičar i velikan hrvatske znanosti [[Josip Franjo Domin]].<ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/18221/ Proleksis enciklopedija online] ''Domin, Josip Franjo'' (pristupljeno 6. studenoga 2016.)</ref> <br />
<br />
== Doprinosi ==<br />
Proučavao je električne pojave (od 1746.). Istražujući mogućnosti povezivanja [[Leidenska boca|leidenskih boca]] izumio je pločasti [[električni kondenzator]] ('''Franklinova ploča''') i kondenzatorsku [[baterija|bateriju]] za pohranjivanje [[električni naboj|električnoga naboja]] (1748.). U djelu ''Pokusi i opažanja elektriciteta'' (eng. ''Experiments and Observations on Electricity'', 1751.) opisao je otkriće da pri elektriziranju tijela nastaju jednake količine pozitivnih i negativnih električnih naboja (zakon očuvanja električnoga naboja) i [[električna struja|električnu struju]] kao "tekućinu" s pozitivnim i negativnim električnim nabojem. Provodio je opasne [[pokus]]e u vezi s [[Atmosferski elektricitet|atmosferskim elektricitetom]] (1752.) podižući žicom vezana [[Zmaj (letjelica)|zmaja]] u [[oluja|olujni]] [[oblak]], pri čemu se pojavila električna iskra i napunila [[električni kondenzator]]. Time je dokazao da u olujnim oblacima postoje električni naboji i utvrdio da grom udara ponajprije u povišene objekte, a da ne djeluje na tijela zaštićena [[kovina|kovinskim]] štitom ili kavezom. Predložio je štapni [[gromobran]] kao zaštitu od udara groma, pa se takav način zaštite još i danas naziva Franklinovim gromobranom. Godine 1769. ili 1770., u doba kada je bio zamjenik ministra pošta za kolonije, objavio je sa svojim rođakom, američkim hidrografom Timothyjem Folgerom kartu Golfske struje. Za kasnijih prelazaka [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], 1775. i 1776., sam je mjerio površinsku [[temperatura|temperaturu]] [[more|mora]] i tako uočio da je [[Golfska struja]] toplija od okolnoga mora. Dobio je počasne diplome [[Harvardovo sveučilište|Harvardova sveučilišta]] i [[Sveučilište Yale|Sveučilišta Yale]] (1753.), bio je član [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevskog društva]] (od 1756.) i [[Francuska akademija znanosti|francuske Akademije znanosti]] (od 1772.). Po njem je nazvan [[Mjesečevi krateri|krater na Mjesecu]] ([[Franklin (krater)]]).<br />
<br />
=== Gromobran ===<br />
{{Glavni|Gromobran}}<br />
<br />
Američki znanstvenik B. Franklin sagradio je uređaj za zaštitu od [[grom]]a. On se sastoji od [[Bakar (element)|bakrenog]] štapa, visokog do 5 [[metar]]a, koji se stavlja na [[krov]] ili na neko drugo izloženo mjesto. Štap je uspravan, a završava pozlaćenim šiljkom. Od njega vodi goli bakreni konopac, minimalnog presjeka [[površina|površine]] od 25 mm<sup>2</sup>, po vanjskom dijelu krova, odnosno zida, u zemlju, gdje završava bakrenom pločom od 1 m<sup>2</sup>. Ploča mora biti u vodi ili u vlažnoj zemlji. Gromobran treba izraditi na način da se svi dijelovi zgrade nalaze u zaštitnom prostoru. Djelovanje gromobrana osniva se na [[ionizacija|ionizaciji]] zraka koja nastaje zbog šiljka na okomitom štapu. Mreže [[telegraf]]skih i [[telefon]]skih žica na krovovima štite također od groma. I one imaju spravu za zaštitu od [[munja|munje]]. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref><br />
<br />
=== Dokaz da tijekom udara groma nastaje elektricitet ===<br />
10. lipnja 1752. uputio se B. Franklin sa sinom u polje naoružan plastičnim [[Zmaj (letjelica)|zmajem]] s metalnim vrhom, koncima od [[konoplja|konoplje]] i [[Ključ (alat)|ključem]]. Zmaj mu je bio potreban da bi ga vinuo u [[oblak]]e bogate [[munja]]ma. Kao i svaki drugi neshvaćeni um ispred svog doba, bojao se podsmijeha pa o pothvatu nije govorio nikom. [[Pokus]] u početku nije obećavao. Kada je već pomislio odustati, primijetio je neobično ponašanje konaca zavezanih za rubove. Činilo se kao da su spojeni na [[električna struja|električnu struju]]. No, to nije bio dovoljan dokaz. Franklin je želio potpuno učvrstiti svoju teoriju. Na zmaja je spojio ključ, pustio ga još više i čekao. Strpljenje se isplatilo. Na kraju ključa jasno se vidjela iskra, a zbog vlage od kiše konci su, skupa s ključem, počeli akumulirati znatnu količinu [[elektricitet]]a. Dokazao je da njegova teorija drži vodu. U to vrijeme, nakon više od deset godina njegova proučavanja, to je bio velik korak za [[znanost]]. <ref> "Benjamin Franklin pomoću zmaja napravio veliki korak za znanost", [http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/benjamin-franklin-uz-pomoc-zmaja-napravio-veliki-korak-za-znanost], Ana Kralj, www. studentski.hr, 2016. </ref><br />
<br />
=== Franklinova ploča ===<br />
{{Glavni|Leidenska boca}}<br />
<br />
Franklinova ploča je [[električni kondenzator]] jednostavna oblika. Sastoji se od staklene ploče, koja je s obje strane obložena listovima [[staniol]]a. Obloge ne dosežu do ruba ploče, a postavljene su jedna nasuprot drugoj. <ref> '''Franklinova ploča''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=20463] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019. </ref><br />
<br />
== Zanimljivosti ==<br />
<br />
Benjamin Franklin je autor poznate maksime: '''Vrijeme je novac'''. To je citat iz Franklinovog eseja Advice to a Young Tradesman (Savjet mladom trgovcu, 1748.).<br />
<br />
Autori pitanja za hrvatsku inačicu kviza "[[Tko želi biti milijunaš?]]" postavili su to pitanje za 500 000 kn.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
{{wikicitat|Benjamin Franklin}}<br />
{{commons|Benjamin Franklin}}<br />
<br />
{{klasicizam i prosvjetiteljstvo}}<br />
{{GLAVNIRASPORED:Franklin, Benjamin}}<br />
[[Kategorija:Američki fizičari]]<br />
[[Kategorija:Američki izumitelji]]<br />
[[Kategorija:Američki filozofi]]<br />
[[Kategorija:Američki književnici]]<br />
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]<br />
[[Kategorija:Američki političari do 1789.]]<br />
[[Kategorija:Masoni]]</div>WikiSysop