WikiSysop: bnz

2022-04-28T16:16:55Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 16:16, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bitumen'''-->~~[[datoteka:Bitumen.jpg\|mini\|250px\|desno\|Prirodni bitumen.]]		[[datoteka:Bitumen.jpg\|mini\|250px\|desno\|Prirodni bitumen.]]

	[[datoteka:Bitumen2.jpg\|mini\|250px\|desno\|Asfaltni bitumen.]]		[[datoteka:Bitumen2.jpg\|mini\|250px\|desno\|Asfaltni bitumen.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-16T11:17:19Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Bitumen.jpg|mini|250px|desno|Prirodni bitumen.]]

[[datoteka:Bitumen2.jpg|mini|250px|desno|Asfaltni bitumen.]]

[[datoteka:Bitumazione.jpg|mini|250px|desno|Najveći dio bitumena se troši u [[Cestogradnja|cestogradnji]] za izradbu asfaltnih [[Kolnik|kolnika]], [[Aerodrom|aerodromskih pista]] i [[Pločnik|pločnika]] (cestovni bitumen).]]

[[datoteka:DachpappeVerschweißen.JPG|mini|desno|250px|Postavljanje [[Krovna ljepenka|krovne ljepenke]] kao [[Hidroizolacija|hidroizolacije]] na ravnim [[krov]]ovima.]]

'''Bitumen''' ([[Latinski jezik|lat.]] zemljana smola) je zajednički naziv za smjesu [[Organski spojevi|organskih spojeva]] koji su nastali raspadom biljnih i životinjskih ostataka ('''prirodni bitumeni''') ili nastaju kao crni nehlapljivi ostaci pri [[Destilacija|destilaciji]] [[Nafta|nafte]] ('''asfaltni bitumen'''). Sastoji se od [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] i [[Kisik|kisikovih]] spojeva s primjesama [[Dušik|dušičnih]] i [[Sumpor|sumpornih]] spojeva te [[Mineral|minerala]]. Topljiv je u [[Ugljični disulfid|ugljičnom disulfidu]] ili [[Benzen|benzenu]] a raznolik je po fizikalnim svojstvima. U bitumene se ubrajaju [[zemni plin]], [[nafta]], [[Asfaltit|asfaltiti]], [[ozokerit]] i dio bituminoznih [[Ugljen|ugljena]], prirodnih [[Asfalt|asfalta]] i bituminoznih [[Škriljevac|škriljevaca]] topljivih u [[Ugljični disulfid|ugljikovome disulfidu]], zatim proizvodi [[Destilacija|destilacije]] i krekiranja [[Nafta|nafte]] te suhe destilacije ugljena ako su topljive u ugljikovome disulfidu.

Prirodni bitumeni nastali su od makroflore, [[Mikroflora|mikroflore]] i [[Fauna|faune]]: od [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[Bjelančevine|bjelančevina]], [[smola]], [[lignin]]a, [[vosak|voska]] i [[masti]], izravnim ili neizravnim, pretežito [[Mikrobiologija|mikrobiološkim]] kemijskim promjenama. Raznoliki su po fizikalnim svojstvima, a to je posljedica razlika u strukturi [[tlo|tla]] i u [[Geotermalna energija|geotermičkim prilikama]] u kojima su nastali. Ako su slojevi bili nepropusni, zadržale su se [[tekućine]] ili plinovi ([[prirodni plin]]). Međutim, moglo se dogoditi da plinovi nestanu, pa je zaostao samo tekući bitumen ([[nafta]]); ako su zbog propusnosti slojeva nestale lake komponente, nastali su gusti, rastezljivi bitumeni (asfaltni bitumeni).

U užem (tehničkom) smislu, bitumen je naziv za [[asfalt]]ni bitumen, crnu, ljepljivu, čvrstu ili polučvrstu masu koja se sastoji od [[Ugljikovodici|ugljikovodika]] i njihovih nemetalnih derivata; topljiva je u [[ugljik]]ovom disulfidu, a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradbom [[nafta|nafte]]. Tehnički bitumen dobiva se kao ostatak [[Destilacija|destilacije]] ili [[rafinacija|rafinacije]] nafte ili je pak proizvod obradbe naftnih derivata. Najveći se dio bitumena troši u [[cestogradnja|cestogradnji]] za izradbu asfaltnih [[kolnik]]a, [[aerodrom]]skih pista i [[pločnik]]a (cestovni bitumen) te u [[građevinarstvo|građevinarstvu]] za [[hidroizolacija|hidroizolaciju]] ([[temelj]]a, [[zid]]ova, [[krov]]ova), oblaganje [[kanal]]a hidroobjekata, zalijevanje betonskih reški i drugo. Dio bitumena troši se i prerađuje u industriji (industrijski bitumen), na primjer za zalijevanje [[baterija]] i [[kabel]]a, u proizvodnji [[Nalič|boja i lakova]], te za zaštitu od [[korozija|korozije]]. <ref> '''bitumen''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7927] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2019.</ref>

== Povijest ==
Bitumen je jedan od najstarijih prirodnih [[Građevinski materijal|građevinskih materijala]] u povijesti čovječanstva. [[600. pr. Kr.|600 g. pr. Kr.]] [[Semiramidini viseći vrtovi|viseći vrtovi Semiramisa]] (jedno od [[Sedam svjetskih čuda|sedam svjetskih čuda]]) bili su [[brtva|brtvljeni]] bitumenom i [[Pijesak|pijeskom]]. Takvi vrtovi s izvanrednom izvedbom navodnjavanja su vjerojatno prve dokumentirane ozelenjene ravne (krovne) plohe. [[Stari Egipat|Stari Egipćani]] izolirali su s bitumenom trup svojih [[lađa]] te malih [[Čamac|čamaca]] na [[Nil|Nilu]] što se radi i sve do današnjeg dana. Na [[Europa|europskom kontinentu]] dokumenti o izoliranju s bitumenom pojavili su se mnogo kasnije. [[Albrecht Dürer]] spominje [[1518.]] pokrov jednog [[Samostan|samostana]] koji je imao niži ravni krov izoliran s bitumenom.

== Vrste bitumena ==
*'''prirodni bitumen''': danas prevladava teorija da nastaje od [[Makroflora|makroflore]], [[Mikroflora|mikroflore]] i [[Fauna|faune]]: od [[Ugljikohidrati|ugljikohidrata]], [[Bjelančevine|bjelančevina]], [[smola]], [[Lignin|lignina]], [[Vosak|voska]] i [[masti]], izravnim ili neizravnim, pretežito [[Mikrobiologija|mikrobiološkim]] kemijskim promjenama. Raznolik je po fizikalnim svojstvima a to je posljedica razlika u strukturi tla i u geotermičkim prilikama u kojima je nastao. Ako su slojevi bili nepropusni, zadržale su se tekućine ili plinovi. Međutim, moglo se dogoditi da plinovi nestanu pa je zaostao samo tekući bitumen. Ako su zbog propusnosti slojeva nestale lake komponente, nastali su gusti, rastezljivi bitumeni (asfaltni bitumeni).
*'''asfaltni bitumen''': crna, ljepljiva, čvrsta ili polučvrsta masa koja se sastoji od ugljikovodika i njihovih [[Nemetali|nemetalnih]] derivata. Topljiva je u ugljikovom disulfidu a nalazi se u prirodi ili se dobiva preradom nafte. Dobiva se kao ostatak destilacije ili rafinacije nafte ili je pak proizvod obradbe naftnih derivata.

== Primjena ==
Snažnija primjena bitumenskog materijala za izolacije počinje početkom/sredinom [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. [[Industrijalizacija|Industrijalizacijom]] se proširila upotreba bitumena kao [[Izolator|izolacijskog]] sredstva sve do danas pa je tako konačno dobio pravo značenja. Najveći dio bitumena se troši u [[Cestogradnja|cestogradnji]] za izradbu asfaltnih [[Kolnik|kolnika]], [[Aerodromska pista|aerodromskih pista]] i [[Pločnik|pločnika]] (cestovni bitumen) te u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] za [[Hidroizolacija|hidroizolaciju]] (temelja, zidova, krovova), oblaganje kanala hidroobjekata, zalijevanje betonskih reški i drugog. Dio bitumena se troši i prerađuje u industriji (industrijski bitumen), na primjer za zalijevanje [[baterija]] i [[kabel]]a, u proizvodnji [[nalič|boja i lakova]] te za zaštitu od [[korozija|korozije]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Bitumen}}
*[http://proleksis.lzmk.hr/12439/ Bitumen - Proleksis enciklopedija online]
*[http://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7927 Bitumen - Enciklopedija.hr]
*[http://www.katran.hr/bitumen.php?lng=HRV Bitumen i okoliši - Katran Hidroizolacija d.o.o.]

[[Kategorija:Građevinski materijali]]

Bitumen - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica