WikiSysop: bnz

2022-04-28T16:38:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 16:38, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bizmut'''-->~~{{Kemijski_element		{{Kemijski_element
	\| ime = bizmut		\| ime = bizmut
	\| simbol = Bi		\| simbol = Bi

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-26T09:25:43Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Kemijski_element
| ime = bizmut
| simbol = Bi
| redni_broj = 83
| kemijska_skupina = slabi metali
| grupa = 15
| perioda = 6
| blok = p
| gustoca = 9780
| tvrdoca = ?
| taliste = 271 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| vreliste = 1560 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| atomska_masa = 208,98040(1) <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
| EK1 = ksenon
| EK2 = Xe
| e_konfiguracija = 4f145d106s26p3 <ref name="Sebastian Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1</ref>
}}
==Osobine==

'''Bizmut''' (novol. bisemutum < njem. Wismut, Bismut) je mekan i krt, crvenkast ili srebrnobijel teški metal niska tališta (271 °C). Elemenatni bizmut se najčešće upotrebljava za izradu slitina niskog tališta s kadmijem i kositrom. Pri skrućivanju se širi (kao voda), pa se staklena kugla napunjena tekućim bizmutom rasprsne kad se bizmut skrutne. Zbog toga svojstva kao i zbog toga što vjerno reproducira najfinije konture predloška, upotrebljava se za dobivanje vrlo jasnih otisaka. Bizmut je najčešće dijamagnetičan od svih metala, a termička mu je provodnost, osim žive, najmanja.

Bizmut sa spojevima tvori trovalentne i petovalentne spojeve. Spada u grupu teških metala i nema nikakvu ulogu u ljudskom tijelu i time je klasificiran kao otrovni metal, ali znatno manje od njegovih susjeda u periodnom sustavu ([[antimon]]a, [[polonij]]a i [[olovo|olova]]).

Stabilan u vodi i na zraku. Otapa se samo u koncentriranoj [[nitratna kiselina|nitratnoj]] i vrućoj [[sulfatna kiselina|sulfatnoj kiselini]]. Toplinska vodljivost mu je najniža od svih metala, osim žive. Slab je vodič struje i ima najveći [[Hallov efekt]] od svih metala.

Bizmut je vrlo cijenjen metal, jer se lako tali. Na zraku izgara u žuti trioksid (Bi2O3).

Najčešći bizmutov mineral je [[bismit]] (Bi2O3).

==Otkriće==

Bizmut je [[1753.]] godine otkrio [[Claude Geofroy]] ([[Francuska]]). Ime mu dolazi od njemačkog naziva ''Weisse Masse'' - bijele nakupine što je kasnije prešlo u ''wismut'' i ''bisemutum''.

==Dobivanje==

Bizmut se dobiva iz sulfidne rude prženjem u oksid i redukcijom oksida u metal [[ugljen]]om ili [[koks]]om. Važno je i dobivanje bizmuta kao sporednog proizvoda pri proizvodnji bakra i olova. 
Sirovi bizmut rafinira se pretaljivanjem ili elektrolizom.

==Uporaba==
[[Datoteka:Wismut Kristall und 1cm3 Wuerfel.jpg|260px|minijatura|desno|Bizmut u obliku sintetskog [[kristal]]a i u obliku [[kocka|kocke]].]]
Sam se ne upotrebljava, već služi za pripravu lakotaljivih legura (slitina) – s niskim talištima (ispod 100 °C), tako da se tale i u vrućoj vodi. 
Jedna od najpoznatijih takvih slitina je Woodova slitina, koja se tali već na 60 °C. Takve se slitine upotrebljavaju za lemljenje, u automatskim dojavnicama požara i električnim osiguračima, te u tiskarstvu.

Bizmut se koristi kao [[legura]] za snažne magnete - [[bismanol]] (BiMn).

===Bizmutovi spojevi===

Topljivi bizmutni spojevi su otrovni, dok netopljivi nisu.

Neki bizmutni spojevi (oksidnitrat, karbonat, salicilat) služe u [[medicina|medicini]] (kao antiseptivi, adstringensi, za liječenje [[proljev]]a /ubija bakterije koje izazivaju proljev/ i u organskim preparatima za liječenje [[sifilis]]a), u kozmetici, u proizvodnji optičkog stakla s jakim lomom svjetlosti i za bojanje na porculanu.

* '''Bizmutov(III) nitrat''' (Bi(NO3)3), najvažniji je spoj bizmuta. Tvori velike, bezbojne, triklinske prizmatične kristale koji se otapaju u razrijeđenoj kiselini. Upotrebljava se za dobivanje drugih bizmutovih soli i preparata, npr. bizmut subnitrata koji se koristi u medicini kao sredstvo za stezanje tkiva i kao takvoga se može kupiti u ljekarni.

==Izvori==
{{izvori}}

{{wječnik}}

{{Kemijski elementi}}
{{Mrva-kem-el}}

[[Kategorija:Kemijski elementi]]

Bizmut - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica