WikiSysop: bnz

2022-04-28T14:13:50Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:13, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitka kod Hirbe'''-->~~{{Oružani sukob		{{Oružani sukob
	\|naziv=Bitka kod Hirbe		\|naziv=Bitka kod Hirbe
	\|dio='''[[Perzijski ustanak\|perzijskog ustanka]]'''		\|dio='''[[Perzijski ustanak\|perzijskog ustanka]]'''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-13T22:58:34Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Oružani sukob
|naziv=Bitka kod Hirbe
|dio='''[[Perzijski ustanak|perzijskog ustanka]]'''
|slika= [[Datoteka:PLATE3DX.jpg|220px|Perzijski plemić, medijski plemić i perzijski vojnik]] Perzijski plemić, medijski plemić i perzijski vojnik
|datum= [[552. pr. Kr.]]
|mjesto= grad [[Hirba]] u [[Medija|Mediji]]
|povod= Ustanak Perzijanaca predvođenih Kirom protiv medijskog kralja Astijaga
|ishod= Pobjeda [[Perzijanci|Perzijanaca]]
|sukobljeni1= [[Medijci]]
|sukobljeni2= [[Perzijanci]]
|zapovjednik1= [[Harpag]]
|zapovjednik2= [[Kir Veliki]]
|jačina1= 300 [[Konjica|konjanika]]<ref name="Max Duncker, str. 349.-351.">Max Duncker: ''The History of Antiquity book'', 7. svezak, str. 349.-351.</ref>
|jačina2= 5.000 [[Pješaštvo|pješaka]]<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/> 1.000 [[Konjica|konjanika]]<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>
|posljedice1= '''Gubici''': 250 konjanika<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>
|posljedice2= '''Gubici''': Minimalni<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>
|bilješke=
}}

'''Bitka kod Hirbe''' ([[552. pr. Kr.]]) predstavlja prvu bitku [[Perzijski ustanak|Perzijskog ustanka]] odnosno prvi oružani sukob [[Perzijanci|Perzijanaca]] i [[Medijci|Medijaca]] općenito. Pobunu je pokrenuo tada 24-godišnji perzijski princ [[Kir Veliki]], a ona će kasnije rezultirati promjenom političkog balansa sile u korist [[Fars|Perzije]], te stvaranju [[Ahemenidsko Carstvo|prvog Perzijskog Carstva]]. Glavni izvor o bitci kod Hirbe je [[Nikolaj iz Damaska|Nikolaj]] iz [[Damask]]a, dok ostali [[povjesničar]]i poput [[Herodot]]a, [[Ktezije|Ktezija]] i [[Strabon]]a također spominju bitku u svojim djelima<ref>[[Herodot]] - „Povijesti“ ([http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.127 I. 127.] i [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.128.1 I. 128.])</ref><ref>[[Ktezije]]: „Persica“</ref><ref>Nikolaj iz Damaska (fragmenti djela)</ref><ref>[[Strabon]]: „Povijest“,XV. 3.8</ref>.

Posljedica bitke kod Hirbe bila je odluka [[Medijsko Carstvo|medijskog]] kralja [[Astijag]]a da se osobno obračuna sa [[Kir Veliki|Kirom]], odnosno da napadne [[Fars|Perziju]]. Ipak, njegov pohod protiv [[Perzijanci|Perzijanaca]] završiti će neuspjehom i konačnim padom. Nakon što Perzijanci ovladaju [[Medijci]]ma, nastupiti će razdoblje pomirbe i suživota među dvjema [[Iranski narodi|iranskim narodima]]. Također, medijski glavni grad [[Ekbatana]] postati će jedan od glavnih gradova novog [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].

== Pozadina ==

Bitka se dogodila nedugo nakon početka [[Perzijski ustanak|Perzijskog ustanka]], za koji se procijenjuje kako je počeo u ljeto [[553. pr. Kr.]]<ref name="Nabonid">[[Nabonid]]ove kronike</ref> Prema oskudnim izvorima smatra se kako se bitka odigrala oko pola godine nakon početka ustanka<ref name="Nabonid"/>, dakle na zimu [[552. pr. Kr.]]<ref name="Nabonid"/> [[Astijag]], [[Medijsko Carstvo|medijski]] kralj i Kirov djed, odbijao je višestruke zahtjeve [[Kir Veliki|Kira Velikog]] da napusti medijski kraljevski dvor i ponovo posjeti svoje roditelje, kao što je već učinio nekoliko puta ranije<ref name="The Cambridge History of Iran">W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster: ''The Cambridge History of Iran'', izdavač: Cambridge University Press, 1. svezak, 1993., str. 144.-146.</ref>. Iako njegov zahtjev nije bio neobičan, Kir je napravio pogrešku time što je ponovio zahtjev neposredno nakon početka [[Perzijski ustanak|ustanka]], no nakon što je [[Perzijanci|perzijski]] podanik [[Oebar]] uvjerio Astijaga, dozvolio mu je posjet roditeljima<ref name="The Cambridge History of Iran"/>. Prema [[Herodot]]u, odmah nakon Kirovog puta roditeljima u [[Fars|Perziju]] medijski general [[Harpag]] mu je u utrobi zeca poslao tajnu poruku o planu svrgavanja Astijaga, koju je Kir predao svome ocu [[Kambiz I.|Kambizu I.]]<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/> Ova priča poklapa se sa [[Nikolaj iz Damaska|Nikolajevim]] djelima koji spominje kako je [[Kambiz I.]] već skupio velik broj vojnika prije početka općeg sukoba, dok je Kiru dao na raspolaganje manji dio vojske<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>. Ovaj podatak potvrđuje pretpostavku povjesničara kako je ustanak počeo mjesecima uoči bitke<ref name="Hugh Chisholm">Hugh Chisholm - ''The Encyclopædia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information'', Cambridge, Engleska; New York, izdavač: The University Press, 1910., str. 206.-207.</ref>. Astijagovo dopuštenje [[Kir Veliki|Kirovom]] odlasku roditeljima pokazalo se kao jedan od razloga velike povijesne prekretnice koja će omogućiti Perzijancima da stvore [[Ahemenidsko Carstvo|najmoćnije carstvo]] u [[Antika|antici]]<ref>Charles M. Laymon, str. 440.</ref>.

== Povod ==

[[Kir Veliki]] bio je u [[Ekbatana|Ekbatani]] kada je [[Perzijski ustanak]] već otpočeo<ref name="Hugh Chisholm"/>. Prema povjesničaru [[Nikolaj iz Damaska|Nikolaju]] iz Damaska, nakon što je [[Kir Veliki]] napustio medijski kraljevski dvor pobjegao je budući kako je znao da će u slučaju otkrivanja njegovih pravih motiva biti pogubljen. Naime, Kir je imao odlučni plan da se priključi svom ocu [[Kambiz I.|Kambizu I.]] u [[Perzijski ustanak|Perzijskom ustanku]]<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.126 Herodot, I. 126.]</ref>. Također, Kir je bio na dobnom prijelazu da postane odrasla osoba i saznao je kako ga je [[Astijag]] već neuspješno pokušao ubiti dok je bio novorođenče. Kir i Astijag dijelili su isti karakter po pitanju autoriteta<ref>[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.124 Herodot, I. 124.]</ref>, unatoč tome što je Kir bio tek 24-godišnjak. Astijag nije bio siguran je li sigurno dopustiti Kiru povratak u njegovu [[Fars|domovinu]]<ref>Max Duncker, str. 369.</ref>, no [[Harpag]] ga je uvjerio kako Kir ne predstavlja nikakvu opasnost, čak ni onda kada su se već počeli pojavljivati prvi znakovi [[Perzijski ustanak|Perzijskog ustanka]]. Budući kako je znao da je Astijaga lako prevariti<ref>Max Duncker, str. 348.-349.</ref>, Kir je imao još jednu prednost da donese slobodu u [[Fars|Perziju]]<ref name="Ussher i Pierce">James Ussher, Larry Pierce i Marion Pierce, str. 109.</ref>.

Citat fragmenata djela [[Nikolaj iz Damaska|Nikolaja iz Damaska]]<ref>Max Duncker, str. 348.-349.</ref>:

<blockquote>
''Kad je Kir ponovo posjetio Astijaga, Oebar mu je dao svoj savjet. Kir ga je prihvatio, poslao u Perziju, i kada se našao u mogućnosti pitao je Astijaga po obrascu Oebarova savjeta da posjeti Perziju. Kralj ga nije htio pustiti. Kir se tada odlučio osloniti na najpouzdanijeg eunuha te pričekati povoljan trenutak da ponovo zamoli za put u Perziju. Jednog dana, kada je Kir pronašao Astijaga dobre vođe i pripitog vinom, dao je eunuhu znak pa je ovaj dostavio kralju poruku koja je glasila: „Kir te požrtvovno moli da budeš milostiv i da mu udovoljiš posjet bolesnom ocu“. Astijag je pozvao Kira te mu sa smješkom dopustio putovanje od pet mjeseci, no šestog mjeseca se morao vratiti. Kir se naklonio u znak zahvale kralju, te se idućeg dana zaputio u Perziju.''
</blockquote>

Istovremeno, Astijag je pozvao najbolje [[Medijci|medijske]] zabavljače i pjevače, a zadnju pjesmu izvodio je [[Zoroastrizam|zoroastrijski]] svećenik (''Magi'') zajedno sa jednom djevojkom, čije su ga riječi duboko uznemirile<ref name="Ussher i Pierce"/>:

<blockquote>
''Opasna divlja zvijer,'' 
''Žešća od bilo kojeg vepra,'' 
''Puštena je;'' 
''Poslana u sunčanu zemlju kojom će ovladati,'' 
''Sa sposobnim ljudima,'' 
''Pokrenuti će rat protiv goleme vojske.''<ref>Athenaeus: „Deipnosofisti“, 1.14 (633e) 6:419</ref>
</blockquote>

Čuvši ove stihove, [[Astijag]] se prisjetio proročanstva kako će ga unuk svrgnuti sa prijestolja pa je upao u veliku depresiju. Jedan [[Babilonija|Babilonac]] savjetovao mu je da pogubi [[Kir Veliki|Kira Velikog]] čim se vrati sa putovanja. Astijag je pokušao opozvati Kira sa putovanja, no neuspješno<ref name="Ussher i Pierce"/>.

== Bitka ==

[[Nikolaj iz Damaska]] dalje navodi:

<blockquote>
''Astijag je pjesmu poistovjetio sa sobom i Kirom, pa je poslao 300 konjanika da ga vrate natrag pod svaku cijenu, živog ili mrtvog. Kada su konjanici dostigli Kira i priopćili mu Astijagove zapovjedi, on im je lukavo odgovorio, možda prema Oebarovom savjetu: „Zašto se ne bi vratio ako me moj gospodar treba? Danas ćemo gozbiti, a sutra ćemo krenuti natrag.“ Ovaj odgovor naišao je na njihovo odobravanje. Prema perzijskom običaju, Kir je dao pripremiti mnogo goveda i drugih životinja da nahrani konjanike te ih je napio, no istovremeno je poslao poruku ocu da mu pošalje 1.000 konjanika i 5.000 pješaka do grada Hirbe koji se nalazio na putu, te da po zapovjedi kralja naoruža ostale Perzijance što je prije moguće. Ipak, nije govorio o svojim namjerama. Tijekom noći Oebar je uzeo konja i požurio se u Hirbu gdje je naoružao stanovnike i preuzeo poslanu Kambizovu vojsku. Kada su se Astijagovi konjanici ujutro probudili u mamurluku otkrili su kako je Kir nestao pa su ga gonili na putu do Hirbe. U ovom gradu Kir je prvi put pokazao svoju hrabrost, sa svojim Perzijancima pobio je 250 Astijagovih konjanika. Ostatak je pobjegao, i informirao Astijaga o događaju.''
</blockquote>

Danas nije poznato je li i perzijsko [[pješaštvo]] sudjelovalo u bitci<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>, ili su se pak obračunavale samo protivničke [[Konjica|konjice]]. Najvjerojatnije je kako je sudjelovala samo konjica<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>, budući kako se [[Kir Veliki]] neposredno nakon bitke kod [[Hirba|Hirbe]] morao povući prema [[Fars|Perziji]] jer [[Astijag]]ova konjica mogla ga je brzo doseći prilikom njegovog dugog putovanja na jug. Prilikom ove bitke Kir je bio brojčano superiorniji od [[Medijci|Medijaca]]<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>, no povjesničar Nikolaj iz Damaska navodi kako je pobjeda rezultat njegove hrabrosti i vojnog umijeća<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>. Prema [[Herodot]]u<ref name="Herodot I. 127."/>, Medijce je u prvoj bitci predvodio [[Harpag]] a prilikom bitke dio njih je ubijen, dio se priključio Kiru, dok se ostatak povukao u [[Ekbatana|Ekbatanu]]. Moderni povjesničari poistovjećuju Herodotov opis sa bitkom kod Hirbe koju je opisao Nikolaj<ref>Max Duncker, str. 364.</ref>.

== Posljedice ==

Dok se [[Kambiz I.]] sastao sa svojim sinom [[Kir Veliki|Kirom]] i okupio 350.000 [[Perzijanci|perzijskih]] vojnika, Astijag je istovremeno okupio sve raspoložive snage iz svih krajeva [[Medijsko Carstvo|Medijskog Carstva]]<ref name="Herodot I. 127.">[http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.127 Herodot I. 127.]</ref> koji su imali 1.205.000 vojnika<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>, te krenuo u pohod na [[Fars|Perziju]]. Većina [[povjesničar]]a ove brojke smatra uvećanima, dok ostali smatraju kako je riječ o ukupnim rezervama<ref>Charles M. Laymon, str. 443.</ref>. Naime, tokom daljnjih bitaka sudjelovalo je ukupno 200.000 ljudi na obje strane<ref name="Max Duncker, str. 349.-351."/>. Astijag je shvatio kako je podcijenio Kirovu vojnu moć, pa je odlučio kako će morati pokrenuti masivnu invaziju protiv [[Perzijanci|Perzijanaca]] koja je počela nedugo nakon bitke kod Hirbe.

== Povijesni značaj ==

Bitka kod Hirbe bila je prvi veliki udarac [[Medijci]]ma, te prvi njihov vojni poraz nakon dugo vremena<ref>[http://www.forumromanum.org/literature/justin/english/index.html#6 Justin, I. 6.]</ref>. Također, bitka je nagnala [[Medijsko Carstvo|medijskog]] kralja [[Astijag]]a da pokrene veliki vojni pohod protiv [[Perzijanci|Perzijanaca]]<ref>Athenaeus: „Deipnosofisti“, 1.14 (633e) 6:419</ref>, dok je [[Kir Veliki]] istovremeno pokušavao nagovoriti sjeverne [[satrap]]ije na pobunu, odnosno na savez sa [[Fars|Perzijom]]<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 146.-147.</ref>. Neposredno nakon rata, [[Medijci]] i [[Perzijanci]] i dalje su bili usko vezani te su živjeli u međusobnom poštivanju, primjerice Medijcima je bilo dozvoljeno postati dijelom elitnih jedinica [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] (tzv. ''[[Perzijski besmrtnici]]'')<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 149.</ref>. Od ranih [[1900-ih]] bitka je gotovo zaboravljena, budući kako njeni izvori uglavnom datiraju iz ostataka djela drevnih [[povjesničar]]a. Ipak, moderni povjesničari u zadnje vrijeme izrazili su veliki interes za ovu bitku koju smatraju velikom prekretnicom u [[Antika|antičkom svijetu]]<ref>W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster, str. 150.</ref>, budući kako je ona bila početak ostvarivanja [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidske perzijske]] dominacije [[Bliski istok|regijom]] u idućih četvrt tisućljeća.

== Poveznice ==
* [[Perzijski ustanak]]
** [[Bitka kod perzijske granice]]
** [[Opsada pasargadskog brda]]
** [[Bitka kod Pasargada]]
* [[Ahemenidsko Perzijsko Carstvo]]
* [[Ahemenidska dinastija]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Perzijanci]]
* [[Astijag]]
* [[Medijci]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Literatura ==

=== Antička djela ===

* [[Nabonid]]ove kronike ([[Babilonija|babilonski]] tekstovi)
* [[Herodot]] - „Povijesti“ ([http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.127 I. 127.] i [http://www.perseus.tufts.edu/cgi-bin/ptext?doc=Perseus%3Atext%3A1999.01.0126&layout=&loc=1.128.1 I. 128.]
* [[Ktezije]]: „Persica“
* [[Justin (povjesničar)|Justin]]: [http://www.forumromanum.org/literature/justin/english/index.html Sadržaj „Filipske povijesti“ Pompeja Troga (I. 6.)]
* [[Nikolaj iz Damaska]]: Fragmenti djela
* [[Strabon]]: „Povijest“, XV. 3.8.
* Athenaeus: „Deipnosofisti“, 1.14 (633e) 6:419

=== Moderna djela ===

* W. B. Fischer, Ilya Gershevitch i Ehsan Yarshster: ''The Cambridge History of Iran'', izdavač: Cambridge University Press, 1. svezak, [[1993.]]
* Max Duncker: „Povijest antike“ (''The History of Antiquity''), Richard Bentley, [[London]], [[1881.]]
* Hugh Chisholm - ''The Encyclopædia Britannica: A Dictionary of Arts, Sciences, Literature and General Information'', Cambridge, Engleska; New York, izdavač: The University Press, [[1910.]]
* George Rawlinson: „Sedam velikih monarhija antičkog Istoka“ (''The Seven Great Monarchies of the Ancient Eastern World''), [[New York]], izdavač: John B. Eldan Press, [[1885.]] (reizdanje [[2007.]]), str. 120.-121.
* Peter N. Stearns i William L. Langer: „Enciklopedija svjetske povijesti: antička, srednjovjekovna i moderna“ (''The Encyclopedia of World History: Ancient, Medieval, and Modern''), izdavač: Houghton Mifflin Press, [[Boston]], [[2001.]], str. 40.
* Robert Anderson Edward: „Povijest nestalih civilizacija Istoka“ (''The Story of Extinct Civilizations of the East''), izdavač: Phillips McClure, [[1904.]]
* Charles M. Laymon: ''The Interpreter's One Volume Commentary on the Bible: Introduction and Commentary'', izdavač: Abingdon Press, [[1971.]]
* James Ussher, Larry Pierce i Marion Pierce: „Svjetski ljetopisi“ (''The Annals of the World''), Green Forest, izdavač: Master Books, [[2006.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.archive.org/stream/historyofantiqui05dunciala/historyofantiqui05dunciala_djvu.txt Max Duncker: „Povijest antike“ (''The History of Antiquity'') - puni prijevod u ''html'' formatu (prevoditelj: Evelyn Abbott)]
* [http://books.google.com/books?id=ms30qA6nyMsC&pg=PA16&dq=ancient+history+battle+of+hyrba&sig=ACfU3U0WAMl3d06vH-QUtQF0gfd9B812YQ M. A. Dandamaev: „Politička povijest Ahemenidskog Carstva“ (''A Political History of the Achaemenid Empire''), prevoditelj: W. J. Vogelsang, izdavač: BRILL Press, 1989.]
* [http://books.google.com/books?id=wYIPAAAAYAAJ&pg=PA774&dq=battle+of+hyrba James Orr: ''The International Standard Bible Encyclopaedia'', Chicago, izdavač: The Howard-Severance Co., 1915.]
* [http://www.livius.org/ct-cz/cyrus_I/babylon02.html „Nabonidove kronike“, Livius.org, Jona Lendering]

{{Članci o Medijcima}}

[[Kategorija:Bitke Ahemenidskog Perzijskog Carstva|Hirba]]
[[Kategorija:Medijske bitke|Hirba]]
[[Kategorija:Vojna povijest 6. stoljeća pr. Kr.|Hirba]]

Bitka kod Hirbe - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica