WikiSysop: bnz

2022-04-29T09:49:39Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 09:49, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Blaise Pascal'''-->~~
	{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Blaise Pascal		\| ime = Blaise Pascal

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

2022-03-02T09:40:46Z

izbriši nepotrebne poveznice

←Starija inačica		Inačica od 09:40, 2. ožujka 2022.
Redak 111:		Redak 111:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{~~{wikicitat}}~~		{
	;Mrežna mjesta		;Mrežna mjesta
	* M. S., ''"Misli" o čovjeku, koji traži Boga'' [https://hrcak.srce.hr/59151 1. dio]		* M. S., ''"Misli" o čovjeku, koji traži Boga'' [https://hrcak.srce.hr/59151 1. dio]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T02:35:48Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 02:35, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Blaise Pascal'''-->~~{{izdvojeni članak\|kolovoz, 2018.}}~~		<!--'''Blaise Pascal'''-->
	{{Infookvir znanstvenik		{{Infookvir znanstvenik
	\| ime = Blaise Pascal		\| ime = Blaise Pascal

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-24T00:11:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|kolovoz, 2018.}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime = Blaise Pascal
| slika = Blaise pascal.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. lipnja]] [[1623.]]
| mjesto_rođenja = [[Clermont-Ferrand]], [[Auvergne]], [[Francuska]]
| datum_smrti = [[19. kolovoza]] [[1662.]]
| mjesto_smrti = [[Pariz]], [[Francuska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Francuzi|francusko]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[filozofija]] <br> [[matematika]] <br> [[fizika]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| poznat_po = [[Pascalov zakon]] <br> [[Pascalov trokut]] <br> [[Pascalov teorem]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| fusnote =
}}
[[datoteka:Blaise Pascal 2.jpg|mini|desno|250px|Pascalov [[portret]].]]

[[datoteka:Conic Sections.svg|mini|desno|250px|Presjeci stošca ravninom mogu biti [[krug]], [[elipsa]], [[parabola]] ili [[hiperbola (krivulja)|hiperbola]].]]

[[datoteka:Arts et Metiers Pascaline dsc03869.jpg|mini|desno|250px|[[Pascalina]] je bila prvi [[Računalo|računalni stroj]] u povijesti.]]

[[datoteka:Pascal's Barrel.png|mini|desno|250px|Pokus koji je osmislio i izvršio Blaise Pascal 1646., a prikazuje djelovanje [[Pascalov zakon|Pascalovog zakona]].]]

[[datoteka:Hydraulic Force, language neutral.png|mini|desno|250px|Način rada [[Hidraulička preša|hidrauličke preše]].]]

[[datoteka:Pascal's triangle 5.svg|mini|desno|250px|[[Binomni poučak|Binomni koeficijenti]] se mogu izračunati kao dijelovi Pascalova trokuta, gdje je svaki broj zbroj ona dva iznad njega.]]

[[datoteka:Pascaltheoremgenericwithlabels.svg|mini|desno|250px| ''Pascalov pravac'' GHK šesterovrha ABCDEF upisan u elipsu. Protustrane šesterovrha imaju istu boju.]]

'''Blaise Pascal''' ([[Clermont-Ferrand]], [[19. lipnja]] [[1623.]] – [[Pariz]], [[19. kolovoza]] [[1662.]]), [[Francuska|francuski]] [[filozof]], [[matematičar]] i [[fizičar]]. Godine 1647. započeo je mjerenja [[Atmosferski tlak|tlaka u atmosferi]] i otkrio da se s visinom tlak snizuje, te zaključio da iznad [[atmosfera|atmosfere]] postoji [[vakuum]]. U [[pokus]]ima provedenima u Parizu rabio je [[barometar]] s vodenim stupcem (1647. – 1648.). Utvrdio je da tlak zraka ovisi o [[temperatura|temperaturi]] i [[Vlažnost zraka|vlazi]] i time postavio svojevrsne temelje [[meteorologija|meteorologije]]. Proučavao je [[Mehanika fluida|hidrostatiku]] i tlaka u tekućinama ([[Pascalov zakon]]). Zasnovao je [[Teorija vjerojatnosti|teoriju vjerojatnosti]] proučavajući igre na sreću, u [[geometrija|geometriji]] je prije [[Gottfried Leibniz|Gottfrieda Leibniza]] izveo prvo [[Integral|parcijalno integriranje]] (1659.), bavio se [[Teorija brojeva|teorijom brojeva]], [[Infinitezimalni račun|infinitezimalnim računom]] i drugim. Osim jedinice za tlak, po njemu je nazvan i binomni poučak – [[Binomni poučak|Pascalov trokut]].<ref>'''Pascal, Blaise''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=46851] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

U svojem djelu ''Pisma provincijalcu'' brani moralnu rigoroznost francuskih [[Jansenizam|jansenista]] i napada [[jezuiti|jezuitske]] teologe zbog – kako su on i drugi jansenisti sagledavali – jezuitske popustljivosti na području [[Moralna teologija|moralne teologije;]] također je napao pokušaj Isusovaca da u Kini prilagode katoličku liturgiju kineskoj kulturnoj tradiciji. Tim je literarnim djelom, koje je brzo steklo popularnost, utjecao na kasnije ukidanje jezuitskog reda u Francuskoj 1764. godine.

U nizu svojih djela naglašava kako tek na području osjećaja nestaju granice između sumnje i sigurnosti koje muče racionalnog čovjeka. Njegov izvanredan [[matematika|matematički talent]] dolazi do izražaja u njegovoj 16. godini, kada je napisao svoje djelo o čunosječnicama, u kojemu je postavio svoj teorem šesterovrhu ('''''Pascalov teorem'''''). Konstruirao je stroj za zbrajanje, otkrio opće pravilo [[djeljivost]]i [[cijeli broj|cijelih brojeva]]. Kao fizičar istraživao je [[tlak]] [[plin]]ova i [[tekućina]]. Otkrio je da tlak zraka ovisi o temperaturi i vlazi i time udario temelje [[meteorologija|meteorologiji]].

==Životopis==

===Rano djetinjstvo i školovanje===
Martin Pascal, djed Blaisea Pascala imenovan je 1586. kraljevskim savjetnikom i upravnikom financija. Pascalov otac, Étienne, također je obavljao važne dužnosti, najčešće na području [[Financije|financija]] i [[porez]]nih prihoda. Takav društveni položaj omogućio je porodici Pascal da živi imućno, bez većih materijalnih potresa, te da se kreće u visokim političkim, umjetničkim i znanstvenim krugovima zemlje. Étienne Pascal oženio se Antoinetteom Begon, s kojom je u razmaku od šest godina dobio četvero djece, od kojih je prvo (djevojčica) umrla veoma rano. U životu su ostali Gilberte, potom Blaise i Jacqueline, zvana Jacquete, koja će nakon što stupi u [[samostan]] postati sestra Eufemia.<ref>[http://www.biografije.org/pascal.htm] "Blaise Pascal" www.biografije.org, 2011.</ref>

Kada mu je umrla supruga 1626. godine (Blaiseau je bilo 3 godine), Étienne Pascal nije se ponovo ženio, nego je unajmio guvernantu, izvjesnu Louis Belfaux, koja se skrbila o djeci dok se on samo brinuo za njihov odgoj, a kasnije i obrazovanje. Otac Blaisea Pascala bio je uman čovjek, viđeni ljudi poštovali su ga i rado primali u svoje društvo. Étienne Pascal sam je isplanirao kako će [[Obrazovanje|obrazovati]] svoju djecu, naročito Blaisea, koji je veoma rano iskazao volju i dar za učenje. Međutim on tada još nije slovio kao kućni genije. Tu privilegiranu poziciju zauzimala je Jacqueline, koja je s osam godina slovila kao [[pjesnik]], a u trinaestoj je napisala [[sonet]] posvećen kraljici. Kasnije će u [[Rouen]]u dobiti čak i nagradu na jednom [[Poezija|poetskom]] turniru. Nešto kasnije njena darovitost odigrati će značajnu ulogu u tome da njen otac ponovo zadobije milost kardinala [[Richelieu]]a.

Étienne Pascal nastojao je da mu sin najprije dobro nauči [[Latinski jezik|latinski]] i [[grčki jezik]], a matematičke knjige je sklonio, smatrajući kako bi ga [[matematika]] zavela na pogrešan put i spriječila u [[Humanističke znanosti|humanističkom obrazovanju]]. Međutim Blaise se sam približio [[geometrija|geometriji]] stvorivši, prema svjedočinju sestre Gilberte, neke aksiome [[Euklid]]ove geometrije uopće je ne poznavajući. Otac je bio zapanjen i oduševljen, te je sinu nabavio knjige iz geometrije kako bi se njegov [[genij]]e mogao razvijati. S jedanaest godina Blaise je otkrio osnovne osobine [[zvuk]]a kada je slučajno ispustio [[nož]] na [[tanjur]], a odmah potom uhvatio [[porculan]] kako bi prigušio zvuk rukom.

Otac ni kasnije nije promijenio svoju odluku da sina ne šalje u školu, nego je nastavio sam ga podučavati. U njegovom konceptu obrazovanja značajni su bili susreti sa znanstvenicima onog vremena, koji su se kretali u krugu umnog [[Opatija (redovnička ustanova)|opata]] Mersena, a on se dopisivao s [[Galileo Galilei|Galileom]] i [[René Descartes|Descartesom]]. Tu će Pascal uskoro zadobiti simpatije gostiju i sklopiti poznanstvo s matematičarem [[Pierre de Fermat]]om, s kojim će stvoriti osnove [[Statistika|zakona vjerojatnosti]] i s [[fizičar]]em Robervalom, koji će utjecati na njegovo kasnije bavljenje problemima [[težina|težine]]. Ali sigurno je da je očev utjecaj na Blaisea bio najveći. On ga je i poštivao i volio. Prihvatio je njegove poglede na život i [[znanost]], pokušavao ga je slijediti sve dok nije pronašao sebe i nastavio napredovati u smjeru gdje ga otac više nije mogao voditi.<ref>[http://www.phy.uniri.hr/~jurdana/pascal.pdf] "Blaise Pascal (1623.-1662.)" www.phy.uniri.hr, 2011.</ref>

===Pascalov doprinos matematici===
Prvi značajan rad Pascal je napisao sa 16 godina. Bio je to osnovni nacrt njegove čuvene rasprave o presjecima [[stožac|stošca]], koja će se kasnije izgubiti, ali koju će vidjeti [[Leibniz]] kad je Pascalu bio 19 godina. Leibnitz je u početku sumnjao da je takvo djelo mogao napisati šesnaestogodišnjak. Sa šesnaest godina Blaise Pascal je stvorio i svoj čuveni mistični šesterokut koji nije sačuvan. Tim je svojim mladenačkim radovima već stekao glas ozbiljnog znanstvenika u koga su polagane velike nade.

Étienne Pascal je prolazio kroz iskušenja svog vremena, u kome se bilo veoma teško snaći, pravilno odrediti i tako izbjeći ljutnju [[kancelar]]a ili [[kralj]]a. Kako bi izbjegao [[Tamnica|tamnicu]], morao je 1638. napustiti [[Pariz]] i povući se na svoje imanje u Clermont-Ferrandu. Razlog je bio taj što se pridružio prosvjedu [[pravnik]]a protiv odluke [[Richelieu]]a o većim [[porez]]ima. Da bi oca vratila u državnu službu, Jaqueline je prihvatila ponuđenu ulogu u [[Kazalište|kazališnom]] komadu ''Tiranska ljubav''. Poslije predstave Gilberta je izrecitirala svoj [[sonet]] u pohvalu [[kardinal]]u, a Richelieu joj je udjelio poljubac i dopustio da nešto poželi. Ona je zatražila milost za oca, što je kardinal odmah prihvatio. Tako se Etienne Pascal vratio u državnu službu, dobivši mjesto poreznika u [[Normandija|Normandiji]].

Ulaz u [[Rouen]] bio je toliko mučan da je morao ostaviti trajan biljeg u Blaiseovoj ranjivom duhu. Više od godinu dana trebalo je vojsci da slomi otpor tzv. bosonogih (pregladnjelih, bijednih, skitnica, prosjaka i ubožnika) i s tom će vojskom Étienne Pascal sa svojom obitelji, koju je uvijek vodio sa sobom, ući u grad 1640., kako bi obavljao svoju dužnost. Bila su to iscrpljujuća [[Zbrajanje|zbrajanja]] i [[Množenje|množenja]]. Kako bi olakšao posao svome ocu, Blaise je s 19 godina stvorio genijalno djelo svog praktičnog uma, prvi [[Računalo|računalni stroj]] u povijesti ([[Pascalina]]), koji je mogao obavljati četiri osnovne računske operacije. Pascalina je mogla raditi s brojevima do 9 999 999. Do 1652. Pascal je proizveo pedesetak prototipova stroja, ali proizvodnju je prekinuo zbog slabe prodaje. Prodao ih je petnaestak.<ref>"Histoire des instruments et machines à calculer, trois siècles de mécanique pensante 1642–1942" Jean Marguin, 1994., publisher=Hermann</ref>

===Pascalova bolest===
[[Glavobolja|Glavobolje]] postaju stalne, a njima se pridružuje bolest [[Želudac|želuca]] praćena kratkotrajnom [[Paraliza|paralizom]] udova. Od svoje devetnaeste godine Pascal živi s glavoboljom i [[Nesanica|nesanicom]]. Od 24 godine nije mogao piti hladnu tekućinu, a i mlako je mogao uzimati samo kap po kap. Za promatrača to je bio veoma mučan prizor, dok se on [[Stoicizam|stoički]] odnosio prema svojoj [[bolest]]i. Nikada se nije žalio. Nastojeći popraviti njegovo zdravlje, liječnici su mu savjetovali da manje izlaže svoj um prevelikim naporima vezanim za matematiku ili neku drugu znanost, što je bio uzaludan zahtjev. Radoznao i živ [[duh]], Pascal je u vrijeme očevog službovanja u Rouenu trošio dane i na besposlicu, nalazeći se počesto u društvu sa svojim mladim prijateljima.

===Povratak u Pariz===
Godine 1648. Etienne Pascal seli obitelj u [[Pariz]], a odmah potom u Clermont-Ferrand, jer su u Parizu vode ulične borbe. Na sve strane se dižu [[Pobuna|pobune]] i [[Ustanak|ustanci]]. Jacqueline traži od oca dopuštenje da se potpuno povuče u [[samostan]], ali on ne pristaje. Ona je također vršila pritisak na brata da se potpuno posveti [[Religija|vjeri]]. Činjenica je da Pascal nije bježao od svjetovnih uživanja, da je volio društvo lijepih žena i [[vino]], da je nastojao dvije-tri godine zaboraviti na svoje tjelesne patnje. Kada je Etienne Pascal umro 1651., a Blaise postao glava kuće, Jacqueline je udvostručila svoje napore u nagovaranju brata da joj dopusti da se [[Redovnik|zaredi]]. On slijedi misao svog oca i odbija takvo što. Sam se prepušta vedrom pariškom društvu. Postaje intiman prijatelj s vojvodom od Roanneza, zaljubljenikom u matematiku i naročito [[kockar]]om i [[Vitez (titula)|vitezom]] Chevalier de Mereom, koji će ga navesti, tražeći da se on pozabavi mogućnošću dobitka na kartama, da stvori svoju [[statistika|matematičku teoriju vjerojatnosti]].

=== Vjersko obraćenje ===
1652. godine popušta upornosti svoje sestre Jacqueline, te ne samo da daje suglasnost da se stupi u [[Jansenizam|jansenističku]] Opatiju Port-Royal (Pariz), nego joj kao [[miraz]] kod zaređenja daje (tj. prepušta samostanu) većinu nasljedstva iza svojega oca, koji je umro 1651. godine.

Sam Pascal nastavlja s dosadašnjim načinom života, makar je gajio odnose s moralno rigoroznom zajednicom jansenista. U noći 23. studenog 1654. godine zapisuje snažnu vjersku viziju koja ga je iznenadno zahvatila te noći: "Vatra. Bog [[Abraham]]o<nowiki/>v, Bog [[Izak]]ov, Bog [[Jakov (praotac)|Jakobov]], ne filozofi i znanstvenici..." Taj je svoj zapis poslije nosio ušivenoga u ovratnik svojega kaputa, kao memento na početak jednog drugačijeg života snažno označenog vjerom. U siječnju 1655. Pascal provodi dva tjedna u samostanu u Port-Royalu, kojega će i poslije često posjećivati. Odlučuje se za [[Askeza|asketski]] život, odričući se praktično svih tjelesnih ugoda. Ubrzo ulaže svoj javni ugled zauzimajući se u književnom radu ''Pisma provincijalcu'' (1657.) za janseniste, u njihovom prijeporu s [[Družba Isusova|Isusovcima]]. Pascalova duboko proživljena katolička vjera vidljiva je u njegovim ''Mislima'', nedovršenoj [[Apologija|apologiji]] kršćanstva koja je ostala čitana do današnjeg vremena; u jednome od njegovih poglavlja izložio je do danas često spominjanu tzv. [[Pascalova oklada|Pascalovu okladu]], u kojoj se vrijednost vjere umjesto racionalnim argumentima nastoji obraniti kalkulacijom kakva se koristi u igrama na sreću.

=== Kraj života ===
Ne prekidajući potpuno svoj znanstveni rad, Pascal obavljuje svoj rad o cikloidi, koji je navodno nastao jedne noći kada ga mučila žestoka zubobolja. Pronašao je rješenje dotad neriješenog problema, a zubobolja je prošla kao rukom odnesena.

Pascala je pogodilo prisilno zatvaranje jasnenističkih škola 1660. godine i kraljeva zabrana da samostani u Port-Royalu primaju nove redovnike i redovnice - ali najviše smrt njegove sestre Jacqueline u listopadu 1661. god. (od Blaisea dvije godine starija redovnica Jacqueline je umrla u dobi od 36 godina). Blaiseovi bolovi u želucu se pokazuju kao simptom raka želudca. Bolove je trpio bolove bez jauka, sagledavajući bolove kao nužni dio života, a njihovo strpljivo snošenje plodotvornima za rast [[duhovnost]]i. U velikim mukama, umro je 1662., u dobi od 39 godine. Naredne godine objavljeni su njegovi matematički radovi.

== Doprinosi ==

===Pascalov zakon===
{{glavni|Pascalov zakon}}

'''Pascalov zakon''' je temeljni zakon [[Hidraulički pogon|hidrostatike]], koji kaže: ''u [[Tekućine|tekućini]] koja se nalazi u zatvorenoj posudi, vanjski [[tlak]] širi se jednako na sve strane, to jest čestice [[tekućine]] prenose tlak u svim pravcima jednako''. Na tom principu djeluje [[hidraulička preša]] ili hidraulički tijesak. Ako posuda ispunjena tekućinom ima dva otvora različite površine, u kojima su smješteni pokretni [[Klip stroja|klipovi]], a površina drugog klipa je ''n'' puta veća, tada ako na mali klip djelujemo određenom [[sila|silom]], na veliki klip će djelovati sila ''n'' puta veća. [[Hidraulička preša]] omogućuje da se primijenjena sila duž nekog puta pretvori u veću silu duž manjeg puta (naravno [[Rad (fizika)|rad]] jedne i druge sile je isti). Pascalov zakon se može primjeniti na utvrđivanje [[Hidrostatički tlak|hidrostatičkog tlaka]].<ref>[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/novi_mehanika4.htm] "Povijest fizike" ahyco.ffri.hr, 2011.</ref>

=== Pascalov trokut ===
{{glavni|Binomni poučak}}

'''Pascalov trokut''' je shema izgrađena od binomnih koeficijenata <math>\tbinom nb</math>. U pojedinom retku nalaze se redom svi binomni koeficijenti <math>\tbinom nb</math>; ''b'' = 0, 1, 2, . . . , ''n'', za neki određeni ''n''. Svaki je od njih jednak sumi njemu lijevoga i desnoga broja iz prethodnoga retka, dok su prvi i zadnji uvijek jednaki 1. Taj je način određivanja binomnih koeficijenata bio poznat [[Kinezi]]ma već 1303. Na taj način omogućeno je izravno izračunavanje koeficijenata u razvoju bilo koje potencije binoma. Na primjer :

:<math>(x+y)^4 \;=\; x^4 \,+\, 4 \cdot x^3 \cdot y \,+\, 6 \cdot x^2 \cdot y^2 \,+\, 4 \cdot x \cdot y^3 \,+\, y^4.</math>

=== Pascalov teorem ===
'''Pascalov teorem''' pokazuje da se po dvije protustrane šesterovrha (A, B, C, D, E, F) upisanoga u neku krivulju drugoga reda (na primjer [[elipsa]]) sijeku u točkama koje sve leže na jednom pravcu, koji se naziva ''Pascalov pravac''. Tomu je teoremu dualan Brianchonov teorem.

==Djela==
* ''Esej o konikama'' (''Essai pour les conique'', 1640.)
* ''Experiences nouvelles touchant le vide'' (1647.)
* ''Récit de la grande expérience de l’équilibre des liqueurs'' (1648.)
* ''Traites de l’équilibre des liqueurs et de la pesanteur de la masse de l’air'' (1651.)
* ''Traktat o aritmetičkom trokutu'' (''Traité du triangle arithmétique'', 1653.)
* ''Pisma provincijalcu'' (''Les Provinciales'', 1656. - 1657.) <ref>Djelo je napisao pod pseudonimom Louis de Montalte. Puni naslov glasi ''Pisma što ih je Louis de Montalte napisao jednomu svojem prijatelju u provinciji i prečasnim ocima isusovcima u vezi s pitanjem morala i politike dotičnih otaca'' (''Les Lettres escrites par Louis de Montalte à un provincial de ces amis et aux RR. PP. jésuites sur le sujet de la morale et de la politique de ces pères''). Sadrži osamnaest pisama.</ref><ref>Blaise Pascal, ''Pisma provincijalcu'' (preveo [[Marko Kovačević]]), [[Alfa (nakladnik)|Alfa]], Zagreb, 2010., {{ISBN|9789532972733}}</ref>
* ''De l’esprit géométrique - de l’art de persuader'' (oko 1658.)
* ''Misli'' (''Pensées'', 1670.) <ref>Puni naslov glasi ''Misli o religiji'' (''Pensées sur la religion'')</ref><ref>Djelo su na hrvatski jezik prevodili [[Zlatan Plenković (dominikanac)|Zlatan Plenković]] (Blaise Pascal, ''Misli'', [[Zora (nakladnik)|Zora]], Zagreb,1969.) i [[Radmila Zdjelar]] (Blaise Pascal, ''Misli'', [[Demetra (nakladnik)|Demetra]], Zagreb, 2000., {{ISBN|9536093707}})</ref>

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}
* [https://www.britannica.com/biography/Blaise-Pascal Blaise Pascal], ''[[Britanska enciklopedija]]'', www.britannica.com, pristupljeno 8. veljače 2018.
* Franka Miriam Brückler, [https://hrcak.srce.hr/9567 ''Blaise Pascal''], ''[[Osječki matematički list]]'' 2/2007., [[Hrčak (portal)|Hrčak]]

== Vanjske poveznice ==
{{wikicitat}}
;Mrežna mjesta
* M. S., ''"Misli" o čovjeku, koji traži Boga'' [https://hrcak.srce.hr/59151 1. dio]
''[[Obnovljeni život]]'' 1/1942., [https://hrcak.srce.hr/58903 2. dio], ''[[Obnovljeni život]]'' 2/1942., [[Hrčak (portal)|Hrčak]]

{{Povijest katoličke teologije}}

{{GLAVNIRASPORED:Pascal, Blaise}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Francuski fizičari]]
[[Kategorija:Francuski matematičari]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Aforisti]]

Blaise Pascal - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: izbriši nepotrebne poveznice

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica