WikiSysop: bnz

2022-04-28T14:39:27Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 14:39, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitka kod Siska'''-->~~{{Bitka		{{Bitka
	\|naziv = Bitka kod Siska		\|naziv = Bitka kod Siska
	\|slika = [[Datoteka:Bitka pri Sisku 1593-Valvasor.jpg\|300px]]		\|slika = [[Datoteka:Bitka pri Sisku 1593-Valvasor.jpg\|300px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:30:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Bitka
|naziv = Bitka kod Siska
|slika = [[Datoteka:Bitka pri Sisku 1593-Valvasor.jpg|300px]]
|opis slike = [[Jochann Weichard Valvasor|Valvasorov]] prikaz bitke kod Siska iz [[1689.]] godine.
|sukob = Stogodišnji hrvatsko-turski rat
|vrijeme = [[15. lipnja|15.]] - [[22. lipnja]] [[1593.]]<ref name="he">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56245 Sisačka bitka], enciklopedija.hr, pristupljeno 5. listopada 2019.</ref>
|mjesto = [[Sisak]], [[Hrvatska]]
|ishod = pobjeda kršćanske vojske
|strana1 = [[Datoteka:Flag_of_the_Ottoman_Empire_(1517-1844).svg|23px|border]] [[Osmansko Carstvo]]
|strana2 = [[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|23px|border]] [[Habsburška Monarhija]] 
*[[Datoteka:Coa_Croatia_Country_History_(Fojnica_Armorial).svg|20px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]
*[[Datoteka:Carniola_coat_of_arms.png|20px]] [[Kranjska|Kranjsko vojvodstvo]]
|zapovjednik1 = [[Hasan-paša Predojević]]
|zapovjednik2 = [[Ruprecht Eggenberg]] [[Toma Erdödy|Toma Bakač Erdödy]] [[Andrija Auersperg]]-Turjak [[Stjepan Grasswein]] zapovjednici utvrde: [[Kanonik|kanonici]] [[Blaž Gjurak]] i [[Matija Fintić]]<ref name="Skanderlić">{{Citiranje www|naslov=Bitka kod Siska (22.6.1593.)|url=http://croatia.ch/zanimljivosti/080623.php|autor=Sandra Skanderlić|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=Hrvatski internet portal u Švicarskoj|format=|rad=|stranice=croatia.ch|dan=|mjesec=|godina=|preuzeto=5. listopada 2019.|arhivurl=https://web.archive.org/web/20150414092453/http://croatia.ch/zanimljivosti/080623.php|arhivnadnevak=14. travnja 2015.|citat=}}</ref>
|postrojbe1 = oko 12.000 boraca
|postrojbe2 = oko 300 branitelja u sisačkoj utvrdi<ref name="Aleksije Olesnički">[[Aleksije Olesnički]], ''Tko nosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)?'' // ''Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu'', sv. 22-23, br. 1, (1942.), str. 115.-173., {{Hrčak|id= 76852}}, str. 130.</ref><ref>[[Ante Nazor]], ''O broju vojnika kršćanske vojske u sisačkoj bici 22. lipnja 1593.'', str. 106.-107., u: ''Sisačka bitka 1593.'', ur. [[Ivo Goldstein]] i [[Milan Kruhek]], Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, etc, Zagreb - Sisak, 1994., {{ISBN|953-175-025-4}}</ref> oko 5.000-6.000<ref name="Aleksije Olesnički"/> konjanika i pješaka
|gubitci1 = oko 8.000
|gubitci2 = ?
}}

'''Bitka kod Siska''' bila je od [[15. lipnja|15.]] do [[22. lipnja]] [[1593.]] godine. Bitka se odvijala oko sisačke [[Renesansa|renesansne]] utvrde, danas poznate pod nazivom [[Tvrđava Sisak|Stari grad]], između [[Osmansko Carstvo|osmanske]] vojske pod vodstvom [[Hasan-paša Predojević|Hasan-paše Predojevića]] i [[Habsburška Monarhija|habsburške]] vojske pod vodstvom [[Ruprecht Eggenberg|Ruprechta Eggenberga]], [[Toma Erdödy|Tome Bakača Erdödyja]], [[Andrija Auersperg|Andrije Auersperga]], [[Stjepan Grasswein|Stjepana Grassweina]] i posade iz sisačke utvrde čiji zapovjednici bili su kanonici [[Blaž Gjurak]] i [[Matija Fintić]].

== Utvrda ==
[[Datoteka:Sisak_Fortress.jpg|mini|220px|lijevo|Sisački »Stari grad«, utvrda kod ušća [[Kupa|Kupe]] (na slici) u [[Sava|Savu]], pod kojom se odvijala bitka.]]

Tvrđavu Sisak, utvrdu na ušću [[Kupa|Kupe]] u [[Sava|Savu]], [[1544.]] godine počeo je graditi Zagrebački [[kaptol]] u svrhu obrane Hrvatskoga Kraljevstva. Utvrda je podignuta na strateški važnome mjestu na kojemu su [[Osmansko Carstvo|Osmanlije]] prelazili rijeke [[Sava|Savu]] i [[Kupa|Kupu]]. Na čelu graditelja bio je milanski majstor Petar de Mediolanus, a tesarske radove vodio je i nadgledao tesar Martin iz Zagreba. Utvrda je građena u obliku [[trokut]]a s tri kule i spojnim zidovima čije su stranice dugačke više
od 30 metara. Kule izgrađene u utvrdi bile su trokatne i imale su strijelnice za [[topništvo]], koje su postavljene kako bi se moglo pucati na sve strane. Jedini ulaz u dvorište i kule bio je kroz istočnu kulu, drvenim stubama. Na zidovima između kula bile su strijelnice za obične puške. Utvrda je bila okružena kanalom preko kojega je prijelaz bio na samo jednome mjestu. Ubrzo je uz postojeći trokut napravljen drugi od [[palisada]] koje su poslije zamijenjene zidom, te se izdaleka utvrda doimala poput [[četverokut]]a. Gradnja utvrde završena je [[1550.]] godine. Nakon gradnje u utvrdu je smještena vojna posada koja je bila pod zapovjedništvom Kaptola.

[[Hasan-paša Predojević]] osmanski vojskovođa i [[beglerbeg]] [[Bosanski pašaluk|Bosanskoga pašaluka]] od [[1591.]] godine sa svojm vojskom opsjedao je sisačku utvrdu dva puta prije 1593. godine, pokušavajući osvojiti ju u kolovozu [[1591.]] i u srpnju [[1592.]] godine, no nije u tome uspio. Dne [[1. kolovoza]] [[1591.]] godine napao je utvrdu koju su s odredom od 300 vojnika branili kanonici [[Nikola Mikac]] i [[Stjepan Kovačić]].<ref name="Hrvoje Kekez">Hrvoje Kekez, [https://vojnapovijest.vecernji.hr/vojna-povijest/brzopleto-napustena-obrana-siska-1243121 ''Brzopleto napuštena obrana Siska''], vojnapovijest.vecernji.hr, 4. svibnja 2018., pristupljeno 7. listopada 2019.</ref> Posada je [[6. kolovoza]] izašla iz grada i udarila na Turke, a ban Erdödy poslao je pomoć te se je Hasan-paša [[11. kolovoza]] povukao.<ref>[[Ive Mažuran]], ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6168-38-3}}, str. 158.</ref> Dne [[23. srpnja]] [[1592.]] godine Hasan-paša Predojević počeo je svoje drugo opsjedanje Siska kojega su tada branili kanonici [[Nikola Mikac]], [[Blaž Đurak]] i [[Matija Fintić]]. Opsjedao ga je do [[29. srpnja]] kada se je opet poražen vratio u Bosanski pašaluk.<ref name="Hrvoje Kekez"/>

== Bitka kod Siska ==
=== Pripreme za bitku ===

Nakon što je turski sultan [[Murat III.]] [[1590.]] godine sklopio mir s [[Perzija|Perzijom]], počeli su upadi [[Turci|Turaka]] prema zapadu, sve do [[Kranjska|Kranjske]], [[Štajerska|Štajerske]] i [[Koruška|Koruške]]. Njemački car i hrvatsko-ugarski kralj, [[Rudolf II.]], poslao je, stoga, izaslanike u [[Carigrad]] koji su [[29. listopada]] sklopili primirje koje je trebalo trajati osam godina. Ipak, pod pritiskom vojničkih krugova na svome dvoru, Murat je sljedeće godine za zapovjednika svojih jedinica u tom području postavio [[beglerbeg]]a [[Hasan-paša Predojević|Hasan-pašu Predojevića]], poznatoga po borbenosti na svojim pohodima.

Nakon nekoliko pobjeda hrvatskoga [[ban]]a [[Toma Erdödy|Tome Bakača Erdödyja]], bosanski je beglerbeg ipak uspio osvojiti [[Bitka za Bihać 1592.|Bihać]], a [[Hrvatska]] je doista bila svedena na "ostatke ostataka" ([[latinski jezik|lat.]] ''reliquiae reliquiarum''). Turci su se počeli okupljati kod [[Petrinja|Petrinje]], koja je ranije bila spaljena odlukom [[Hrvatski Sabor|Hrvatskog Sabora]], te su se ondje utaborili na lijevoj obali [[Kupa|Kupe]], podižući utvrdu ''Yeni Hisar''. Tako su se našli nasuprot pokupske obrambene crte, gdje se, između [[Karlovac|Karlovca]] (podignut [[1579.]] godine) i [[Sisak|Siska]] nalazio niz manjih utvrda.

Zbog vojnih neuspjeha, na čelo kršćanske vojske postavljen je [[Ruprecht Eggenberg]], a [[27. travnja]] [[1593.]] godine proglašena je odluka o upućivanju zemaljskih vojski prema [[Vojna krajina|Vojnoj krajini]].

Nakon što je pao Bihać, Hrvatski je sabor donio insurekciju (insurrectio), tj. odluku o općem ustanku, gdje je napisano da na banov poziv plemići, kmetovi, građani i sve duhovne osobe moraju krenuti u rat.<ref name="Skanderlić"/>

=== Tijek bitke ===
[[Datoteka:Sziszeki_csata_(1593).JPG|mini|220px|lijevo|Bitka kod Siska 22. lipnja 1593. (Hans Sibmacher).<ref>[[Milan Pelc]], ''Vijest-senzacija-propaganda: predstavljanje povijesnog događaja u doba ranog novog vijeka na primjeru bitke kod Siska'', str. 176., u: ''Sisačka bitka 1593.'', ur. Ivo Goldstein i Milan Kruhek, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, etc, Zagreb - Sisak, 1994., {{ISBN|953-175-025-4}}</ref>]]

[[Turci]] su svoje snage počeli pokretati već početkom lipnja i potom su osvojili sve su susjedne utvrde oko Siska te su one prije bitke bile u turskim rukama.<ref>Milan Kruhek, [http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Svjetlo/PDF/1993_3-4_002-010.pdf ''Velike hrvatske povijesne obljetnice: 1493. - 1593.: 1993. godina''], ''Svjetlo'', sv. 60, br. 4, (1993.), str. 8.</ref> Dne [[14. lipnja]] osvojili su [[Drenčina|Drenčinu]], a dan kasnije, [[15. lipnja]], opkolili su sam Sisak s otprilike 12.000 ratnika. Sisačku je posadu utvrde činilo 300 branitelja koje su vodili kanonici [[Blaž Gjurak]] i [[Matija Fintić]]. Na vijest o pokretu turske vojske, kraj Svete Klare kod Zagreba okupilo se oko 5.000 boraca hrvatske, krajiške, koruške i kranjske vojske kako bi se uputili prema Sisku, gdje je bilo samo 300 boraca pod zapovjedništvom [[kanonik]]a Blaža Đuraka i Matije Fintića. U toj je združenoj kršćanskoj vojsci [[Nijemci]]ma zapovijedao vojvoda Ruprecht Eggenberg, [[Hrvati]]ma ban Toma Bakač, a [[Slovenci]]ma general Karlovačkog generalata Andrija Auersperg. Krenuo je hrvatski ban Toma Erdödy u pomoć ugroženom gradu s 1.240 svojih vojnika. Pridružio mu se je Andrija Auersperg s 300 oklopnika iz Kranjske i Koruške, pa njemačke postrojbe Ruprechta Eggenberga s 300 vojnika, [[Stjepan Grasswein]], zapovjednik Slavonske krajine i njegovih 400 konjanika, [[Petar III. Erdödy|Petar Erdödy]] s 500 žumberačkih uskoka, Melchior Rödern s 500 šleskih strijelaca, Adam Rauber od Weinera s 200 arkebuzira, Krštofor Obrutschan sa 100 ljudi, Stjepan Tahy s 80 husara, Martin Pietschnik iz Altenhofa sa 100 momaka, Georg Sigismund Paradeiser, zapovjednik karlovačkih, koruških i kranjskih mušketira sa 160 momaka, Ferdinand Weidner sa 100 pješaka i grof Montecuccoli sa 100 konjanika.<ref name="Aleksije Olesnički"/> Osim toga bili su prisutni sljedeći hrvatski kapetani sa svojim četama: Ivan Drašković, Benedikt Thuroczy, Franjo Orehovački, Vuk od Druškovca i grof Stjepan Blagajski.<ref>Mislav Barić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9815/1/Dugi%20rat%20u%20Hrvatskoj%20ratnici%20i%20ratnistvo%20%28Kriegswesen%29_2.1.pdf ''Dugi rat u Hrvatskoj: ratnici i ratništvo (Kriegswesen): diplomski rad''], Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mentor dr. sc. [[Drago Roksandić]]. Kolegij: Diplomska radionica II. Zagreb, 2015., str. 69.</ref> Tako je ta hrvatsko-slovensko-njemačka vojska koja je došla pomoći opkoljenom hrvatskom gradu skupila oko 5.000-6.000 bojovnika.

Dne [[21. lipnja]], u predvečerje glavne bitke, dok je zatvarao gradska vrata, poginuo je kanonik Matija Fintić, a zajedno s njim i dvanaestorica branitelja.<ref name="hbl">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=6068 Fintić, Matija], hbl.lzmk.hr, pristupljeno 5. listopada 2019.</ref> Ubio ih je otrgnuti željezni zasun, kojim su se zatvarala vrata.<ref>[[Aleksije Olesnički]], ''Tko nosi odgovornost za poraz turske vojske kod Siska 20. ramazana 1001. godine (22. lipnja 1593)?'' // ''Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu'', sv. 22-23, br. 1, (1942.), str. 115.-173., {{Hrčak|id= 76852}}, str. 136.</ref> Dne [[22. lipnja]] oko 10 sati stigla je pomoć do Siska predvođena banom Erdödyjem.<ref>Milan Kruhek, [http://www.gkka.hr/wp-content/uploads/digitalizacija/Svjetlo/PDF/1993_3-4_002-010.pdf ''Velike hrvatske povijesne obljetnice: 1493. - 1593.: 1993. godina''], ''Svjetlo'', sv. 60, br. 4, (1993.), str. 9.</ref> Između Kupe i [[Sava|Save]] banski vojnici sukobili su se s Turcima koji su se prethodno bili prebacili s desne na lijevu obalu Kupe. Ovaj prvi napad izvele su hrvatske snage, konjanici. Nakon što su ih turski [[janjičari]] djelomično odbili, slovenski i njemački strijelci odbili su turski protunapad, te pritisli Turke, koji su se morali povući prema Kupi. U međudobi kanonik Blaž Gjurak i sisačka posada provalili su iz utvrde u kratki proboj i zauzeli mali most kojim se prelazilo na desnu obalu Kupe, te je tako Turcima zatvorena odstupnica. Turska je vojska nakon toga bila potpuno okružena.<ref name="Mislav Barić">Mislav Barić, [http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9815/1/Dugi%20rat%20u%20Hrvatskoj%20ratnici%20i%20ratnistvo%20%28Kriegswesen%29_2.1.pdf ''Dugi rat u Hrvatskoj: ratnici i ratništvo (Kriegswesen): diplomski rad''], Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, mentor dr. sc. Drago Roksandić. Kolegij: Diplomska radionica II. Zagreb, 2015., str. 71.</ref> Nije im stoga preostalo ništa drugo, nego pokušati preplivati rijeku i tako naći spas. Mnogi su se pritom utopili. Među poginulima i utopljenima bio je i Hasan-paša Predojević, te njegov brat Džafer-beg, cernički sandžakbeg; glasoviti gazija i krajišnik Arnaud Memi-beg, zvornički sandžakbeg; sultanov rođak i hercegovački sandžakbeg Sultanzade Mehmed-beg; Ramadan-beg, požeški sandžakbeg; Ibrahim-beg, lički sandžakbeg; Kurt-beg iz Vučitrna i ine osmanske vojskovođe, age i spahije.<ref>Ive Mažuran, ''Hrvati i Osmansko Carstvo'', Golden marketing, Zagreb, 1998., {{ISBN|953-6168-38-3}}, str. 164.</ref> Ostatak se Turske vojske razbježao. Ostavili su za sobom naoružanje (između ostaloga 8 topova na kotačima, među kojima je bio i [[Ivan Katzianer|Katzianerov]] top tzv. ''Katzianerica'', više [[falkonet]]a i 100 manjih topovskih tana) i namirnice (30 lađa s hranom i opremom).<ref name="Mislav Barić"/>

== Značenje bitke ==
Ta je bitka bila i povod ratu što su ga [[17. srpnja]] Turci objavili [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] (tzv. [[Dugi turski rat]], [[1593.]] – [[1606.]]). Za toga su rata Turci u [[Osmansko zauzimanje Siska 1593.|četvrtome pokušaju]] [[28. kolovoza]] 1593. godine ipak osvojili Sisak, ali je nakon godinu dana oslobođen.

Unatoč tome, bitka kod Siska bila je prekretnica koja je naznačila zaustavljanje turskog prodiranja dalje u Europu, a imala je i osobiti psihološki utjecaj, jer je njome po prvi puta nakon [[Krbavska bitka|Krbavske bitke]] uspostavljena ravnoteža na hrvatsko-turskoj granici. Europu je ubrzo obišao i tiskani letak na kojem je bila prikazana prva velika pobjeda ujedinjenih kršćanskih snaga [[Srednja Europa|Srednje Europe]] protiv turske vojske, a zapovjednike kršćanske vojske pohvalili su [[papa]] [[Klement VIII.]], njemački car [[Rudolf II., car Svetog Rimskog Carstva|Rudolf II.]] i španjolski kralj [[Filip II., španjolski kralj|Filip II.]]

Sve do danas, kao znak zahvale za pobjedu u bitci kod Siska, malo zvono [[Zagrebačka katedrala|zagrebačke katedrale]] oglašava se svakoga dana u 14 sati. Od 22. lipnja [[2010.]] godine i zvono [[Sisačka katedrala|sisačke Katedrale Uzvišenja Svetog Križa]] svakim danom u 14 sati zvonjavom podsjeća na ovu slavnu pobjedu kršćanske vojske nad Osmanlijama.<ref>(AS), [http://www.sisak.info/zvono-sisacke-katedrale-od-sada-zvone-svaki-dan-u-spomen-na-sisacku-bitku-1593-godine/ Zvono sisačke katedrale od sada zvoni svaki dan u spomen na Sisačku bitku iz 1593. godine], sisak.info, 24. lipnja 2010., pristupljeno 23. lipnja 2017.</ref>

Velikom pobjedom kod Siska je završio [[Stogodišnji hrvatsko-turski rat]].<ref name="Ana Grgić">Ana Grgić, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:1033/preview ''Plemstvo u borbi protiv Osmanlija: završni rad''], Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Preddiplomski studij povijesti i pedagogije, mentor: doc.dr.sc. Zlatko Đukić, Osijek, rujan 2015., str. 16., pristupljeno 5. listopada 2019.</ref>

== Galerija ==
<gallery>
Datoteka:Sisak_fortress.jpg|Utvrđeni sisački [[Tvrđava Sisak|»Stari grad«]]
Datoteka:Battle_of_Sisak.png|Bitka kod Siska (Hans Rudolf Miller)
Datoteka:Relief_of_the_battle_of_Sisak_-_Unknown_-_Google_Cultural_Institute.jpg|Bitka kod Siska, [[reljef]]
Datoteka:Sbi1000970_Auersperg_Andrej.jpg|Andrija Auersperg
Datoteka:Toma_Erdödy_u_molitvi.jpeg|Toma Erdödy u molitvi pred Raspetim, ulje na drvu, oko 1620.
Datoteka:Nadgrobna_ploča_bana_Tome_Bakača_Erdödyja_ZG_Katedrala.jpg|Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja
</gallery>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.dask.hr/digitalne-zbirke/obrana-sisacke-gospostije/ Obrana sisačke gospoštije od Turaka], virtualna zbirka dokumenata odabranih iz arhivskog fonda Stari spisi Zagrebačkog kaptola (Acta Capituli antiqua) na temu Obrana sisačke gospoštije od Turaka.
* [https://web.archive.org/web/20120219003421/http://www.crohis.com/izvori/tur16st.pdf Izvori za borbe Hrvata s Turcima], crohis.com, (u međumrežnoj pismohrani archive.org 19. veljače 2012.)
* Branko Nadilo, [http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-07-09.pdf ''Sisačka tvrđava i druge utvrde u Donjem Pokuplju''], ''Građevinar'', sv. 55, broj 7, 2003., str. 425.-432.

[[Kategorija:Hrvatske novovjekovne bitke|Sisak]]
[[Kategorija:Osmanske bitke|Sisak]]
[[Kategorija:Novovjekovne bitke|Sisak]]
[[Kategorija:Sisak]]
[[Kategorija:Vojna povijest 16. stoljeća|Sisak]]
[[Kategorija:Dugi turski rat]]

Bitka kod Siska - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica