WikiSysop: bnz

2022-04-28T15:28:07Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 15:28, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitka za Dorostoru'''-->~~[[Datoteka:Sviatoslav1.png\|mini\|desno\|300px\|Granice Kijevske Rusije na početku vladavine Svjatoslava su crvene, dok su narandžastom bojom označene granice Svjatoslavovih osvajanja]]		[[Datoteka:Sviatoslav1.png\|mini\|desno\|300px\|Granice Kijevske Rusije na početku vladavine Svjatoslava su crvene, dok su narandžastom bojom označene granice Svjatoslavovih osvajanja]]
	'''Bitka za Dorostoru''' se vodila između [[Bizant]]a i [[Kijevska Rusija\|Kijevske Rusije]] [[971.]] godine. Ova skupina bitaka je postala povijesna prekretnica cijele regije.		'''Bitka za Dorostoru''' se vodila između [[Bizant]]a i [[Kijevska Rusija\|Kijevske Rusije]] [[971.]] godine. Ova skupina bitaka je postala povijesna prekretnica cijele regije.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-26T01:39:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Sviatoslav1.png|mini|desno|300px|Granice Kijevske Rusije na početku vladavine Svjatoslava su crvene, dok su narandžastom bojom označene granice Svjatoslavovih osvajanja]]
'''Bitka za Dorostoru''' se vodila između [[Bizant]]a i [[Kijevska Rusija|Kijevske Rusije]] [[971.]] godine. Ova skupina bitaka je postala povijesna prekretnica cijele regije.

==Predigra==

Između druge polovice 9. stoljeća i druge polovice 10. stoljeća predstavnici dinastije [[Rjurikoviči|Rjurikoviča]] su uspjeli osvojiti velika prostranstva Rusije od današnjeg [[Sankt Peterburg]]a pa sve do [[Crno more|Crnog]] i [[Kaspijsko more|Kaspijskog mora]]. Na čelo ove moćne države [[942.]] godine dolazi kijevski knez [[Svjatoslav I., veliki knez Kijeva|Svjatoslav]] koji će utrostručiti prvobitni državni teritorij.

S druge strane u Bizantu je [[963.]] godine car postao proslavljeni general [[Nikefor II. Foka]]. Za njega diplomacija i njene norme su bile nešto potpuno beznačajno što će dovesti do velikog broja diplomatskih incidenata. Jedan od njih će biti obustava plaćanja danka Bugarskoj [[966.]] što dovodi na opće carevo iznenađenje do objave rate. Kako je cijela karijera Nikefora bila posvećena ratu s [[Arapi]]ma ova objava rata će dovesti do improvizacije ili bolje govoreći kupovine kijevske vojne pomoći koja bi trebala napasti [[Bugarska|Bugarsku]] s sjevera.

Svjatoslav se na ovu ekspediciju uputio s 50 000 - 60 000 vojnika koji su tijekom prve bitke kod [[Dorostorum]]a [[968.]] godine ostvarili potpunu pobjedu nad [[Bugari]]ma. Oduševljen i istovremeno zabrinut potpunim kijevskim uspjehom car Nikefor se zahvalio Svjatoslavu na pomoći i zamolio ga da napusti Bugarsku. U odgovoru Svjatoslav je poslao ultimatum Bizantu da mu prepusti sve posjede u Europi zajedno [[Carigrad]]om ili će se njihove države naći u ratu. Kako bi svima postalo jasno da to misli ozbiljno Svjatoslav je [[969.]] godine protivno željama bojara i svoje majke premjestio svoj glavni grad iz [[Kijev]]a u [[Perejaslavec]] na ušću [[Dunav]]a. Kako bi odobrovoljio bojare on također dijeli svoje ruske zemlje na tri dijela među svojim sinovima. Gotovo istovremeno u Carigradu dolazi do dvorskog [[puč]]a i na čelo države stupa novi general [[Ivan I. Cimisk]].

==Bitka==

Do prve bitke ovog rata dolazi [[970.]] godine kada su na samo 100 kilometara od [[Carigrad]]a bizantske snage uspjele zaustaviti četiri puta brojnijeg protivnika. Posljedica ove prve pobjede postaje Svjatoslavovo napuštanje [[Perejaslavec]]a i premještanje svoga središta u bolje utvrđeni Dorostorum. Sljedeće godinu novi general-car Bizanta je pokrenuo veliki vojni pohod s ciljem potpunog uništenja protivnika. Kako bi spriječio dolazak pojačanja iz Kijeva kao i mogućnost Svjatoslavovog bijega on šalje svoju mornaricu kako bi blokirala [[Dunav]].

Prva od grupe bitaka koje se vode oko Dorostorum se dogodila [[12. travnja]] [[971.]] kada [[Ivan I. Cimisk]] tek uz pomoć garde pobjeđuje kijevske trupe vođene od svojih generala. Sam Svjatoslav je odlučio dočekati svoga protivnika kod Dorostoruma kada bi u teoriji njegove odmorne trupe trebale imati prednost nad Bizantskim koje će biti umorne od prve bitke i dugog marširanja.

Ta druga, a najvjerojatnije i odlučujuća bitka se vodila [[23. travnja]] [[971.]] godine pred zidinama Dorostoruma. Zavisno od gledišta povjesničara ona je završila pobjedom Bizanta ili nerješenim ishodom pošto niti jedna vojska nije ostvarila svoj cilj. Gledajući iz perspektive Bizanta njihova [[konjica]] nije uspjela probiti bojni red kijevskog [[pješaštvo|pješaštva]] kojoj je odgovarao teren, dok iz kijevske perspektive njihovo pješaštvo nije uspjela potući veoma pokretljivu neprijateljsku konjicu. Rezultat toga je ipak u konačnici bila Bizantska taktička pobjeda pošto je Svjatoslav ostao u Dorostorumu kojega se tada našao u opsadi. Bez obzira na to njegova vojska nije bila uništena tako da nekoliko dana poslije u iznenadnom napadu uništava [[opsadne sprave]] Bizanta. U očaja zbog gladi koja će uskoro nastupiti unutar gradskih zidina tamošnje kijevske i bugarske trupe (koje su lojalne Kijevu) će vršiti i ljudske žrtve kako bi odobrovoljili bogove. To im neće pomoći tako da se Svjatoslav odlučio na čekanje prave prilike za posljednju bitku.

[[Datoteka:Persecution of Russ by the Byzantine army John Skylitzes.jpg|mini|lijevo|400px|Proganjanje Svjatoslavovih ratnika od strane bizantske vojske. Minijatura iz 11 stoljeća]]Ona se ukazala [[22. srpnja]] [[971.]] godine kada se olujno nevrijeme spustilo na Dorostorum. U nadi da je to ona dugoočekivana prilika Svjatoslavova vojska je napustila Dorostorum i napala bizantsku vojsku. Ta oklada se veoma brzo pokazala kao odlučujuća greška pošto se [[kiša|kišno]] nevrijeme s jakim vjetrom pokazalo kao veća smetnja kijevskom pješaštvu nego bizantskoj konjici. Sljedećeg dana su počeli mirovni pregovori koji će potvrditi potpunu pobjedu Bizanta pošto će Svjatoslav prepustiti Bugarsku protivniku i istovremeno garantirati sigurnost bizantskih posjeda na [[Krim]]u.

==Nakon bitke==

Na svom povratku kući ostaci vojske kneza Svjatoslava će biti napadnuti i uništeni od [[Pečenezi|Pečeneza]]. Sam [[Svjatoslav]] će tada izgubiti život, a njegova država će ući u kratkotrajni građanski rat. Bez obzira na kasnije uspostavljanje unutrašnjeg mira nakon ovog rata sve do 19. stoljeća ruske države više nikada neće pokušati invaziju [[Balkan]]a.

Bizant će s druge strane nakon kratke vladavine [[Ivan I. Cimisk|Ivana I. Cimiska]] doći u svoje zlatno doba tijekom gotovo pola stoljeća vladavine [[Bazilije II.|Bazilija II.]]

Ove obje države će nakon druge polovine 11. stoljeća ući u spiralu propadanja nakon koje se više nikada neće oporaviti.

==Literatura==

Ю. H. Лyбченkoв : Пoдлиннaя иcтopия Рюрикoвич

[[Kategorija:Bugarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Ruske bitke|Dorostor]]
[[Kategorija:Bizantske bitke|Dorostor]]
[[Kategorija:Srednjovjekovne bitke|Dorostor]]
[[Kategorija:Opsade|Dorostor]]
[[Kategorija:Kijevska Rus']]
[[Kategorija:Ukrajinska vojna povijest]]
[[Kategorija:Vojna povijest 10. stoljeća|Dorostor]]

Bitka za Dorostoru - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica