WikiSysop: bnz

2022-04-28T18:56:04Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 18:56, 28. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bjeloruski jezik'''-->~~'''Bjeloruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bel bel]), [[Istočnoslavenski jezici\|istočnoslavenski jezik]] koji je materinski jezik oko devet milijuna [[bjelorusi\|Bjelorusa]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bel Ethnologue (16th)]</ref>.		'''Bjeloruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bel bel]), [[Istočnoslavenski jezici\|istočnoslavenski jezik]] koji je materinski jezik oko devet milijuna [[bjelorusi\|Bjelorusa]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bel Ethnologue (16th)]</ref>.
	{{Infookvir jezik\|ime=Bjeloruski jezik		{{Infookvir jezik\|ime=Bjeloruski jezik
	\|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=белару́ская мо́ва		\|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=белару́ская мо́ва

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T05:25:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bjeloruski jezik''' (ISO 639-3: [http://www.sil.org/iso639-3/documentation.asp?id=bel bel]), [[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski jezik]] koji je materinski jezik oko devet milijuna [[bjelorusi|Bjelorusa]]<ref>[http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=bel Ethnologue (16th)]</ref>.
{{Infookvir jezik|ime=Bjeloruski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=белару́ская мо́ва
|države= [[Bjelorusija]], [[Poljska]] i 14 inih država
|regije=[[Europa]]
|govornici= 7-8 milijuna
|rang=
|jezična porodica=[[indoeuropski jezici|indoeuropski]]
:[[slavenski jezici|slavenski]]
::[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
:::'''bjeloruski'''
|država= [[Bjelorusija]] i 12 općina u [[Vojvodstvo Podlesje|Vojvodstvu Podlesje]] u [[Poljska|Poljskoj]]
|ustanova= [[Bjeloruska akademija znanosti]] <br> ''Нацыянальная акадэмія навукаў Беларусі''
|iso1=be|iso2=bel|sil=BEL
}}

== Srednjovjekovna povijest ==
Već od [[12. stoljeće|12. stoljeća]] na bjeloruskom se području razvijala crkvenoslavenska pismenost čiji je najpoznatiji predstavnik biskup Ćiril iz Turova. Bjeloruskim je crkvenoslavenskim pisana [[Prijevodi Biblije na bjeloruski jezik|«Biblija Ruska»]] koju je u [[Prag]]u [[1517.]] – [[1519.]] izdao [[Francysk Skaryna]] (Skorina). Osim toga, u Litvanskom je Velikom Vojvodstvu od [[14. stoljeće|14.]] do [[17. stoljeće|17. stoljeća]] u uporabi bio i tadašnji narodni bjeloruski jezik koji je u [[16. stoljeće|16. st.]] stekao položaj i službenog jezika. U tom su stoljeću [[starobjeloruski jezik|starobjeloruskim]] književnim jezikom (''starabelaruskaja litaraturnaja mova'') tiskane različite protestantske knjige. S. Budny je izdao katekizam ([[1562.]]) i prijevod Novog zavjeta ([[1574.]]), a V. Cjapinski (Tjapinski) oko [[1580.]] tiskao je evanđelistar. Službena je uporaba jezika zabranjena [[1696.]] g.

== Bjeloruski u doba nacionalnih preporoda u [[Europa|Europi]] ==

U prvoj se polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] pojavljuju prva književna djela na bjeloruskome narodnom jeziku, ali je tek nakon revolucije [[1905.]] službeno dopuštena njegova uporaba. Osobito je važnu ulogu u razvoju suvremenoga bjeloruskog standardnog jezika odigrao časopis »[[Naša niva]]« oko kojega su se okupili najpoznatiji pisci i publicisti [[bjeloruski narodni preporod|bjeloruskoga narodnog preporoda]].

== Bjeloruski u [[SSSR]]-u ==

Od [[1933.]] do [[1990.]] bjeloruski je bio izložen snažnoj i sustavnoj rusifikaciji tako da danas velik broj Bjelorusa uopće ne govori materinski jezik. Prema popisu stanovništva [[1989.]] od 7,9 milijuna [[Bjelorusi|Bjelorusa]] u [[Bjeloruska SSR|Bjelorusiji]], samo je 6,34 milijuna (80,25%) navelo bjeloruski kao materinski jezik.

== Bjeloruski u nezavisnoj [[Bjelorusija|Bjelorusiji]] ==

Između [[1990.]] i [[1994.]] nastupilo je kratko razdoblje nacionalnoga buđenja i preporoda. U [[siječanj|siječnju]] [[1990.]] Vrhovni je sovjet Bjelorusije proglasio bjeloruski službenim jezikom. Međutim, [[1995.]] g., poslije referenduma, službenim je jezikom proglašen i ruski, nakon čega je, u doba čvrstorukaškoga režima [[Aleksandar Lukašenko|Lukašenka]], nastupilo ponovno razdoblje intenzivne rusifikacije i omalovažavanja bjeloruskog jezika, tako da mu je danas ugrožen ne samo položaj standardnog jezika već i samo postojanje. Od [[16. stoljeće|16. stoljeća]] do [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] bjeloruski su se tekstovi pisali i [[ćirilica|ćirilicom]] i [[latinica|latinicom]], a danas se bjeloruski piše samo ćirilskim pismom koje ima 32 znaka.

== Vidi još ==

*[[trasjanka]]
*[[lacinka]]
*[[taraškevica]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[[:be:|Wikipedija na bjeloruskom]]
*[[:be-x-old:|Wikipedija na bjeloruskom (taraškievica)]]
*[http://www.ethnologue.com/14/show_language.asp?code=RUW Ethnologue (14th)]
*[http://www.ethnologue.com/15/show_language.asp?code=bel Ethnologue (15th)]
* [http://kamunikat.org/Kalita_Ina.html Калита И. В. Современная Беларусь: языки и национальная идентичность. Ústí nad Labem, {{ISBN|978-80-7414-324-3}}, 2010, 300 s. s. 112-190.]

{{Istočnoslavenski jezici}}
{{Bjelorusija}}

[[Kategorija:Istočnoslavenski jezici]]
[[Kategorija:Bjeloruski jezik| ]]
[[Kategorija:Jezici Bjelorusije]]
[[Kategorija:Jezici Poljske]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:B]]

Bjeloruski jezik - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica