WikiSysop: bnz

2022-04-28T14:27:06Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:27, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitka kod Opisa'''-->~~{{Jubilarni članak\|66.000}}		{{Jubilarni članak\|66.000}}
	{{Oružani sukob		{{Oružani sukob
	\|naziv=Bitka kod Opisa		\|naziv=Bitka kod Opisa

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-13T23:55:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Jubilarni članak|66.000}}
{{Oružani sukob
|naziv=Bitka kod Opisa
|dio='''[[Kir Veliki#Uspon i vojni pohodi|vojnih pohoda Kira Velikog]]'''
|slika=[[Datoteka:Cyrus invasion of Babylonia.svg|300px|[[Kir Veliki|Kirova]] invazija [[Babilonija|Babilonije]]]] [[Kir Veliki|Kirova]] invazija [[Babilonija|Babilonije]]
|datum= listopad [[539. pr. Kr.]]
|mjesto= [[Stari vijek|starovjekovni]] grad [[Opis (Mezopotamija)|Opis]] na obali [[Tigris]]a (sjeverno od [[Babilon]]a)
|povod= Invazija [[Kir Veliki|Kira Velikog]] na [[Babilonija|Babiloniju]]
|ishod= Odlučna [[Ahemenidsko Carstvo|perzijska]] pobjeda ''([[Babilonija]] anektirana [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskom Carstvu]])''
|sukobljeni1= '''[[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.)|Babilonija]]'''
|sukobljeni2= '''[[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]'''
|zapovjednik1= '''[[Nabonid]]''' [[Belšazar]] †
|zapovjednik2= '''[[Kir Veliki]]''' [[Gobrias I.]]
|jačina1=Nepoznato
|jačina2=Nepoznato
|posljedice1= '''Gubici''': Veliki<ref>John Boardman, str. 249.</ref>
|posljedice2= '''Gubici''': Nepoznati
|bilješke=
}}

'''Bitka kod [[Opis (Mezopotamija)|Opis]]a''' (listopad [[539. pr. Kr.]]<ref>[http://www.livius.org/on-oz/opis/opis.htm Opis (Livius.org, Jona Lendering)]</ref>) bila je glavna bitka između vojski [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]] predvođenih [[Kir Veliki|Kirom Velikim]] i [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.)|Babilonije]] pod [[Nabonid]]om u doba [[Perzijanci|perzijske]] invazije na [[Mezopotamija|Mezopotamiju]]. U to vrijeme Babilonija je bila zadnja velika sila u zapadnoj [[Azija|Aziji]] koja nije bila pod perzijskom kontrolom. Bitka je vođena pokraj obalnog grada [[Opis (Mezopotamija)|Opis]]a, sjeverno od glavnog grada [[Babilon]]a, a završila je odlučnom pobjedom [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]]. Nekoliko dana poslije grad [[Sipar]] se nakon kratkotrajne opsade predao u ruke Perzijancima<ref>[http://www.iranica.com/newsite/articles/v2f5/v2f5a021.html Kir Veliki (enciklopedija Iranica, M. A. Dandamayev)]</ref>, a [[Kir Veliki]] se potom proglasio kraljem Babilonije i njenih teritorija, pa je [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.)|Novobabilonsko Carstvo]] postalo dijelom većeg i moćnijeg [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]].

== Lokacija ==

Mjesto na kojem je održala bitka bio je [[Stari vijek|starovjekovni]] grad [[Opis (Mezopotamija)|Opis]] na rijeci [[Tigris]], oko 80 [[km]] sjeverno od modernog [[Bagdad]]a. Za grad se smatra kako je imao veliku stratešku važnost zbog [[most]]a preko rijeke, kojeg opisuje povjesničar [[Ksenofont]]<ref>A. L. Oppenheim, str. 539.</ref><ref>Pierre Briant, str. 362.</ref>. Kao datum bitke procijenjuje se rana jesen, budući kako u to doba [[Mezopotamija|mezopotamske]] rijeke imaju najmanji vodostaj pa ih je najlakše za prijeći<ref>Gauthier Tolini, 3. bilješka</ref>.

Osim što je imao stratešku važnost zbog prelaska preko rijeke Tigris, Opis se nalazio na jednom kraju [[Medijski zid|Medijskog zida]]; [[Fortifikacija|fortifikacije]] sjeverno od [[Babilon]]a koja je izgrađena nekoliko desetljeća ranije, u doba [[Nabukodonosor II.|Nabukodonosora II.]] Kontrola nad Opisom otvorila bi [[Kir Veliki|Kiru Velikom]] put kroz Medijski zid te omogućila otvoren put prema cesti koja vodi do babilonskog glavnog grada [[Babilon]]a<ref>T. Cutler Young, str. 39.</ref>.

== Povijesni izvori ==

Glavni izvor informacija o [[Kir Veliki|Kirovom]] pohodu u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] [[539. pr. Kr.]] su ''[[Nabonid]]ove kronike'', jedna u nizu glinenih pločica koje su dio mnogo veće zbirke poznatije kao ''Babilonske kronike''. Ostali povijesni dokumenti uključuju [[Kirov cilindar]], te djela [[Antika|antičkih]] povjesničara [[Herodot]]a i [[Ksenofont]]a (kasniji period), koja poimenice ne spominju ovu bitku no postoje brojne sličnosti sa [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskim]] i [[Babilonija|babilonskim]] izvorima. Većina modernih [[povjesničar]]a koristi Nabonidove kronike kao glavni izvor informacija o ovoj bitci<ref name="Dandamaev">M. A. Dandamaev, str. 41., 42. i 49.</ref>.

Iako danas većina ''Nabonidovih kronika'' postoji tek u fragmentima, dio koji se odnosi na zadnju godinu [[Nabonid]]ove vladavine ([[539. pr. Kr.]]) je gotovo savršeno očuvana. Ipak, ona ne odaje mnogo informacija o [[Kir Veliki|Kirovim]] aktivnostima u godinama uoči bitke, već uglavnom govori o događajima usko vezanim uz [[Babilonija|Babiloniju]] i njene vladare te samo povremeno bilježi događanja izvan zemlje. Razdoblje od [[547. pr. Kr.|547.]] do [[539. pr. Kr.]] uglavnom je nečitljivo pa je iz nekoliko sačuvanih riječi nemoguće procijeniti opći razvoj događaja<ref name="Amélie Kuhrt">Amélie Kuhrt, str. 112.-138.</ref>.

== Pozadina ==
[[Datoteka:Ancient near east 540 bc.svg|400px|mini|desno|[[Bliski istok]] oko [[540. pr. Kr.]] uoči [[Ahemenidsko Carstvo|perzijske]] invazije na [[Babilonija|Babiloniju]]]]

U vrijeme bitke kod Opisa, [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]] bilo je vodeća sila [[Bliski istok|Bliskog istoka]], čiji je vladar [[Kir Veliki]] osvojio golema prostranstva nekadašnjeg [[Medijsko Carstvo|Medijskog]] i [[Lidija|Lidijskog Carstva]] i stvorio [[Najveća carstva svijeta#Starovjekovna carstva|najveće carstvo starog vijeka]] koje se osim [[Iran]]a protezalo i preko moderne [[Turska|Turske]], [[Armenija|Armenije]], [[Azerbajdžan]]a, [[Kirgistan]]a i [[Afganistan]]a. Jedina neosvojena sila tog doba bilo je [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.)|Novobabilonsko Carstvo]], koje je osim [[Mezopotamija|Mezopotamije]] kontroliralo i nadređena kraljevstva poput [[Sirija|Sirije]], [[Judeja|Judeje]], [[Fenicija|Fenicije]], te dijelove [[Arabija|Arabije]]. Babilonci su prethodno bili saveznici mnogim [[Perzijanci|perzijskim]] neprijateljima poput [[Krez]]a iz [[Lidija|Lidije]], čije je carstvo [[Kir Veliki]] osvojio nekoliko godina ranije<ref name="Briant 40-43">Pierre Briant, str. 40.-43.</ref>.

Istovremeno, [[Babilonija]] se našla u nezavidnoj geopolitičkoj situaciji budući kako je na sjeveru, istoku i zapadu graničila sa [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskom državom]]. Također, njihova zemlja imala je problema sa [[Kuga|kugom]] i [[glad]]i, dok je i sam kralj Nabonid bio vrlo nepopularan zbog njegove neprimjerene vjerske politike. Povjesničarka Mary Joan Winn Leith tvrdi<ref>Michael D. Coogan i Mary Joan Winn Leith, 376.-377.</ref>: „''Uspjeh Kira Velikog temelji se na izuzetnoj vojnoj sposobnosti, zakonodavnom ustroju, te energičnoj javnoj kampanji u Babiloniji kojom je proslavljen kao blag i tolerantan vladar.''“. Također, Max Mallowan spominje<ref>Max Mallowan, str. 392.-419.</ref>: „''Vjerska tolerancija bila je izvrstan element perzijske vladavine i nije upitno kako je Kir Veliki bio najveći promotor ove humane i inteligentne politike.''“. Povijesni dokumenti tvrde kako je [[Kir Veliki]] uvjerio provincijskog namjesnika [[Gobrias I.|Gobrias]]a (ili ''Gubarua'') da prijeđe na njegovu stranu, budući kako je njegova pokrajina Guteja bila od velike strateške važnosti, pa ju je Kir iskoristio kao polaznu točku za njegovu invaziju ostatka [[Babilonija|Babilonije]]<ref name="Briant 40-43"/>.

''Nabonidove kronike'' navode kako je [[Nabonid]] neposredno prije bitke naredio da se sve vjerske [[Skulptura|skulpture]] iz [[Babilonija|babilonijskih]] gradova dovedu u glavni grad [[Babilon]], zbog čega se pretpostavlja kako je sukob između [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijanaca]] i Babilonaca počeo godinu dana ranije, u zimu [[540. pr. Kr.]] Prema glinenim pločicama spominju se sukobi u Ištaru i [[Uruk]]u, koje moderni povjesničari pripisuju obračunima sa [[Perzijanci]]ma<ref name="Amélie Kuhrt"/>. Bitka kod Opisa je najvjerojatnije bila završna bitka između dva carstva<ref name="Briant 40-43"/>.

== Bitka ==
[[Datoteka:nabonidus.jpg|mini|250px|desno|'''[[Nabonid]]''' na reljefu koji ga prikazuje kako se moli [[Mjesec]]u, [[Sunce|Suncu]] i [[Venera|Veneri]]]]

Prema [[Nabonid]]ovim kronikama, bitka se održala u mjesecu ''Tašritu'' ([[27. rujna]] - [[27. listopada]]) kod Opisa uz obalu rijeke [[Tigris]]<ref>A. K. Grayson</ref>, no nisu spomenuti detalji bitke, odnosno jačina trupa suprostavljenih snaga ili broj žrtava. [[Ahemenidsko Carstvo#Vojska|Perzijska vojska]] sukobila se sa „vojskom Akada“<ref name="Kuhrt 48-51">Amélie Kuhrt, str. 48.-51.</ref>, što aludira na [[Babilonija|Babiloniju]] općenito, a ne na istoimeni grad [[Akad]]. Ime babilonskog vojnog zapovjednika nije spomenuto u kronikama, no tradicionalno se smatra kako je riječ o [[Nabonid]]ovom sinu [[Belšazar]]u. Njegove sudbina nije poznata, no neki izvori tvrde kako je poginuo u bitci<ref>Rainer Albertz, str. 69.-70.</ref>.

Ishod bitke bio je očiti [[Babilonija|babilonski]] poraz, nakon čega se pretpostavlja kako su se babilonski vojnici povukli, jer naknadno nisu spomenuti u kronikama. Bitka kod Opisa nije spomenuta na [[Kirov cilindar|Kirovom cilindru]], koji spominje [[Kir Veliki|Kira Velikog]] kao osloboditelja [[Babilon]]a i njegovog stanovništva. Ipak, bitka je dokaz kako se postojeći babilonski režim aktivno suprostavljao Kirovoj invaziji [[Mezopotamija|Mezopotamije]].

== Posljedice ==
[[Datoteka:Olympic Park Cyrus.jpg|mini|250px|desno|Kopija reljefa s '''[[Kir Veliki|Kirom Velikim]]''' iz [[Pasargad]]a u Olimpijskom parku u [[Sydney]]u]]

[[Babilonija|Babilonski]] poraz u bitci kod Opisa označilo je kralj ozbiljnijeg otpora [[Ahemenidsko Carstvo|perzijskoj]] invaziji. Nabonidove kronike spominju kako je 14. dana nakon bitke ([[6. listopada]]) grad [[Sipar]] osvojen bez otpora dok je [[Nabonid]] pobjegao<ref name="Kuhrt 48-51"/>, što svjedoči kako je babilonski kralj bio u Siparu prilikom dolaska Perzijanaca. Kronike dalje spominju kako je Kir Veliki boravio u Siparu šest dana, poslije čega je njegova vojska nakon lukave i kratkotrajne opsade osvojila [[Babilon]], dok je Nabonid uhvaćen u gradu neposredno nakon opsade<ref name="Kuhrt 48-51"/>. Njegova sudbina nije poznata, no prema babilonskom povjesničaru [[Beros]]u iz [[3. stoljeće pr. Kr.|3. stoljeća pr. Kr.]] Nabonid je pošteđen i poslan u egzil na istok carstva gdje je i umro. Detalji o perzijskom preuzimanju kontrole nad Babilonom ne spominju se u Nabonidovim kronikama, no naglašeno je kako su se Perzijanci tolerantno ponijeli prema [[hram]]ovima i vjerskim kipovima zbog čega brzo ostvarili simpatije kod domaćeg stanovništva. Sedamnaest dana kasnije ([[29. listopada]]) [[Kir Veliki]] osobno je ušao u [[Babilon]] gdje je okrunjen kao novi kralj, nakon čega je imenovao namjesnike koji su kontrolirali osvojeni teritorij<ref name="Kuhrt 48-51"/>.

[[Antika|Antički]] [[Stara Grčka|grčki]] dokumenti [[Herodot]]a i [[Ksenofont]]a koji opisuju [[Kir Veliki|Kirovo]] osvjanje i pad [[Babilon]]a razlikuju se od onih Nabonidovih na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]]. Herodot tvrdi kako je Kir napredovao [[Babilonija|Babilonijom]] uz rijeku što se poklapa sa istočnjačkim izvorima, te kako se odlučujuća bitka održala nedaleko od grada [[Babilon]]a. Kir je navodno postavio opsadu oko Babilona, te naredio svojim trupama da iskopaju kanal kojim će preusmjeriti dio toka [[Eufrat]]a te tako prodrijeti u grad na njegovim slabim točkama. [[Ksenofont]] također navodi kako su [[Perzijanci]] iskopali kanale oko grada zbog preusmjeravanja Eufrata (koji je prolazio kroz Babilon), nakon čega su koritom ušli u grad. Osim Herodota i Ksenofonta, i [[Biblija|biblijska]] [[Daniel (knjiga)|knjiga o Danielu]] također spominje kako su Perzijanci iznenadili Babilonce dok su proslavljali lokalni festival<ref>Paul-Alain Beaulieu, str. 226.</ref>.

Babilonski povjesničar [[Beros]] nudi drugačiju verziju priče, te navodi kako je [[Kir Veliki]] porazio [[Nabonid]]a koji se zajedno sa ostacima pristaša povukao u grad [[Borsipa|Borsipu]]. Kir je potom porazio Babilon i naredio uništenje fortifikacija oko grada, budući kako su predstavljale veliki problem prilikom opsade i kako bi mogle poslužiti u babilonskim pobunama. Nakon toga, Kir je krenuo u pohod na grad Borisippu gdje je postavio opsadu, no [[Nabonid]] nije želio čekati kraj opsade pa se ubrzo predao<ref name="Dandamaev"/>.

== Historiografija ==

Poraz [[Babilonija|Babilonije]] kod Opisa omogućio je [[Ahemenidsko Carstvo#Vojska|perzijskoj vojsci]] daljnje napredovanje prema [[Babilon]]u što je pak označilo kraj babilonske nezavisnosti, unatoč kasnijim pobunama protiv [[Ahemenidsko Carstvo|perzijske]] vladavine. Pad Babilonije zabilježen je u svim povijesnim dokumentima tog razdoblja, što se posebno odnosi na glinene zapise na [[Klinasto pismo|klinastom pismu]] koji datiraju neposredno nakon [[Kir Veliki|Kirovog]] osvajanja [[Babilon]]a. Postoji nekoliko objašnjenja o padu [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.)|Novobabilonskog Carstva]]. Primjerice, na [[Kirov cilindar|Kirovom cilindru]] spominje se kako babilonski kralj [[Nabonid]] nije imao potporu boga [[Marduk]]a jer je vladao protiv njegove volje. Ton u kojem je pisan taj dokument svjedoči kako babilonska svećenička elita nije bila zadovoljna Nabonidovom politikom pa je otvorenih ruku dočekala Perzijance. Drugi autori imaju različita objašnjenja za [[Babilonija|babilonijski]] poraz protiv [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijskog Carstva]]. M. A. Dandamaev tvrdi kako babilonski režim nije imao potporu vlastitog naroda, dok su pak babilonski [[Ropstvo|robovi]] poput [[Židovi|Židova]] vidjeli u [[Perzijanci]]ma osloboditelje. Također, navodi se i perzijska brojčana superiornost te bolja opremljenost njihove vojske<ref name="Dandamaev"/>.

== Poveznice ==
* [[Ahemenidsko Carstvo|Perzijsko Carstvo]]
* [[Kir Veliki]]
* [[Babilonija#Novobabilonsko carstvo (626.-539. pr. Kr.)|Novobabilonsko Carstvo]]
* [[Nabonid]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* John Boardman: „Nabonid: Babilonija od 605. do 539. pr. Kr.“ (''Nabonidus: Babylonia from 605-539 B.C.''), The Cambridge Ancient History, izdavač: Cambridge University Press, 3. svezak, 1991.
* A. L. Oppenheim: „Babilonski izvori o ahemenidskoj vladavini u Mezopotamiji“ (''The Babylonian Evidence of Achaemenian Rule in Mesopotamia''), Ilya Gershevitch, The Cambridge History of Iran, izdavač: Cambridge University Press, 2. svezak, 1993.
* Pierre Briant: „Od Kira do Aleksandra: Povijest Perzijskog carstva“ (''From Cyrus to Alexander: A History of the Persian Empire''), preveo Peter Daniels, Indiana: Eisenbrauns, 2002.
* Gauthier Tolini: ''Quelques elements concernant la prise de Babylone par Cyrus'', ahemenidski istraživački tekstovi i arheologija, 2005. [http://www.achemenet.com/ressources/enligne/arta/pdf/2005.003-Tolini.pdf (Link)]
* T. Cutler Young: „Uspon Perzijanaca to imperijalne sile pod Kirom Velikim“ (''The rise of the Persians to imperial power under Cyrus the Great''), John Boardman, The Cambridge Ancient History, izdavač: Cambridge University Press, 4. svezak, 1982.
* M. A. Dandamaev: „Politička povijest Ahemenidskog Carstva“ (''A Political History of the Achaemenid Empire''), preveo: W. J. Vogelsang, izdavač: BRILL, Leiden, 1989.
* Amélie Kuhrt: „Babilonija od Kira do Kserksa“ (''Babylonia from Cyrus to Xerxes''), The Cambridge Ancient History, 4. svezak: Perzija, Grčka i zapadni Mediteran, izdavač: Cambridge University Press, 1982.
* Michael D. Coogan i Mary Joan Winn Leith: „Židovi među narodima: perzijski period“ (''Israel among the Nations: The Persian Period''), izdavač: Oxford University Press, 1998.
* Max Mallowan: „Kir Veliki“ (''Cyrus the Great''), 2. svezak: Medijsko i ahemenidsko razdoblje, izdavač: Cambridge University Press
* A. K. Grayson: „Asirske i babilonske kronike“ (''Assyrian and Babylonian Chronicles''), Locust Valley, New York, 1975.
* Rainer Albertz: „Židovi u egzilu: povijest i literatura 6. stoljeća pr. Kr.“ (''Israel in Exile: The History and Literature of the Sixth Century B.C.E.''), preveo: David Green, Society of Biblical Literature, 2003.
* Paul-Alain Beaulieu: Vladavina Nabonida, kralja Babilona, 556.-539. pr. Kr. (''The Reign of Nabonidus, King of Babylon, 556-539 B.C.''), izdavač: Yale University Press, 1990.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.livius.org/on-oz/opis/opis.htm Opis (Livius.org, Jona Lendering)]
* [http://www.iranica.com/newsite/articles/unicode/v6f5/v6f5a026.html Kir Veliki (enciklopedija Iranica, M. A. Dandamayev)]
* [http://bibleencyclopedia.com/cyrus.htm Kir II. (BibleEncyclopedia.com)]
* [http://www.livius.org/cg-cm/chronicles/abc7/abc7_nabonidus3.html Nabonidove kronike (Livius.org)]

[[Kategorija:Bitke Ahemenidskog Perzijskog Carstva|Opis]]
[[Kategorija:Babilonija]]
[[Kategorija:Vojna povijest 6. stoljeća pr. Kr.|Opis]]

Bitka kod Opisa - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica