WikiSysop: bnz

2022-04-28T13:32:20Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 13:32, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitcoin'''-->~~[[Datoteka:Bitcoin logo.svg\|mini\|desno\|Logo Bitcoin zaklade]]		[[Datoteka:Bitcoin logo.svg\|mini\|desno\|Logo Bitcoin zaklade]]

	'''Bitcoin''' je decentralizirana, [[Paralelna obrada\|distribuirana]], [[anonimnost\|anonimna]] platna mreža, a ujedno i [[virtualni svijet\|virtualna]] [[kriptovaluta]] koju ta platna mreža koristi.<ref>[https://bitcoin.org/bitcoin.pdf Satoshi Nakamoto: "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System"] - originalni znanstveni rad o Bitcoin mreži </ref><ref>[http://stojebitcoin.com/ Što je to bitcoin?]</ref> Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog [[algoritam\|algoritma]] kojeg je izumio čovjek ili skupina ljudi pod [[pseudonim]]om [[Satoshi Nakamoto]]. Transakcije u mreži Bitcoin (s velikim B) se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin (ali s malim slovom "b"). Plaćanja se provode na principu [[peer-to-peer]] mreže, bez središnje institucije ili jednog administratora.		'''Bitcoin''' je decentralizirana, [[Paralelna obrada\|distribuirana]], [[anonimnost\|anonimna]] platna mreža, a ujedno i [[virtualni svijet\|virtualna]] [[kriptovaluta]] koju ta platna mreža koristi.<ref>[https://bitcoin.org/bitcoin.pdf Satoshi Nakamoto: "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System"] - originalni znanstveni rad o Bitcoin mreži </ref><ref>[http://stojebitcoin.com/ Što je to bitcoin?]</ref> Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog [[algoritam\|algoritma]] kojeg je izumio čovjek ili skupina ljudi pod [[pseudonim]]om [[Satoshi Nakamoto]]. Transakcije u mreži Bitcoin (s velikim B) se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin (ali s malim slovom "b"). Plaćanja se provode na principu [[peer-to-peer]] mreže, bez središnje institucije ili jednog administratora.

WikiSysop: engl > Eng oznaka

2022-03-09T10:13:49Z

engl > Eng oznaka

←Starija inačica		Inačica od 10:13, 9. ožujka 2022.
Redak 44:		Redak 44:
	}}		}}
	=== Mrežna sjedišta ===		=== Mrežna sjedišta ===
	* [http://bitcoin.org Bitcoin – službene stranice] {{~~engl~~}}		* [http://bitcoin.org Bitcoin – službene stranice] {{Eng oznaka}}
	* [http://www.poslovni.hr/trzista/hnb-bitcoin-je-poput-zlata-u-world-of-warcraftu-i-linden-dolara-u-second-lifeu-258543 HNB: Bitcoin je poput zlata u World of Warcraftu]		* [http://www.poslovni.hr/trzista/hnb-bitcoin-je-poput-zlata-u-world-of-warcraftu-i-linden-dolara-u-second-lifeu-258543 HNB: Bitcoin je poput zlata u World of Warcraftu]
	* [https://blockchain.com/ Statistike]		* [https://blockchain.com/ Statistike]
	* [http://coinmap.org/ CoinMap] – CoinMap		* [http://coinmap.org/ CoinMap] – CoinMap
	* [http://sourceforge.net/projects/bitcoin/ Stranica projekta] {{~~engl~~}}		* [http://sourceforge.net/projects/bitcoin/ Stranica projekta] {{Eng oznaka}}

	[[Kategorija:Kriptovalute]]		[[Kategorija:Kriptovalute]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-08T22:33:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Bitcoin logo.svg|mini|desno|Logo Bitcoin zaklade]]

'''Bitcoin''' je decentralizirana, [[Paralelna obrada|distribuirana]], [[anonimnost|anonimna]] platna mreža, a ujedno i [[virtualni svijet|virtualna]] [[kriptovaluta]] koju ta platna mreža koristi.<ref>[https://bitcoin.org/bitcoin.pdf Satoshi Nakamoto: "Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System"] - originalni znanstveni rad o Bitcoin mreži </ref><ref>[http://stojebitcoin.com/ Što je to bitcoin?]</ref> Bitcoin platna mreža funkcionira pomoću kompleksnog [[algoritam|algoritma]] kojeg je izumio čovjek ili skupina ljudi pod [[pseudonim]]om [[Satoshi Nakamoto]]. Transakcije u mreži Bitcoin (s velikim B) se bilježe u javnoj knjizi (popisu transakcija) koristeći vlastitu valutu, koja se također zove bitcoin (ali s malim slovom "b"). Plaćanja se provode na principu [[peer-to-peer]] mreže, bez središnje institucije ili jednog administratora.

Novi bitcoini dodjeljuju se kao nagrada za obradu transakcija korisnicima koji nude svoju računalnu snagu za provjeru i spremanje uplata u javnoj knjizi. Ovi pojedinci ili tvrtke uključuju se u aktivnosti održavanja Bitcoin mreže (tzv. "rudarenje"<ref>[http://stojebitcoin.com/slozeniji-pojmovi/rudarenje/ stojebitcoin.com: Rudarenje]</ref>) u zamjenu za transakcijske [[pristojba|pristojbe]] i novonastale bitcoine. Osim rudarenjem, bitcoini se mogu kupiti novcem (u [[kuna]]ma, [[euro|eurima]], [[dolar]]ima ili bilo kojoj drugoj valuti) ili se dobivaju u zamjenu za [[proizvod|proizvode]] i [[usluga|usluge]]. Korisnici mogu slati i primati bitcoine elektroničkim putem za neznatnu naknadu pomoću računalnih programa (tzv. "novčanika"<ref>[http://stojebitcoin.com/osnovni-pojmovi/novcanik/ stojebitcoin.com: Novčanik]</ref>), koji se mogu nalaziti na [[osobno računalo|osobnom računalu]], [[Mobilni telefon|mobilnom uređaju]] ili na internetu kao [[World Wide Web|web aplikacija]].

Bitcoin kao način plaćanja za proizvode i usluge je u porastu. Trgovci prihvaćaju digitalnu valutu jer su naknade 2-3% niže nego kod kartičnih procesora. [[Europska bankarska agencija]] je upozorila da Bitcoin platnoj mreži nedostaje [[zaštita potrošača|zaštite potrošača]]. Za razliku od [[kreditne kartice|kreditnih kartica]], naknade za transakciju plaća [[kupac]], a ne [[trgovac]]. Bitcoin transakcije su nepovratne - jednom izvršenu transakciju nije moguće poništiti. Komercijalna upotreba Bitcoin sustava je trenutno relativno mala u odnosu na njegovu uporabu od strane [[Špekulacija (burza)|špekulanata]] koji zarađuju na cjenovnoj nestabilnosti (volatilnost) bitcoina.

[[Datoteka:De_Waag_Bitcoin.jpg|mini|desno|Jedan od [[kafić]]a u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] koji prihvaća plaćanje bitcoinom]]
Bitcoin se zbog svoje anonimnosti, kao i [[gotovina]], može koristiti za [[ilegalne aktivnosti]]. U listopadu 2013. američki [[FBI]] zatvorio je "Silk Road" - online crno tržište i pritom su zaplijenili 144.000 bitcoina u vrijednosti 28,5 milijuna američkih dolara (prema tadašnjem tečaju). Odnos državnih institucija prema Bitcoinu varira od zemlje do zemlje, a u [[SAD]]u i od savezne države do savezne države. U [[Njemačka|Njemačkoj]] bitcoin ima status privatnog novca, u [[Danska|Danskoj]] i [[Ujedinjeno kraljevstvo|Ujedinjenom kraljevstvu]] se na trgovanje bitcoinom ne plaća porez<ref>[http://crobitcoin.com/danska-ukinula-porez-na-bitcoin/ Hrvatski bitcoin portal: "Danska ukinula porez na Bitcoin!"]</ref><ref>[http://crobitcoin.com/uk-pdv-bitcoin-trgovanje/ Hrvatski bitcoin portal: "Ujedinjeno Kraljevstvo uklanja PDV na Bitcoin trgovanje!"]</ref>, a u većini zemalja [[EU]] se bitcoin slobodno koristi. No, neke vlade su pak neprijateljski nastrojene prema bitcoinu - [[Rusija]] je zabranila korištenje bitcoina, a u [[Kina|Kini]] kupnja bitcoina podliježe ograničenjima (npr. kineske [[banka|banke]] ne smiju poslovati sa bitcoin tvrtkama).

Bitcoin za sada funkcionira na margini [[financijski sustav|financijskog sustava]]. Ne izdaje ga središnja banka. Nije pod ingerencijom monternih vlasti i funkcionira bez ikakvih institucionalnih posrednika ([[banka|banaka]]). Bitcoin je kritiziran zbog njegove zlouporabe u ilegalnim aktivnostima, visoke potrošnje električne energije, volatilnosti cijene, te mogućnosti da se radi o špekulativnom balonu.

== Povijest ==
Bitcoin je teoretski osmišljen u [[znanstveni rad|znanstvenom radu]] objavljenom 2008. godine. [[Identitet]] autora koji se potpisao sa "[[Satoshi Nakamoto]]" je nepoznat. Bitcoin mreža u praksi počinje sa radom u siječnju 2009. godine.

U samim početcima Bitcoin mreža je bila sklona pogreškama. U 2009., pronađena je pogreška u ranom Bitcoin [[klijent]]u što je dopustilo stvaranje velikog broja bitcoina. U ožujku 2013. tehnički kvar je izazvao podjelu Bitcoin mreže na dva neovisna dijela. Šest sati dvije različite Bitcoin mreže su radile [[paralelno]], svaka sa svojom verzijom povijesti transakcija. Programeri Bitcoin sustava pozvali su na privremenu obustavu prometa, što je izazvalo oštar pad [[cijena|cijene]]. Normalni način rada je obnovljen kroz nekoliko sati.

Veće web stranice počele su prihvaćati Bitcoin otprilike 2013. [[WordPress]] je započeo u studenom 2012 nakon čega slijede [[OKCupid]] u travnju 2013., Atomic Mall u studenom 2013., TigerDirect i Overstock.com u siječnju 2014., Expedia je u lipnju 2014. Određene neprofitne ili interesne skupine, kao što su [[Electronic Frontier Foundation]] dopuštaju Bitcoin donacije. Vlasnik trgovine Overstock.com je u ožujku 2014. izjavio da ta trgovina ima dnevni promet od 20-30 tisuća dolara od kupaca koji plaćaju Bitcoinom.<ref>[http://crobitcoin.com/bitcoin-donosi-overstock-20-30-tisuca-dolara-dnevno/ Hrvatski bitcoin portal: "Bitcoin donosi Overstocku 20-30 tisuća dolara dnevno"]</ref>

Prve veće policijske i pravosudne akcije protiv onih koji zloupotrebljavaju Bitcoin sustav kreću u svibnju 2013. u [[SAD]]u. Imovina koja pripada burzi Mt.Gox zaplijenjena je od strane američkog Ministarstva domovinske sigurnosti, a Silk Road ilegalna trgovina je zatvorena od strane [[FBI]]-a.

[[Datoteka:Ljubljana_(15271584306).jpg|mini|desno|Bitcoin [[bankomat]] u Ljubljani]]
U listopadu 2013. kineski internetski gigant Baidu je uveo plaćanje Bitcoinom. Tijekom studenog 2013, Bitcoin [[burza]] osnovana u Kini "BTC China" je pretekla japansku burzu Mt. Gox i europsku burzu Bitstamp i postala najveća Bitcoin burza po obujmu trgovine. Dana 19. studenoga 2013. vrijednost Bitcoin na burzi Mt. Gox je skočila na vrhuncu US$ 900 nakon što je na ročištu odbora Senata SAD-a je bilo rečeno da su virtualne valute legitimna financijska usluga. Na isti dan, jedan Bitcoin je vrijedio više od RMB 6780 ¥(US $ 1100) u Kini. Dana 5. prosinca 2013. Narodna banka Kine je zabranila kineskim financijskim institucijama korištenje bitcoin valutnog sustava. Nakon objave, vrijednost bitcoina je pala i Baidu više ne prihvaća bitcoin za određene usluge. Kupnja u stvarnom svijetu roba s bilo kojom virtualnom valutom je u Kini ilegalna barem od 2009.

Prvi Bitcoin ATM je instaliran u listopadu 2013. u [[Vancouver]]u u Kanadi. Danas se u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nalaze čak 4 Bitcoin [[bankomat]]a, 2 u [[Zagreb]]u, 1 u [[Split]]u i 1 u [[Rijeka|Rijeci]], a nedavno je u [[Split]]u otvorena i prva Bitcoin mjenjačnica. {{Nedostaje izvor}}

Prema Europskoj središnjoj banci, decentralizacija novca kojeg omogućava bitcoin ima svoje teoretske korijene u Austrijskoj školi ekonomije, posebice u knjizi ''Denationalisation of Money: The Argument Refined'', autora i nobelovca Friedricha von Hayeka, u kojoj Hayek zagovara potpuno slobodno tržište u proizvodnji, distribuciji i upravljanju novcem kako bi se ukinuo monopol centralnih banaka.

== Povezani članci ==
*[[Peer to peer]]
*[[PayPal]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons =
|commonshr =
|commonscat = Bitcoin
|commonscathr = Bitcoin
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [http://bitcoin.org Bitcoin – službene stranice] {{engl}}
* [http://www.poslovni.hr/trzista/hnb-bitcoin-je-poput-zlata-u-world-of-warcraftu-i-linden-dolara-u-second-lifeu-258543 HNB: Bitcoin je poput zlata u World of Warcraftu]
* [https://blockchain.com/ Statistike]
* [http://coinmap.org/ CoinMap] – CoinMap
* [http://sourceforge.net/projects/bitcoin/ Stranica projekta] {{engl}}

[[Kategorija:Kriptovalute]]

Bitcoin - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: engl > Eng oznaka

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica