WikiSysop: bnz

2022-04-28T15:06:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:06, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitka na Krusima'''-->~~{{Bitka \|		{{Bitka \|
	naziv = Bitka na Krusima\|		naziv = Bitka na Krusima\|
	sukob = Obrana Crne Gore \|		sukob = Obrana Crne Gore \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-01T01:04:23Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Bitka |
naziv = Bitka na Krusima|
sukob = Obrana Crne Gore |
vrijeme = [[22. rujna]] [[1796.]] |
mjesto = [[Lješkopolje]], [[Podgorica]]|
ishod = [[Crna Gora|Pobjeda Crne Gore]] |
strana1 = [[Datoteka: Flags,_about_1800.gif‎|border|23px]] [[Crna Gora]] |
strana2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px|]] [[Osmansko Carstvo]]|
zapovjednik1 = [[Datoteka:Flags,_about_1800.gif‎|border|23px]] [[Petar I. Petrović Njegoš]] |
zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of Turkey.svg|border|23px|]] [[Mahmut-paša Bušatlija]]|
postrojbe1 = 6.500 |
postrojbe2 = 23.000 |
gubitci1 = 132 ubijena, 237 ranjenih |
gubitci2 = 3.400 vojnika, 74 časnika
}}
'''Bitka na Krusima''' jedna je od najvećih [[crnogorci|crnogorskih]] pobjeda nad [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]] kojom je verificiran trajan proces konačnoga ujedinjenja [[Crna Gora|Crne Gore]] s [[Crnogorska Brda|Brdima]].

===Mahmut-paša===
[[Vezir]] iz [[Skadar|Skadra]], [[Mahmut-paša Bušatlija]], [[islam|islamizirani]] potomak starocrnogorske [[dinastija|dinastije]] [[Crnojevići|Crnojevića]], [[1785.]] je bio prodro do [[Cetinje|Cetinja]] i spalio je tamošnji [[Cetinjski manastir]], u to vrijeme simbol ne samo crkvenog, no i državnog crnogorskog sjedišta. Imao je brojnu, dobro plaćenu i organiziranu vojsku, u kojoj su, pored [[muslimani|muslimana]], sudjelovali i [[Albanci]] [[katolici]], te crnogorsko [[pravoslavni|pravoslavno]] pleme [[Kuči]].

''Mahmut-paša Bušatlija'' je osobno bio iznimno hrabar, krupne tjelesne građe, imao je silno bogatstvo, a svoju je [[bahatost]] ispoljavao i spram [[Carigrad]]a, jer je često puta dolazio u otvoreni konflikt i sa [[sultan|sultanom]].

U lipnju [[1796.]] on je poduzeo vojnu operaciju protiv crnogorskih plemena [[Bjelopavlići|Bjelopavlića]] i [[Piperi|Pipera]] koji još uvijek nisu bili sastavni dio slobodne i neovisne Crne Gore. Došlo je do [[bitka na Martinićima|bitke na Martinićima]] u kojoj su crnogorske postrojbe, pristigle u pomoć Bjelopavlićima i Piperima, potukle Mahmut-pašu i njegovu vojsku. No, već u rujnu iste godine je Mahmuat-paša koncentrirao još jaču vojsku u okolici [[Podgorica|Podgorice]] s namjerom da pravcem Lješkopolje-Krusi-Carev laz-Rijeka Crnojevića prodre na Cetinje. Crnogorci su Mahmut-pašu držali za svoga najvećega protivnika a željeli su se i osvetiti zbog paljevine Cetinjskoga manastira.

===Prijetnje===
[[Petar I. Petrović Njegoš]], crnogorski crkveni i [[državni poglavar]] obratio se Mahmut-paši pismom s pitanjem zbog čega gomila trupe prema Crnoj Gori. Mahmut-paša je tvrdio kako nema namjeru udariti na Crnu Goru, već samo na Pipere i Bjelopavliće (Brđane), zbog toga što su se ovi osilili, i „''puteve zatvorili, i u gradove turske zabun učinili''”. Mahmut-paša poručio je Petru da će (izvornik na crnogorskom) "''svakoga ko bi eventualno pokušavo da pomogne Bjelopavlićima i Piperima „ćerati ljutom Albanijom”''". No, Crnogorci i [[Brđani (Crnogoric)|Brđani]] su [[Stega|Stegom]] dali pisanu prisegu kako će se ujediniti i zajedno obraniti.

===Odgovor===
Prije sukoba, [[Sveti Petar Cetinjski]] je uputio poslanicu [[turci|turskom]] [[vezir]]u u [[Skadar|Skadru]], koja osvjetljava nastojanja za ujedinjenje Brđana sa drugim Crnogorcima:

* ''"Što mi pišeš da Brđanima pomoć ne dajem i da ih ne puštim u Cernu Goru, to mi nemoj govoriti, što mi zakon i moja duša ne da učiniti. Brđani su moja braća kao i Crnogorci..."''<ref> "Petar I Petrović - DJELA", CID [[Podgorica]] [[1999.]] godine </ref>

===Pripreme za bitku===
Koncentriranjem kod Podgorice i pokretom turskih postrojbi u drugoj polovici rujna [[1796.]] osobno je zapovijedao Mahmut-paša'. Na drugoj strani, Petar, također je osobno mobilizirao i na bojišnici predvodio Crnogorce. Jednim dijelom crnogorske vojske je zapovijedao [[guvernadur]] [[Jovan Radonjić]].

===Turski prodor===
Do sukoba je došlo [[22. rujna]] [[1796.]] kada je Mahmut-paša naredio svojim postrojbama da forsiraju desnu obalu rijeke [[Sitnica|Sitnice]]. Na glavnom pravcu udara se našlo selo [[Krusi]].

Prednji turski odredi su bili izuzetno jaki i brojni, svi do jednoga opskrbljeni vatrenim naoružanjem te su probili prvu crtu crnogorske obrane, nastavili prodirati uz okolna brda, dok je za njima nastupala glavnina turskih postrojba.

===Protuudar===
Turski se prodor odvijao po dubini i na relativno širokom bojnom polju. No, naprije su Crmničani i Riječani krenuli u protuudar po krilima, sužavajući bojište i nabacujući turske snage na glavninu crnogorskih postrojba.

Izgleda da su se turski časnici loše orijentirali jer je glavnina Mahmut-pašine vojske više spontano nego planirano nastavila prodirati po najnezgodnijem taktičkom pravcu ka rejonu sela Krusa gdje ih je u savršenoj tišini i disciplini čekao [[vladika]] Petar sa oko 3.000 Crnogoraca.

Kada su Turci izbili na Kruse prolomio se stravičan urlik Crnogoraca koji su, sa isukanim sabljama i noževima, krenuli u opći protudar.

===Sječa===
Oko Krusa, na visovima iznad Sitnice i na ostalim padinama iznad [[Lješkopolje|Lješkopolja]] otpočela je sječa turske vojske koja je trajala oko tri sata. Kako su kroničari primijetili, turska vojska je bila potpuno nevična takovoj borbi i nakon što je krvoproliće počelo njihovi su prednji odredi bili paralizirani strahom.

Panika i nered su se proširili i na glavninu nastupajuće turske vojske. Kako kroničari izvješćuju, "neustrašivi Mahmut-paša" uzjahao je konja i sa svojom osobnom gardom krenuo u juriš. Crnogorci su njegovu markantnu pojavu odmah zamjetili i ustremili se na njega. Mahmut-paša je, prema jednoj verziji, pogođen metkom, a prema drugoj, manje vjerojatnoj, s konja je oboren udarom sablje.

===Glava===
Bogdan Vukov Nikolić iz sela Zalazi ga je prvi zaskočio i dok je Mahmut-paša bio u samrtnom hropcu odsjekao mu glavu.

Glava Mahmut-paše je nabijena na koplje i tako je donesena na Cetinje, u Cetinjski manastir'', koji je [[1785.]] Mahmut-paša zapalio.

Pogibijom Mahmut-paše, turska vojska se dala u bijeg ka utvrdama okolo Podgorice, gonjena crnogorskim postrojbama. Zaplijenjeno je desetak turskih barjaka i veliki ratni materijal.

Glava Mahmut-paše odljevena je u [[bronca|bronci]] i danas se čuva u [[Cetinjski manastir|Cetinjskom manastiru]].

==Vanjske poveznice==
* [http://www.montenegrina.net/pages/pages1/istorija/cg_u_xix_vijeku/sazdanje_crnogorske_nacionalne_drzave_b_pavicevic.htm Akademik Branko Pavićević: Sazdanje crnogorske nacionalne države(1796-1878.)]
* [http://www.rtvin.com/index.php?option=com_content&view=article&id=6751:iva-istina-14012011&catid=8:video&Itemid=29 Emisija "Živa istina" RTV IN 14.1.2011. gost Akademik Radovan Radonjić (VIDEO) ]
* [http://montenegrina.net/pages/pages1/istorija/petrovici_xviii_vijek/rtcg_guvernaduri.html RT CG emisija "GUVERNADURI"]

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]]
[[Kategorija:Crna Gora pod vlašću Petrovića (1696. – 1918.)]]
[[Kategorija:Osmanske bitke|Krusi]]
[[Kategorija:Novovjekovne bitke|Krusi]]

Bitka na Krusima - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica