WikiSysop: bnz

2022-04-29T11:05:23Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 11:05, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bliski istok'''-->~~[[Datoteka:Territorial changes of the Ottoman Empire 1812.jpg\|mini\|desno\|300px\|<center>Originalni „Bliski istok” bio je definiran [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskim]] granicama]]		[[Datoteka:Territorial changes of the Ottoman Empire 1812.jpg\|mini\|desno\|300px\|<center>Originalni „Bliski istok” bio je definiran [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskim]] granicama]]
	'''Bliski istok''' ([[Hrvatski jezik\|hrv.]] [[sinonim]]i: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je [[Zapadni svijet\|zapadnjački]] [[Geopolitika\|geopolitički]] naziv za područja sjeveroistočne [[Afrika\|Afrike]] i [[Jugozapadna Azija\|jugozapadne]] [[Azija\|Azije]] čije su granice slabo [[Definicija\|definirane]]. Preuzet je iz [[Francuski jezik\|francuskog]] oblika ''Proche-Orient'' kojim su se početkom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] označavala područja pod [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskom]] vlašću (uključujući [[Balkan]]) odnosno koji je bio [[antonim]]om [[Daleki istok\|Dalekom istoku]], dok naziv „Srednji istok” potječe iz [[Engleski jezik\|engleskog]] oblika ''Middle East'' kojim se na prijelazu u [[20. stoljeće]] podrazumijevalo područje između [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] i [[Britanska Indija\|Britanske Indije]] (okvirno [[Iranska visoravan]], [[Mezopotamija]] i [[Arabija]]). Nakon raspada [[Kolonijalizam\|kolonijalnih]] carstava u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno zemljopisno područje iz kojeg je isključen [[Balkan]], a „Bliski” i „Srednji istok” počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim jezicima pa tako i u [[Hrvatski jezik\|hrvatskom]], dok je [[engleski]] specifičan po tome da je oblik „Srednji” zadržao primarno značenje.		'''Bliski istok''' ([[Hrvatski jezik\|hrv.]] [[sinonim]]i: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je [[Zapadni svijet\|zapadnjački]] [[Geopolitika\|geopolitički]] naziv za područja sjeveroistočne [[Afrika\|Afrike]] i [[Jugozapadna Azija\|jugozapadne]] [[Azija\|Azije]] čije su granice slabo [[Definicija\|definirane]]. Preuzet je iz [[Francuski jezik\|francuskog]] oblika ''Proche-Orient'' kojim su se početkom [[19. stoljeće\|19. stoljeća]] označavala područja pod [[Osmansko Carstvo\|osmanlijskom]] vlašću (uključujući [[Balkan]]) odnosno koji je bio [[antonim]]om [[Daleki istok\|Dalekom istoku]], dok naziv „Srednji istok” potječe iz [[Engleski jezik\|engleskog]] oblika ''Middle East'' kojim se na prijelazu u [[20. stoljeće]] podrazumijevalo područje između [[Osmansko Carstvo\|Osmanskog Carstva]] i [[Britanska Indija\|Britanske Indije]] (okvirno [[Iranska visoravan]], [[Mezopotamija]] i [[Arabija]]). Nakon raspada [[Kolonijalizam\|kolonijalnih]] carstava u [[20. stoljeće\|20. stoljeću]] dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno zemljopisno područje iz kojeg je isključen [[Balkan]], a „Bliski” i „Srednji istok” počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim jezicima pa tako i u [[Hrvatski jezik\|hrvatskom]], dok je [[engleski]] specifičan po tome da je oblik „Srednji” zadržao primarno značenje.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T01:48:15Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Territorial changes of the Ottoman Empire 1812.jpg|mini|desno|300px|<center>Originalni „Bliski istok” bio je definiran [[Osmansko Carstvo|osmanlijskim]] granicama]]
'''Bliski istok''' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] [[sinonim]]i: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je [[Zapadni svijet|zapadnjački]] [[Geopolitika|geopolitički]] naziv za područja sjeveroistočne [[Afrika|Afrike]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne]] [[Azija|Azije]] čije su granice slabo [[Definicija|definirane]]. Preuzet je iz [[Francuski jezik|francuskog]] oblika ''Proche-Orient'' kojim su se početkom [[19. stoljeće|19. stoljeća]] označavala područja pod [[Osmansko Carstvo|osmanlijskom]] vlašću (uključujući [[Balkan]]) odnosno koji je bio [[antonim]]om [[Daleki istok|Dalekom istoku]], dok naziv „Srednji istok” potječe iz [[Engleski jezik|engleskog]] oblika ''Middle East'' kojim se na prijelazu u [[20. stoljeće]] podrazumijevalo područje između [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] i [[Britanska Indija|Britanske Indije]] (okvirno [[Iranska visoravan]], [[Mezopotamija]] i [[Arabija]]). Nakon raspada [[Kolonijalizam|kolonijalnih]] carstava u [[20. stoljeće|20. stoljeću]] dva su pojma redefinirana stapanjem u jedno zemljopisno područje iz kojeg je isključen [[Balkan]], a „Bliski” i „Srednji istok” počinju se koristiti kao [[sinonim]]i u svim jezicima pa tako i u [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], dok je [[engleski]] specifičan po tome da je oblik „Srednji” zadržao primarno značenje.

Danas se nazivom „Bliski istok” najčešće služe [[Arheolog|arheolozi]] i [[povjesničar]]i u kontekstu suvremenih granica [[Stari Istok|Starog Istoka]] odnosno područja na kojima su u [[Stari vijek|starom vijeku]] postojale [[Civilizacija|civilizacije]] u uskoj kulturološkoj interakciji, a uključuju [[Levant]] (današnja [[Sirija]], [[Libanon]], [[Jordan]], [[Izrael]] i [[Palestinska autonomija|Palestina]]), [[Mala Azija|Malu Aziju]] (današnja [[Turska]]), [[Mezopotamija|Mezopotamiju]] ([[Irak]] i istočna [[Sirija]]) i [[iranska visoravan|iransku visoravan]] ([[Iran]], [[Afganistan]] i zapadni [[Pakistan]]). U suvremenom kontekstu, „Bliski istok” se osim po [[zemljopis]]nim ne može ni okarakterizirati određenim kulturološkim čimbenicima s obzirom na nihovu heterogenost u [[Narod|etničko]]-[[Jezik|jezičnom]] i [[Religija|vjerskom]] smislu, a kritizira ga se i zbog [[eurocentrizam|eurocentrične]] naravi. Alternativni naziv koji se pojavio u novije vrijeme i koji tek treba steći raširenu uporabu je [[Jugozapadna Azija]].

== Karakteristike ==

U [[Zapadni svijet|zapadnom svijetu]] Bliski istok se općenito smatra pretežito [[islam]]skom [[Arapi|arapskom]] zajednicom. Ipak ovo područje obuhvaća mnoge različite kulturne i etničko-jezične skupine, prvenstveno [[Semitski narodi|semitske]] ([[Arapi]], [[Asirci]], [[Druzi]], [[Maroniti]], [[Židovi]]), [[Turkijski narodi|turkijske]] ([[Turci]], [[Azeri]]) i [[Iranski narodi|iranske]] ([[Perzijanci]], [[Kurdi]]), te ostale ([[Grci]], [[Berberi]]). Oni nisu međusobno toliko slični koliko se to ponekad pretpostavlja.

Većina zapadnih definicija „Bliskog istoka”, u utvrđenim referentnim knjigama i u uobičajenoj uporabi, definira regiju kao „države u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnoj Aziji]] od [[Iran]]a (Perzije) do [[Egipat|Egipta]]”. Egipat se zajedno sa [[Sinajski poluotok|Sinajskim poluotokom]] u [[Azija|Aziji]] obično smatra dijelom „Bliskog istoka”, iako većina zemlje leži geografski u [[sjeverna Afrika|sjevernoj Africi]]. Budući da nisu povezane s Azijom, međunarodni mediji sve više nazivaju [[Libija|Libiju]], [[Tunis]] i [[Maroko]] [[sjeverna Afrika|sjevernoafričkim]] državama — nasuprot istočnim zemljama (od Irana do azijskog dijela Egipta).

Jedna od široko korištenih definicija „Bliskog istoka” je definicija zrakoplovne industrije koju provodi [[International Air Transport Association|IATA]]-ina organizacija za standarde. Ta definicija — od početka [[2006.]] — uključuje [[Bahrein]], [[Egipat]], [[Irak]], [[Iran]], [[Izrael]], [[Jemen]], [[Jordan]], [[Katar]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Oman]], [[Palestinska autonomija|Palestinske teritorije]], [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Sirijska Arapska Republika|Sirijsku Arapsku Republiku]], [[Sudan]] i [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]]<ref>[http://www.iata.org/ps/services/cargois/middle_east.htm IATA: Middle East]</ref> Ova se definicija koristi diljem svijeta u određivanju cijena letova i taksenih obračuna za putnike i teret.

== Povijest ==

Bliski istok je rodno mjesto i duhovno središte [[Zoroastrizam|zoroastrizma]], [[judaizam|judaizma]], [[kršćanstvo|kršćanstva]] i [[islam]]a. Regija je proživjela i razdoblja relativne tolerancije i razdoblja relativnog nasilja. U [[20. stoljeće|20. stoljeću]] Bliski istok je bio poprištem svjetskih pitanja, pa je predstavljao strateški, ekonomski, politički, kulturno i religijski osjetljivo područje. On posjeduje značajne zalihe [[Nafta|sirove nafte]].

== Granice ==

Granice „Bliskog istoka” proizvoljne su i nedefinirane, no najčešće uključuju [[Bahrein]], [[Cipar]], [[Egipat]], [[Turska|Tursku]], [[Iran]] (Perziju), [[Irak]], [[Izrael]], [[Jordan]], [[Kuvajt]], [[Libanon]], [[Oman]], [[Katar]], [[Saudijska Arabija|Saudijsku Arabiju]], [[Sirija|Siriju]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjene Arapske Emirate]], [[Jemen]], [[Zapadna obala|Zapadnu obalu]] i [[Pojas Gaze]].

[[Iran]] se često smatra istočnom granicom, a [[Afganistan]] i zapadna [[Pakistan]] se često ubrajaju zbog svojeg bliskog odnosa (etnički i religijski) s većinskim skupinama [[iranski narodi|iranskih naroda]] kao i povijesnih veza s Bliskim istokom, uključujući dijelove raznih carstava koja su se prostirala u regiji. Značajna carstva osnovali su među ostalima iranski [[Perzijanci]] i [[Kurdi]]. [[Afganistan]], [[Tadžikistan]] i zapadni [[Pakistan]] ([[Beludžistan]] i Sjeverozapadna granična pokrajina) dijele bliske [[Iranska kultura|kulturološke]], [[Iranski jezici|jezične]] i [[Povijest Irana|povijesne]] veze s [[Iran]]om i također su dio [[Iranska visoravan|Iranske visoravni]], dok je iranski odnos s nekim [[Arapi|arapskim]] državama utemeljen više na [[Šijiti|šijitskoj]] religiji i geografskoj blizini.

Iako se često smještaju izvan okvira Bliskog istoka, [[Sjeverna Afrika]] ili [[Magreb]] nemaju jake kulturne i jezične veze s regijom, a povijesno su dijelili mnoge događaje koji su oblikovali [[mediteran]]sku i bliskoistočnu [[subregija|regiju]]. Te događaje potaknuli su [[Feničani|fenička]] kolonija [[Kartaga]], [[Stara Grčka|grčko]]-[[Stari Rim|rimska]] civilizacija, te [[muslimani|muslimansko]] arapsko-[[berberi|berbersko]] i [[Otomansko Carstvo]]. Magreb se ponekad uključuje, a ponekad isključuje iz Bliskog istoka od medija i u neformalnoj uporabi. Većina akademika ipak nastavlja identificirati sjevernu Afriku kao [[fizička geografija|geografski]] dio Afrike, ali uz blisku povezanost s [[jugozapadna Azija|jugozapadnom Azijom]] u terminima [[politika|politike]], [[kultura|kulture]], religije, jezika, povijesti i genetike. To se može usporediti s ostalim sličnim primjerima poput [[Tasmanija|Tasmanije]] i [[Newfoundland]]a koji geografski ne pripadaju Europi, ali dijele mnogo osobina sa sjeverozapadnom i [[sjeverna Europa|sjevernom Europom]]. [[Madagaskar]] je jednako tako u određenom smislu bliži [[jugoistočna Azija|jugoistočnoj Aziji]] nego [[istočna Afrika|jugoistočnoj Africi]].

Iako se često grupiraju u [[Jugozapadna Azija|Jugozapadnu Aziju]] na osnovi geografske blizine i kontinuiteta, [[Kavkaz]], [[Cipar]] i [[Turska]] se općenito smatraju dijelom [[Europa|Europe]] u kulturnom i političkom smislu zbog svojih povijesnih i nedavnih političkih veza s tom regijom. [[Armenija]] i [[Cipar]], primjerice, iako se nalaze geografski vrlo blizu Bliskog istoka, posjeduju dva važna kriterija koji ih povezuju više s Europom nego s Bliskim istokom: njihov nacionalni identitet koji kombinira [[Indoeuropljani|indo-europsku]] lingvističku pozadinu i većinu stanovništva koja pristaje uz [[kršćanstvo]]. Ti čimbenici ne odgovoraju karakteristikama bliskoistočnih zemalja koji imaju samo jednu osobinu (indo-europski jezici, primjerice, dominiraju Iranom i Afganistanom) ili drugu (Libanon je jedina zemlja koja ima kršćansku većinu, iako i to ostaje jednako spekulativno). Turska ne posjeduje nijednu od tih europskih osobina, ali ima duboku povijesnu (i prema genetskom istraživanju DNA) povezanost s Europom pošto je bila sjedište [[Bizantinsko Carstvo|Bizantinskog]] i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] koja su se prostirala u Europi. Kao buduća članica [[Europska unija|Europske unije]] i dugogodišnja članica [[NATO]]-a, Turska je prihvatila sekularne osobine koje dominiraju Europom, a odbacila je mnoge veze sa Bliskim istokom uz iznimku islamske religije. [[Gruzija]] i [[Azerbajdžan]] su proživjeli korjenitu promjenu tijekom vlasti [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] i [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]], a više se smatraju „[[Europa|europskim]]” nego „bliskoistočnim” zemljama. Ove se dvije zemlje općenito vide kao regionalni blok kavkaske regije.

[[Središnja Azija|Srednjoazijske]] zemlje iz bivšeg [[SSSR|sovjetskog bloka]] također pokazuju u različitim stupnjevima sklonost i povijesne veze s Bliskim istokom, ali ni na jedan uniformirani način. Dok južne države [[Turkmenistan]], [[Uzbekistan]] i [[Tadžikistan]] prikazuju mnoge kulturne, povijesne i sociopolitičke sličnosti s Bliskim istokom, [[Kazahstan]] i [[Kirgistan]] su primjeri zabačenijih i mješovitih kultura. Zbog toga su ove države viđene kao [[Euroazija|euroazijske]] (na načine slične s Kavkazom), a njihova ih je ruska/sovjetska prošlost odijelila na različite načine od Bliskog istoka. Kasnije je uslijedio pokret za ponovnu uspostavu veza s regijom (npr. u [[Tadžikistan]]u je utemeljen na [[Iranski narodi|etničko]]-[[Perzijski jezik|jezičnim]] poveznicama s [[Iran]]om i [[Afganistan]]om). Poput Kavkaza i Turske, Središnja Azija ima jake sekularne i „zapadnjačke” sklonosti koje su ostavština Sovjetskog Saveza. To bi se moglo preokrenuti s nedavnim promjenama prema povijesno-kulturnoj renesansi i ponovnom izbijanju islamskog identiteta koji su desetljećima potiskivale sovjetske vlasti.

[[Izrael|Država Izrael]] također predstavlja jedinstvenu fuziju [[Europa|europskih]] i bliskoistočnih značajki, a zbog geografskog kontinuiteta s [[Levant]]om i većinskim stanovništvom koje je pretežno bliskoistočno (uključujući [[Sefardi|sefardske Židove]], [[Sabri|Sabre]], [[izrealski Arapi|izraelske Arape]], itd.) možda dijeli više sličnosti sa svojim susjedima nego što je to odmah vidljivo iz [[Mediji|medijske]] pokrivenosti.

== Eurocentrizam ==

Budući da su naziv ''Bliski istok'' skovali Europljani, mnogi su ga kritizirali zbog percipiranog [[eurocentrizam|eurocentrizma]]. Danas termin koriste jednako Europljani kao i ostali, za razliku od sličnog termina ''[[Mašrek]]'' koji se isključivo koristi u kontekstu [[Arapski jezik|arapskog jezika]]. Iz perspektive zapadne Europe regija se nalazi na istoku, dok [[Indija|Indijcu]] regija leži na zapadu, a [[Rusija|Rusu]] na jugu. Oznaka ''Srednji'' je također dovela do zbrke u promjenama definicije. Prije [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] ''Bliski istok'' se koristio u engleskom jeziku za označavanje [[Balkan]]a i [[Otomansko Carstvo|Otomanskog Carstva]], dok je ''Srednji istok'' označavao [[Iran|Perziju]], [[Afganistan]], te [[Srednja Azija|Središnju Aziju]], [[Turkistan]] i [[Kavkaz]]. Nasuprot tome, ''[[Daleki istok]]'' se odnosio na zemlje [[Istočna Azija|Istočne]], tj. [[Kina|Kinu]], [[Japan]], [[Korejski poluotok|Koreju]], [[Hong Kong]], [[Tajvan]] itd. Kritike ovih termina obično predlažu uporabu alternativnog termina poput [[Jugozapadna Azija|„Zapadne” ili „Jugozapadne Azije”]].

Nestankom [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]] [[1918.]] godine „Bliski istok” je uvelike izašao iz uobičajene uporabe u engleskom jeziku, dok se „Srednji istok” počeo primjenjivati na novonastale države [[islam|islamskog svijeta]]. Upotreba naziva „Bliski istok” ipak se održala u raznim akademskim disciplinama, uključujući [[arheologija|arheologiju]] i [[Stari vijek|starovjekovnu povijest]] u kojima opisuje područje identično s terminom ''Srednji istok'' koji se ne koristi u tim disciplinama. Ukratko, termin Srednji istok je stekao popularnost kada je britanski/francuski dio svijeta koristio taj termin. U njemačkom jeziku termin ''Naher Osten'' (Bliski istok) je još uvijek u uobičajenoj uporabi, a u ruskom jeziku pojam ''Ближний Восток'' (Bliski istok) predstavlja jedini odgovarajući termin za regiju.

U [[Hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] značenje pojma „Bliski istok” odgovara području [[Jugozapadna Azija|Jugozapadne Azije]], tj. području koje je na sjeveru omeđeno [[Turska|Turskom]], na jugu [[Arapsko more|Arapskim morem]], na zapadu [[Egipat|Egiptom]], a na istoku [[Iran]]om.

Kritike eurocentrizma povezane su naravno s činjenicom da su 'istok' i 'zapad' definirani prema [[geografska dužina|geografskoj dužini]] odnosno prema nultom ili [[grinički meridijan|griničkom meridijanu]], pa su stoga inherentno eurocentrične. Rezultat toga je britanski kartografski standard kojeg je široko prihvatila [[Međunarodna meridijanska konferencija]] [[1883.]] godine.

== Neizravni prijevodi ==

U ostalim europskim jezicima postoje termini slični „Bliskom” i „Srednjem istoku”, no kako su to relativni pojmovi, značenja ovise o zemlji, pa se općenito razlikuju od engleskih naziva (primjeri: ''[[:fr:Proche-Orient|Proche-Orient]]'', ''[[:fr:Moyen-Orient|Moyen-Orient]]'', ''[[:de:Naher Osten|Naher Osten]]'', ''[[:ru:Ближний Восток|Ближний Восток]]'', ''[[:es:Oriente Próximo|Oriente Próximo]]'').

== Slični nazivi ==
[[Datoteka:GreaterMiddleEast2.png|400px|mini|„Veliki Bliski istok” prema [[G8]]]]

Nedostatak preciznosti u određivanju [[granica]] Bliskog istoka je na određen način prednost, jer se može koristiti za opisivanje raznih [[kulturna geografija|kulturnih]] i [[politička geografija|političkih]] kriterija. Ta neodređenost u definiciji dovela je do nastanka alternativnih [[neutralnost|neutralnih]] termina poput [[jugozapadna Azija|jugozapadne]] i [[zapadna Azija|zapadne Azije]]. Te termine najviše koriste [[međunarodne organizacije]] i pokreti, a u Indiji ih najčešće koriste vlada i mediji. Pojam [[Arapski svijet]] nije istoznačan termin za Bliski istok, iako pokriva većinu istog područja. [[Azija|Azijski]] se dio [[arapski svijet|arapskog svijeta]] (uključujući samu [[Arabija|Arabiju]]) naziva ''[[Mašrek]]''. „Bliski istok-Sjeverna Afrika” (engl. kratica ''MENA'') ponekad se koristi za obuhvaćanje zone od [[Maroko|Maroka]] do [[Iran]]a, a također se povremeno naziva „Veliki Bliski istok”. Taj se termin ponekad koristi za označavanje čitavog područja od Sahare do [[Mediteran]]a u Africi, a u Aziji zapadno od [[Kina|Kine]] i [[Indija|Indije]], te južno od [[Rusija|Rusije]]. Termin koriste neki povjesničari koji se bave raznim carstvima i civilizacijama (uključujući mediteransku grčko-rimsku i iransku civilizaciju kao i ogromne arapske [[kalifat]]e, te regije gdje su muslimanski [[Turci]] rano uspostavili svoju vlast). On obuhvaća na zapadu sjevernu [[Afrika|Afriku]] i [[Turska|Tursku]] sve do [[Pakistan]]a i [[Afganistan]]a na istoku. Naziv „Veliki Bliski istok” ostaje u uporabi grupacije [[G8]], američkog State Departmenta<ref>[http://fpc.state.gov/documents/organization/43293.pdf US State Department]</ref>, te raznih akademskih institucija poput Bliskoistočnog instituta<ref>[http://www.mideasti.org/countries/countries_main.html Middle East Institute]</ref>.

== Sukobi ==

Regija je danas karakterizirana jakim političkim napetostima poput, [[Bliskoistočni sukob|izraelsko-palestinskog sukoba]], [[Tursko-kurdski sukob|tursko-kurdskog sukoba]], prisutnosti [[SAD|američke]] [[Oružane snage SAD-a|vojske]], pitanja prava na [[Voda|vodne]] resurse, te brojnih manjih, ali jednako važnih pitanja graničnih sporova između [[Sirija|Sirije]] i [[Turska|Turske]], [[Egipat|Egipta]] i [[Sudan]]a, te [[Jemen]]a i [[Saudijska Arabija|Saudijske Arabije]]. Također su važna građanska prava religijskih manjina u [[Irak]]u i [[Bahrein]]u, te sigurnost [[Kopti|koptskih kršćana]] u [[Egipat|Egiptu]].

== Zemljopis ==
{{glavni|Azija|Afrika}}

== Regije ==

* [[Iranska visoravan]] - [[Iran]], [[Afganistan]], JZ [[Pakistan]]
* [[Anatolija]] - [[Turska]]
* [[Sredozemno more]] - [[Cipar]]
* [[Arabija]] - [[arapske zemlje Perzijskog zaljeva]] - [[Saudijska Arabija]], [[Kuvajt]], [[Katar]], [[Ujedinjeni Arapski Emirati]], [[Oman]], [[Jemen]], [[Bahrein]] i [[Irak]]
* [[Levant]] - [[Sirija]], [[Izrael]], [[Jordan]], [[Libanon]], [[Zapadna obala]] i [[Pojas Gaze]], [[egipat]]ski [[Sinajski poluotok]]

== Poveznice ==
* [[Jugozapadna Azija]]
* [[Kolijevka čovječanstva]]
* [[Plodni polumjesec]]
* [[Orijent]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20180206151819/http://www.gomideast.com/articles/maps/middleeast.html Gomideast: Where in the world is the Middle East?]
* {{eng icon}} [http://www.parstimes.com/mideast/ Pars Times: Middle East Resource Guide]
* {{eng icon}} [http://www.ancientneareast.net/ Ancient Near East] - portal za arheologiju i starovjekovnu kulturu Bliskog istoka
* {{eng icon}} [http://mesa.wns.ccit.arizona.edu/ Middle East Studies Association (MESA)]
* {{eng icon}} [http://www.lib.uchicago.edu/e/su/mideast/ University of Chicago Library: Middle East Department]
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = Middle East
|commonshr = Bliski istok
|commonscat = Middle East
|commonscathr = Bliski istok
}}

{{Regije svijeta}}

[[Kategorija:Regije Azije]]
[[Kategorija:Regije Afrike]]

Bliski istok - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica