WikiSysop: bnz

2022-04-28T10:37:55Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 10:37, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bioflavonoidi'''-->~~'''Bioflavonoidi''' su velika skupina prirodnih spojeva iz [[biljke\|biljaka]].		'''Bioflavonoidi''' su velika skupina prirodnih spojeva iz [[biljke\|biljaka]].

	Postoji cijeli niz raznih bioflavonoida, znanstvenici su dosada identificirali preko 800 različitih bioflavonoida, a najpoznatiji su [[kvercetin]], [[antocijanini]], [[katehini]], [[rutin]], [[hesperidin]] i dr. Mnogi od njih su zapravo pigmenti u voću i povrću. Za bioflavonoide postoje brojni znanstveni podaci o njihovom blagotvornom učinku na [[organizam]], ali [[znanost\|znanstvena]] istraživanja koje bi dala neoborive dokaze za te tvrdnje još uvijek nedostaju.		Postoji cijeli niz raznih bioflavonoida, znanstvenici su dosada identificirali preko 800 različitih bioflavonoida, a najpoznatiji su [[kvercetin]], [[antocijanini]], [[katehini]], [[rutin]], [[hesperidin]] i dr. Mnogi od njih su zapravo pigmenti u voću i povrću. Za bioflavonoide postoje brojni znanstveni podaci o njihovom blagotvornom učinku na [[organizam]], ali [[znanost\|znanstvena]] istraživanja koje bi dala neoborive dokaze za te tvrdnje još uvijek nedostaju.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T22:32:41Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bioflavonoidi''' su velika skupina prirodnih spojeva iz [[biljke|biljaka]].

Postoji cijeli niz raznih bioflavonoida, znanstvenici su dosada identificirali preko 800 različitih bioflavonoida, a najpoznatiji su [[kvercetin]], [[antocijanini]], [[katehini]], [[rutin]], [[hesperidin]] i dr. Mnogi od njih su zapravo pigmenti u voću i povrću. Za bioflavonoide postoje brojni znanstveni podaci o njihovom blagotvornom učinku na [[organizam]], ali [[znanost|znanstvena]] istraživanja koje bi dala neoborive dokaze za te tvrdnje još uvijek nedostaju.

== Uloge u organizmu ==
Ta velika skupina spojeva neki još zovu vitamin P, ali takav naziv još nije službeno prihvaćen jer još nije dokazano da su oni doista neophodni za [[ljudi|ljudsku]] [[prehrana|prehranu]] i [[zdravlje]]. Neki znanstvenici bioflavonoide nazivaju i C-kompleks pošto se nerijetko nalaze u društvu s [[Vitamin C|vitaminom C]]. Mnoga istraživanja o bioflavonoidima govore o njihovim mogućim ulogama u organizmu. Za sada je dosta pouzdano dokazano da bioflavonoidi mogu pozitivno utjecati na oštećenu funkciju [[kapilara]] i [[vena]].

Nadalje, brojne studije pokazale su da bi bioflavonoidi mogli imati antitrombotička svojstva - samo to svojstvo definitivno bi bilo korisno u liječenju [[flebitis]]a i drugih poremećaja zgrušavanja. Pokazano je i da su brojni bioflavonoidi moćni [[antioksidanti]], tj. da sprječavaju oštećenje [[stanica]] koje uzrokuju slobodni radikali, nusprodukti oksidativnog metabolizma. Neki se bioflavonoidi već danas koriste u prehrambenoj industriji kao dodaci hrani radi sprječavanje oksidacije [[mast]]i, ali i za povećanje hranljive i biološke vrijednosti takve hrane.

S druge strane, sve se više istražuje uloga bioflavonoida u [[metabolizam|metabolizmu]] i funkciji askorbinske kiseline, tj. [[vitamin C|vitamina C]] u organizmu. Za sada nema pouzdanog dokaza, ali se vjeruje da vitamin C i bioflavonoidi zajednički doprinose pozitivnim učincima na [[imunološki sustav]]. Postoje i istraživanja koja indiciraju pozitivan učinak bioflavonoida na prevenciju srčanih bolesti, [[karcinom|raka]], pa i na antiinfektivna svojstva nekih bioflavonoida.

Zasebno, kako je to pokazala jedna mala studija, [[vitamin C]] i '''flavonoid''' iz agruma [[hesperidin]] nemaju nikakvo djelovanje na simptome menopauze. Zajedno su, međutim, uklonili "valunge" kod većine od 94 žena koje su sudjelovale u pokusu.<ref>Lancet, 1993; 341: 454-57.</ref>

Pošto se bioflavonoidi ne smatraju [[vitamin]]om niti neophodnim tvarima za sada ne postoji preporučena dnevna doza unosa bioflavonoida, ali brojni znanstvenici vjeruju da prehrana s puno bioflavonoida iz [[voće|voća]] i [[povrće|povrća]] može spriječiti razvoj svih [[srčane bolesti|srčanih bolesti]] i mnogih [[tumor]]a.

==Izvori bioflavonoida==

===Prirodni===

[[Agrumi]] sadrže samo neke od prirodnih bioflavonoida, u drugim se biljkama nalaze druge vrste. Sljedeće namirnice su namirnice bogate bioflavonoidima:
[[breskve]], [[borovnice]], [[crni ribiz]], [[brokula]], [[višnje]], [[naranče]], [[grejp]], [[soja]] i [[limun]]. Također, bioflavonoide možemo naći i u: [[Ginko|ginku]], [[glog]]u, [[Zeleni čaj|zelenom čaju]] i crnom [[Vino|vinu]].
===Umjetni===

== Moguće djelovanje ==
Bioflavonoidi ''(sastojci C-kompleksa)'' su bili predmet brojnih studija u kojima su se istraživale tvrdnje da oni mogu pomoći u prevenciji čestih krvarenja i [[modrice|modrica]], te nekih drugih poremećaja [[cirkulacija|cirkulacije]]. Bez obzira djeluju li zasebno ili zajedno s [[Vitamin C|vitaminom C]] bioflavonoidi također suzbijaju [[Alergija|alergije]], opuštaju dišne putove zahvaćene [[Astma|astmom]], blaže upale te ojačavaju [[Kolagen|kolagen]] i vezivna [[Tkivo|tkiva]].

== Popis bioflavonoida ==
* [[Kvercetin]]
* [[Proantocijanidini]]
* [[Piknogenol]]
* [[Katehin]]
* [[Epikatehin]]
* [[Rutin]]
* [[Resveratrol]]
* [[Antocijanosid]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{farmakologija}}
[[Kategorija:Biomolekule]]
[[Kategorija:Vazoprotektivi]]

Bioflavonoidi - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica