WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-11-04T02:15:00Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Benjamin Thompson
| slika = Benjamin Thompson.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[26. ožujka]] [[1753.]]
| mjesto_rođenja = [[Woburn, Massachusetts]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[21. kolovoza]] [[1814.]]
| mjesto_smrti = [[Auteuil]], [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Britanci|Britanac]] <br> [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Ministar rata, ministar policije i veliki kancelar u [[Bavarska|Bavarskoj]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Termodinamika]], [[toplina]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Copleyeva medalja]] (1792.)
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Joule's heat apparatus.JPG|mini|desno|300px|[[James Prescott Joule|Jouleov]] uređaj iz 1845. sastojao se od utega spojenog sa niti koja je na drugom kraju spojena sa lopaticama uronjenim u spremnik sa vodom tako da se vrte (rotiraju). Pod utjecajem tereta koji povlači nit dolazi do rotacije lopatica unutar spremnika. Tako se gravitacijska [[potencijalna energija]] tereta pretvara u [[Kinetička energija|kinetičku energiju]] [[vrtnja|vrtnje]] ili rotacije, te [[temperatura]] vode raste zbog [[trenje|trenja]]. Tako je izmjerio mehanički ekvivalent topline.]]

'''Benjamin Thompson''' ili '''grof Rumford''' ([[Woburn]], [[Massachusetts]], 26. ožujka 1753. – [[Auteuil]], [[Pariz]], [[Francuska]], 21. kolovoza 1814.), britanski [[fizičar]] i političar američkog podrijetla. Za [[Američki rat za neovisnost|Američkoga rata za neovisnost]] napustio zemlju (1776.) i pobjegao u Englesku. Na poziv izbornoga kneza [[Bavarska|Bavarske]] otišao u [[München]] (1784.). Ondje je do 1795. bio ministar rata, ministar policije i veliki kancelar. Kao fizičar, [[Kvantitativno istraživanje|kvantitativnim (količinskim) je mjerenjima]] dokazao da se [[mehanička energija]], dobivena [[trenje]]m, pretvara u [[toplina|toplinsku energiju]], te prvi utvrdio da je [[toplina]] u vezi s [[gibanje]]m [[čestica]] od kojih se [[fizikalno tijelo|fizikalna tijela]] sastoje. Njemu u počast ustanovljena je Rumfordova medalja za postignuća iz [[fizika|fizike]], koju zajednički dodjeljuju [[Kraljevsko društvo za unaprjeđenje prirodnih znanosti|Kraljevsko društvo]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''Royal Society'') iz [[London]]a i [[Američka akademija umjetnosti i znanosti|Američka akademija umjetnosti i znanosti]] iz Bostona. Najpoznatije mu je djelo koje je napisao ''Eksperimentalno istraživanje izvora topline koja je potaknuta trenjem'' (eng. ''An Experimental Enquiry Concerning the Source of the Heat which is Excited by Friction'') 1798. <ref> '''Rumford, grof (Benjamin Thompson)''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=53707] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Povijest termodinamike ==
{{glavni|Povijest termodinamike}}

'''Povijest termodinamike''' započinje prvim [[teorija|teorijama]] o toplini osnivale su se na shvaćanju da je [[toplina]] tvar koja se nalazi pohranjena u svakom tijelu, te da dodirom prelazi iz toplijega tijela u hladnije. To se shvaćanje počelo mijenjati kada je potkraj 18. stoljeća B. Rumford uočio da je toplina razvijena pri [[bušenje|bušenju]] [[top]]ovskih cijevi razmjerno utrošenomu [[mehanički rad|mehaničkom radu]]. [[James Prescott Joule|J. P. Joule]] [[pokus]]ima je 1843. pokazao da rad može prelaziti u toplinu. [[Jouleova toplina]] je toplina koju proizvede [[električna struja]] prolaskom kroz [[električni vodič]] tijekom nekoga vremena, jednaka je umnošku [[električni otpor|električnoga otpora]], kvadrata [[jakost]]i električne struje i vremena.

=== Pojam topline i temperature ===
{{glavni|Toplina|Temperatura}}

Ako stavimo ruku u posudu s vrućom vodom i držimo je nekoliko sekundi, a zatim je stavimo u posudu s toplom vodom, učinit će nam se kao da je ta [[voda]] hladna. Stavimo li ruku u hladnu vodu i držimo li je nekoliko sekundi, a onda je uronimo u onu toplu vodu, imat ćemo osjet kao da smo je stavili u vruću vodu. Odatle vidimo da [[Osjeti|čovječji osjet]] nije mjerodavan za prosuđivanje stanja nekoga [[Tijelo (fizika)|fizikalnog tijela]], to jest njegove temperature.

[[Toplina]] i temperatura nisu jedno te isto. To najbolje možemo uočiti iz jednog primjera. U dvije po veličini različite prostorije ložimo [[peć]] iste veličine tako da trošimo istu količinu [[goriva]] na sat; vidjet ćemo da će temperature [[prostorija]] biti različite. Veća prostorija imat će manju temperaturu, a manja veću, iako je svaka prostorija, to jest [[zrak]] u prostoriji, primio istu količinu topline [[Gorenje|izgaranjem]] jednake količine goriva. Dva fizikalna tijela mogu imati istu količinu topline, a različitu temperaturu. Da bi veća prostorija imala istu temperaturu kao manja, morali bismo većoj dati veću količinu topline, to jest morali bismo potrošiti veću količinu goriva. Odatle vidimo da dva fizikalna tijela mogu imati istu temperaturu, ali različitu količinu topline.

Međutim, što je toplina? Na to pitanje odgovara [[Kinetička teorija plinova|molekularno-kinetička teorija topline]]. [[Molekule]] u tijelima ne miruju, nego se nalaze u stalnom [[gibanje|gibanju]], čija [[brzina]] može biti veća ili manja. [[Bušenje]]m, [[Glodalica|glodanjem]], [[tokarenje]]m i [[rezanje]]m pomoću [[Alatni stroj|alatnih strojeva]], kao i kod svake [[Strojna obrada|obrade materijala]] [[alat]]om, stvara se toplina. Toplina nastaje na osnovu utrošenog [[Rad (fizika)|mehaničkog rada]], a i na račun [[kinetička energija|kinetičke energije]]. Udarom [[čekić]]a, koji ima kinetičku energiju, o [[Nakovanj (razdvojba)|nakovanj]] stvara se toplina. Tu se kinetička energija ne pretvara samo u toplinu nego i u [[Energija zvuka|energiju zvuka]] i u mehanički rad potreban za [[deformacija|deformaciju]] tijela. Pri [[Sraz|sudaru]] dvaju tijela prenosi se gibanje, to jest kinetička energija s jednog tijela na drugo. To ne vrijedi samo za velika tijela nego i za sitne čestice, to jest molekule. Kinetička energija čekića pretvara se u kinetičku energiju molekula, to jest u njihovo nevidljivo [[gibanje]]. Toplina je, dakle, kinetička energija molekularnog gibanja.

Što tijelo više [[Grijanje|grijemo]], molekule se sve brže gibaju i imaju sve veću kinetičku energiju. Zbog toga se molekule međusobno udaljavaju, pa kruto tijelo taljenjem prelazi u tekuće [[Agregatna stanja|agregatno stanje]]. [[Tekućine|Tekuće tijelo]] zagrijavanjem prelazi u [[plin]]ovito agregatno stanje. Molekule vode daljim zagrijavanjem kod [[vrelište|vrelišta]] odlaze u zrak. [[Voda]] prelazi u [[vodena para|vodenu paru]]. [[Para]] ima toliku kinetičku energiju da tjera [[parni stroj]]. Koliki je stupanj toga molekularnog gibanja, kazuje temperatura. Temperatura je, dakle, stupanj toplinskog stanja tijela i o njoj ovisi agregatno stanje tijela.

Onaj dio nauke o toplini koji se bavi toplinom kao jednim oblikom energije i proučava pretvaranje toplinske energije u mehaničku radnju zove se [[termodinamika]]. Budući da je to pretvaranje naročito važno kod plinova, to se termodinamika bavi u prvom redu toplinskim promjenama kod plinova. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Thompson, Benjamin}}
[[Kategorija:Britanski fizičari]]
[[Kategorija:Američki fizičari]]

Benjamin Thompson - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica