WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T00:45:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|prosinac 2007.}}
[[Datoteka:Juletræet.jpg|mini|Tradicionalno božićno drvce]]
[[Datoteka:12242008 ChristmasEve00028.JPG|mini|Božićno drvce u domu]]

'''Božićno drvce''' je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom [[Božić]]a. To je obično zimzeleno stablo koje se unosi u dom ili se postavlja na otvorenom, a tijekom dana oko Božića ukrašava se kuglicama, slasticama te božićnim lampicama, malim raznobojnim svjetiljakama, dok su se prije češće ukrašavala [[svijeća]]ma. Na vrh drvca često se postavljaju [[anđeo]] ili [[zvijezda repatica]] koja predstavlja [[Betlehemska zvijezda|Betlehemsku zvijezdu]] iz priče o rođenju [[Isus Krist|Isusa Krista]].

== Povijest ==

[[Datoteka:Gs 19, Ockelbo (yggdrasil).jpg|mini|120px|Ilustracija [[Igdrasil]]a na Ockelbskom runskom kamenu, [[Švedska]]]]

S vjerojatnim podrijetlom u europskim pred kršćanskim kulturama, božićno drvce ima dugu povijest te je u različitim kulturama postalo uobičajen [[zima|zimski]] prizor.

=== Germanska plemena ===

Stabla čuvari (na primjer, [[Irminsul]], [[Torov hrast]] i [[Igdrasil]]) imala su posebnu važnost za stara germanska plemena te su se kroz povijest pojavljivala kao sveti simboli i predmeti. Prema [[Adam Bremenski|Adamu Bremenskom]], jednom od najvažnijih njemačkih srednjovjekovnih kroničara, u Skandinaviji su germanski poganski kraljevi žrtvovali po devet mužjaka (broj devet bio je veoma važan u nordijskoj mitologiji) od svake vrste u svetim lugovima svake devete godine.<ref>Tshan, Francis J. [http://scandinavian.wisc.edu/mellor/myth/pdf_files/AdamBremen.pdf Adam iz Bremena]</ref>

Prema Crkvenim zapisima, [[sveti Bonifacije]] pokušao je germanskim plemenima kršćanstvo predstaviti objašnjavajući nauk o Presvetom Trojstvu koristeći sortu sjeverne [[bijela jela|bijele jele]] zbog njezina naizgled trokutastog oblika.<ref>Credition UK National Shrine of St. Boniface. [http://www.crediton.co.uk/tourism/boniface_crediton.html Boniface of Crediton] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080922065141/http://www.crediton.co.uk/tourism/boniface_crediton.html |date=22. rujna 2008. }}.</ref>

=== Rim ===

[[Rimsko Carstvo|Rimski]] [[mozaik|mozaici]] s prostora današnjeg [[Tunis]]a prikazuju mitski trijumfalni povratak grčkog boga vina i muške plodnosti, [[Dioniz]]a (kojeg neki moderni znanstvenici poistovjećuju s božanstvom ponovnog rođenja), iz Indije. Dioniz nosi grančicu zimzelenog stabla.

=== Moderna božićna drvca ===

[[Datoteka:Corrodi-Fabeln und Bilder 10.jpg|mini|lijevo|Ilustracija ukrašavanja drvca, Njemačka 1876.]]
[[Datoteka:Tree1900.jpg|mini|Božićno drvce iz 1900. godine]]
[[Datoteka:XmasTreeExhibitChicagoMuseumOfScienceIndustry.jpg|mini|Božićna drvca na izložbi Božić u svijetu, Chicago]]

Moguće je početke običaja ukrašavanja božićnog drvca pratiti do [[Njemačka|Njemačke]] u [[16. stoljeće|16. stoljeću]]; [[Ingeborg Weber-Kellermann]] (profesor europske [[etnologija|etnologije]] iz [[Marburg]]a) kao najraniji spomen tog običaja uzima ljetopis [[bremen]]skog ceha iz [[1570.]] godine koji navodi kako je mala jela ukrašena jabukama, orasima, datuljama, perecima i papirnatim cvijećem postavljena za djecu članova ceha koja su na Božić prikupljala slatkiše. Običaj se rano spominje i u [[Basel]]u gdje su [[1597.]] godine krojački šegrti po gradu nosili stablo ukrašeno jabukama i [[sir]]om.

[[Riga|Rigu]], glavni grad [[Latvija|Latvije]], neki smatraju ''domom'' prvog božićnog drvca; na osmerokutnoj plaketi na jednom od gradskih trgova stoji "Prvo novogodišnje (odnosno božićno) drvce u Rigi [[1510.]]" na osam jezika. U otprilike isto vrijeme, a mnogo se raspravlja o tome je li se taj događaj odigrao prije ili poslije postavljanja drvca u Rigi, [[Martin Luther]] navodno je ukrasio drvce koje je simboliziralo način na koji noću siju zvijezde. Tijekom 17. stoljeća običaj ukrašavanja božićnog drvca počeo je ulaziti u obiteljske domove. Jedan [[Strasbourg|strasburški]] svećenik, Johann Konrad Dannerhauer, žalio se na taj običaj zato što on odvlači od [[Biblija|Božje riječi]].

Do početka 18. stoljeća, ukrašavanje božićnih drvaca postalo je uobičajeno u gradovima sjevernog [[Porajnje|Porajnja]], ali se još uvijek nije proširilo u ruralna područja. Božićna su drvca prilično dugo ostala vezana za sjeverno Porajnje. [[Katolici|Katolička]] većina uz južni dio toka Rajne običaj je smatrala [[protestantizam|protestantskim]] te su ga u to područje donijeli [[Pruska|pruski]] činovnici koji su tamo premješteni zbog [[Bečki kongres|Bečkog kongresa]] 1815. godine.

Početkom 19. stoljeća običaj je postao popularan među plemstvom i proširio se po dvorovima čak do Rusije. [[Princeza Henrietta od Nassau-Weilburga]] 1816. godine upoznala je [[Beč]] s ukrašavanja božićnih drvaca te se taj običaj narednih godina brzo proširio Austrijom. U [[Francuska|Francuskoj]] je prvo božićno drvce predstavila vojvotkinja od Orleansa 1840. godine.

U [[Velika Britanija|Veliku]] je [[Velika Britanija|Britaniju]] običaj ukrašavanja božićnog drvca donijela supruga kralja [[George III.|Georgea III.]], [[Charlotte od Mecklenburg-Strelitza]], ali se u to vrijeme običaj nije proširio dalje od kraljevskog dvora. Nakon vjenčanja [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]] i njezinog njemačkog rođaka, [[Albert Saxe-Coburg Gotha|princa Alberta]], običaj se još više proširio. Princ Albert za Božić je poklanjao velik broj drvaca školama i vojarnama. Crteži kraljevske obitelji s njihovim božićnim drvcem u [[Osborne House]]u pojavljivali su se u engleskim časopisima, a prvi put u tehnici [[drvorez]]a u časopisu Ilustirane londonske novosti (eng. ''Illustrated London News''; prosinac 1848.). Za Božić 1850. godine ilustracije su se pojavile i u [[SAD]]-u. Te slike britanske kraljevske obitelji tijekom njihove božićne proslave pomogle su u popularizaciji običaja ukrašavanja božićnih drvaca u Britaniji te među anglofilnim Amerikancima više klase.

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se tek [[1850-ih]] godina počinje pojavljivati običaj ukrašavanja božićnog drvca na što su utjecali njemačka tradicija te tadašnji prostorno-politički odnosi. Ipak, čak i prije širenja tog običaja, domovi su na [[Badnjak]] bili ukrašavani [[cvijeće]]m, plodovima i zelenilom, a za to su najčešće bila zadužena djeca. Uz to, u kuću se unosio badnjak, debeli panj ili klada koji je na tu noć, ali i kasnije, gorio na ognjištu. U početku su se kitila [[Bjelogorica|bjelogorična stabla]], a kasnije, učestalim pošumljavanjem, za ukrašavanje se počinju koristiti [[Crnogorica|crnogorična stabla]].

Najčešće su se ukrašavala [[voće]]m, [[jabuka]]ma te [[naranča]]ma, [[šljiva]]ma, [[kruška]]ma, ali i raznim slasticama, šarenim papirnatim lancima,ukrasima od slame ili [[komušina|komušine]], te srebrnim i zlatnim nitima, a rjeđe [[licitar]]ima i staklenim figurama. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni [[orasi]] i [[lješnjaci]] kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale [[svijeće]], simboli nade i božanstva. Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali.

== Vrijeme ukrašavanja ==

[[Datoteka:Christmas tree at Santa Claus' Village.jpg|mini|Božićno drvce u selu Djeda Božićnjaka, Finska]]
[[Datoteka:Božić na Jadranu.jpg|mini|Dio božićnog drvca s [[Jadran]]a]]
[[Datoteka:Christmas tree Zagreb.JPG|mini|Božićno drvce na [[Trg bana Josipa Jelačića|Trgu bana Josipa Jelačića]], Zagreb, 2007.]]

U [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[sjeverna Europa|sjevernoj Europi]] običaj ukrašavanja stabala potječe iz poganskih vremena kad su stabla smatrali simbolima koji predstavljaju plodnost bogova [[priroda|prirode]]. Običaj je bio povezan sa [[zimski solsticij|zimskim solsticijem]] (oko [[21. prosinca]]) kojeg su smatrali danom ponovnog rođenja boga Sunca. Ukrašavanje stabala kasnije je postao jedan od kršćanskih običaja, i to nakon što je [[Crkva]] [[25. prosinca]] odredila kao dan [[Isus Krist|Kristova]] rođenja, time zamijenivši pogansku proslavu solsticija.

Tradicionalno, božićna se drvca ne unose u domove niti ukrašavaju prije [[Badnjak]]a ([[24. prosinca]]), a iznose se na blagdan [[Sveta tri kralja]] odnosno [[Bogojavljenje]] ([[6. siječnja]]) kada i završavaju božićni blagdani. Tog se dana posljednji put pale božićne svijeće i drvo badnjak. Rezultat suvremene komercijalizacije Božića je i postavljanje drvaca mnogo ranije nego što je to uobičajeno; u pojedinim se trgovinama drvca postavljaju već krajem [[listopad]]a (božićni odjel u britanskom lancu trgovina [[Selfridges]], s okićenim božićnim drvcima, počinje s radom početkom [[rujan|rujna]]).

== Vrste drvaca ==

Kao božićna drvca koriste se i [[#Prirodna drvca|prirodna]] i [[#Umjetna drvca|umjetna]] drvca.

=== Prirodna drvca ===

Rod [[jele|jela]] (Abies) pokazao se najboljim za korištenje i to zato što im [[iglice]] ne otpadaju pretjerano nakon što se stablo osuši, a usto ugodno mirišu i imaju lijepu boju; ali koriste se i drugi rodovi [[borovke|borovki]]. Vrste koje se koriste u [[Europa|Europi]] su:

* [[Kavkaska jela]] (''Abies nordmanniana'')
* [[Koloradska jela]] (''Abies concolor'')
* [[Jela|Obična jela]] (''Abies alba'')
* [[Obični bor]] (''Pinus sylvestris'')
* [[Pančićeva omorika]] (''Picea omorika'')
* [[Plemenita jela]] (''Abies procera'')
* [[Smreka]] (''Picea abies'')

a u [[Sjeverna Amerika|Sjevernoj]] i [[Srednja Amerika|Srednjoj Americi]]:

* [[Balzamasta jela]] (''Abies balsamea'')
* [[Raskošna jela]] (''Abies magnifica'')
* [[Fraserova jela]] (''Abies fraseri'')
* [[Gorostasna jela]] (''Abies grandis'')
* [[Gvatemalska jela]] (''Abies guatemalensis'')
* [[Pinija]] (''Pinus pinea'')
* [[Plemenita jela]] (''Abies procera'')
* [[Obična američka duglazija]] (''Pseudotsuga menziesii'')
* [[Obični bor]] (''Pinus sylvestris'')

[[Datoteka:Julgransförsäljning utanför Lunds domkyrka.jpg|mini|lijevo|[[Kavkaska jela]] (''Abies nordmanniana'')]]

Kao božićna drvca u manjoj se mjeri koriste i neke druge, ne toliko tradicionalne vrste, kao što su na primjer [[divovska sekvoja]] ([[latinski jezik|lat]]. ''Sequioadendron giganteum''), [[lejlandski čempres]] (''Cupressus × leylandii'') i [[virginijska borovica]] (''Juniperus virginiana''). Mnoge vrste smreke također se koriste kao božićna drvca, a neki ih smatraju i najljepšom vrstom stabala, koja se koristi u tu svrhu. No, smrekama (za razliku od jela) iglice počinju brzo otpadati nakon sječe, a mnoge vrste smreke, kao što je na primjer [[bodljikava smreka]], imaju veoma oštre iglice što ukrašavanje čini neugodnim.

Neka se stabla prodaju u teglama s [[Korijen (biljke)|korijenjem]] i zemljom, često iz [[šumski rasadnik|rasadnik]]a, da bi se kasnije posadila i kako bi se u njima uživalo još godinama ili desetljećima. Međutim, zdravlju stabla uvelike štete visoka [[temperatura]] i niska [[vlažnost zraka]] prostora u kojem se neko vrijeme nalazi pa je stopa stabala koja prežive presađivanje niska. Ta se stabla u zatvorenom prostoru smiju držati samo nekoliko dana, zato što toplina prekida [[dormancija|dormanciju]] pa slabi zaštitni mehanizam kod stabala koja se zatim kod prenošenja na otvoreno izlažu hladnoći.

Životni ciklus božićnog drvca od [[sjemenka|sjemenke]] do dvometarskog stabla traje, ovisno o vrsti i načinu kultivacije, između 8 i 12 godina. Prvo se uzima sjeme iz [[češer]]a skupljenih sa starijih stabala. To se sjeme obično uzgaja u rasadnicima i zatim prodaje farmama božićnih drvaca u starosti od 3 do 4 godine. Preostali dio razvoja stabla ovisi prvenstveno o [[klima|klimi]], kvaliteti [[tlo|tla]] te kultivaciji i brizi za stablo.<ref>[http://www.weihnachtsbaumversand.de MK Weihnachtsbaumkulturen]</ref>

=== Umjetna drvca ===

[[Datoteka:Christmas tree sxc hu.jpg|mini|Umjetno božićno drvce]]

Umjetna drvca postaju sve popularnija zato što ih smatraju praktičnijima i (ako se koriste nekoliko godina) jeftinijima od pravih drvaca. Takva drvca dolaze u mnogo [[boja]] i "vrsta", a mogu se kupiti i neka koja su već unaprijed ukrašena lampicama. Na kraju božićne sezone umjetna se drvca mogu rastaviti i spremiti.

Umjetna drvca ponekad su i nužna u unajmljenim domovima (pogotovo u stanovima) zbog potencijalne opasnosti od [[požar]]a koje mogu izazvati osušena prirodna drvca zbog čega ih neki stanodavci i zabranjuju. Također mogu biti nužna osobama [[alergija|alergičnima]] na [[golosjemenjače]].

==== Pernata drvca ====

Prva umjetna drvca bila su stolna pernata drvca napravljena od [[guska|guščjeg]] [[perje|perja]] obojenog u zeleno koje se lijepilo na štapiće i zatim pričvršćivalo na veće štapiće, kao grane [[stablo|stabla]]. Proizvodnja takvih drvaca počela je u Njemačkoj u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] kako bi se spriječila daljnja [[deforestacija]]. Na tim su se "minimalističkim" drvcima lijepo isticali maleni ukrasi.

==== Moderna drvca ====

[[Datoteka:Christmas tree-choinka.jpg|mini|lijevo|Umjetno božićno drvce, Poljska]]

Prva moderna umjetna drvca počele su izrađivati tvrtke koje su se bavile proizvodnjom [[četka|četki]]. Drvca su se radila na isti način, od životinjske [[dlake]] (većinom od [[svinja|svinjskih]] [[čekinja]]) a kasnije i od [[plastika|plastičnih]] čekinja, obojanih u [[zeleno]], koje su se umetale između svinutih žica koje su činile grane drvca. Grane su jednim krajem svinute zajedno kako bi se formirala veća grana koja se zatim umetala u veći drveni štap (danas [[metal]]an s plastičnim prstenovima) koji je služio kao [[deblo]] drvca. Svaki red grana bio je druge veličine, obilježen različitom bojom ili naljepnicama radi lakšeg sastavljanja.

Prva su takva drvca izgledala kao [[borovi]] dugih iglica, ali kasnije se za izradu iglica počeo koristiti [[PVC]]. Mnoga su drvca imala i veoma kratke smeđe "iglice" koje su bile pomiješane s dužim zelenim iglicama, kako bi imitirali pravu granu. Takva su drvca svake godine postajala malo realističnija, a neki su luksuzni modeli imali i više stilova grana te se za njihovu izradu koristila nova tehnologija "pravih" iglica (''True Needle technology'') kako bi se što bolje imitirala priroda. Mnoga drvca danas dolaze u manjim inačicama, za korištenje u manjim prostorima. Grane većine kvalitetnijih drvaca već su pričvršćene za deblo i potrebno ih je samo spustiti, dok kod jeftinijih modela grane treba pričvrstiti na deblo.

==== Dizajnerska drvca ====

[[Datoteka:Aluminumtreecu.jpg|mini|lijevo|Grane aluminijskog drvca]]

Prva umjetna drvca koja nisu bila zelena bila su drvca metalik boje koja su se pojavila [[1958.]] godine, a bila su prilično popularna [[1960-ih]] godina. Ta su se drvca radila od [[aluminij]]a pričvršćenog za metalne štapove kojima je kao potpora služio veći [[drvo|drveni]] ili aluminijski štap. Neka su takva drvca bila izrađena od [[papir]]a prevučenog aluminijem i stoga su bila zapaljiva. Predstavljala su veliku opasnost od požara u slučaju da se izravno na njih stavi izvor [[svjetlost]]i, posebno zato što su se u tom razdoblju prodavale relativno vruće [[žarulja|žarulje]]; upozorenja na taj efekt još se uvijek izdaju uz neke lampice za božićna drvca.

Novija se takva drvca mogu sigurno koristiti s lampicama, što zbog korištenja materijala koji sprječavaju požare, što zbog veće sigurnosti pri korištenju samih lampica.

Ostala umjetna drvca ne moraju uopće izgledati kao [[četinjače]] osim utoliko što su [[trokut]]astog ili [[stožac|stožastog]] oblika, a mogu biti izrađena od [[karton]]a, [[staklo|stakla]], plastike ili slaganjem ukrasa u određeni oblik. Takva ''drvca'' često služe kao stolni ukrasi.

==== Ostale vrste ====

[[Datoteka:Fiber-optic Christmas tree.jpg|mini|Umjetno drvce sa svjetlima od optičkih vlakana]]

[[2005.]] godine u SAD-u su postala popularna naopaka božićna drvca.<ref>[http://www.usatoday.com/life/lifestyle/2005-11-07-christmas-trees_x.htm Fake trees turn Christmas on its head], USA Today, 7. studenog 2005.</ref> Ona su se u početku prodavala trgovcima i omogućavala su kupcima da se više približe ukrasima koji su bili na prodaju. Kupci su željeli naopaka drvca kopirati i koristiti privatno. Prodavači takvih drvaca tvrdili su i da se ispod njih mogu staviti veći božićni [[dar]]ovi. Naopaka božićna drvca dolaze u tri inačice: samostojećoj, visećoj i zidnoj. Samostojeća drvca imaju ravnu bazu. Viseća drvca imaju bazu koja se može pričvrstiti za [[strop]], a zidna su drvca zapravo samo polovica drvca koje se može pričvrstiti za [[zid]].

Ostale vrste umjetnih drvaca uključuju mala drvca koja govore ili pjevaju te drvca iz kojih u malu ukrasnu kutijicu od kartona pada "[[snijeg]]" (zapravo male kuglice [[stiropor]]a) koji se zatim ponovno cjevčicom skrivenom uz deblo drvca provodi do vrha drvca.

==== Ekološka pitanja ====

Vode se rasprave o tome jesu li za prirodu bolja umjetna ili prava drvca. Umjetna se drvca obično rade od PVC-a, toksičnog materijala koji se često stabilizira [[olovo (element)|olovo]]m. Uz neka drvca dolazi upozorenje da se prašina ili iglice s drvca ne bi trebale udisati ili jesti. U nekim se umjetnim drvcima koriste male količine materijala s pravih stabala. Na primjer, [[kora (biljke)|kora]] pravog stabla može se koristiti kao površina debla umjetnog stabla. [[Polietilen]]ska su drvca manje toksična, ali i skuplja, od drvaca napravljenih od PVC-a.<ref>Grist environmental commentary: [http://www.grist.org/advice/ask/2004/12/08/umbra-tree/ Christmas trees]</ref>

Umjetna se drvca mogu koristiti mnogo godina, ali ih obično nije moguće reciklirati, zbog čega završavaju na smetlištima. Prirodna se drvca mogu koristiti kratko vrijeme, ali se mogu reciklirati i koristiti kako bi se zaštitilo tlo ili spriječila [[erozija]].<ref>Engineer Update: [http://www.hq.usace.army.mil/CEPA/PUBS/mar07/story8.htm Old Christmas trees protect town beach] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070824001534/http://www.hq.usace.army.mil/cepa/pubs/mar07/story8.htm |date=24. kolovoza 2007. }}</ref> Također, prirodna drvca tijekom rasta pomažu u smanjenju [[ugljični dioksid|ugljičnog dioksida]] u [[Zemljina atmosfera|atmosferi]].

Organski uzgojena božićna drvca smatraju se boljima za okoliš od onih pri čijem je uzgoju korištena veća količina [[pesticid]]a.

=== Ostala ''drvca'' ===

[[Datoteka:Poinsettia tree.jpg|mini|Drvce od božićnih zvijezda u San Diegu]]

Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], stabla [[Pōhutukawa|Pōhutukawe]] (''Metrosideros excelsa''), opisuju se kao prirodna božićna drvca zato što cvatu u vrijeme Božića, a izgledaju kao božićna drvca zbog svojih crvenih cvjetova i zelenih [[list]]ova.

Koriste se i božićna drvca napravljena od biljke [[božićna zvijezda|božićne zvijezde]] koja je inače i čest božićni ukras.

== Ukrasi ==

[[Datoteka:Christmas tree bauble.jpg|mini|lijevo|Kuglica koja ukrašava božićno drvce]]
[[Datoteka:Happy new year 06463.jpg|mini|Ukrasi za božićno drvce]]

U srednjem je vijeku u nekim dijelovima Europe postojao običaj priređivanja predstave o raju u crkvi za [[Božić]]. Dio te predstave bilo je i stablo na koje su se vješale jabuke. Jabuke su predstavljale plodove stabla spoznaje dobra i zla u rajskom vrtu. Uz njih su išle i figure [[Adama i Eve|Adam i Eva]] (kojih se [[Crkva]] spominju na [[Badnjak]]) i zmije. Kasnije su se jabukama dodali i drugi plodovi, a onda i umjetne kugle, i druge figurice.
Za ukrašavanje božićnog drvca danas se obično koriste [[girlande]] i vrpce. Za izradu krhkih božićnih ukrasa od obojenog [[staklo|stakla]] polovinom 19. stoljeća specijalizirali su se prvo nijemci (oko 1847./48. grad [[Lauscha]] u pokrajini Tirinškoj) a kasnije i[[Češka|češke]](nakon 1920., Jablonec,drugačije od njemačkih ,u oblikovanju su osim kuglica korištene i staklene perle,te cjevčice) i [[Poljska|poljske]](nakon 1930.) tvornice stakla, a potom se izrada takvih ukrasa razvila u veliku industriju (nakon 1940.,prestaje njemački izvoz u SAD te tamo počinje prava industrijska proizvodnja ,korištena je tehnologija razvijena za proizvodnju žarulja) . Drvce se obično ukrašava i [[svijeća]]ma ili električnim svjetlima (lampicama odnosno žaruljicama,u svijetu otprilike nakon 1920.,u SAD već krajem 19. stoljeća), a ukras na vrhu drvca, obično zvijezda ili anđeo, upotpunjava cjelokupni izgled. Kuglice su također veoma uobičajena dekoracija. Obično se sastoje od prilično malene šuplje staklene ili plastične sfere na koju se stavlja tanki sloj metalik boje kako bi se s kuglica reflektiralo svjetlo te još jednog tankog sloja pigmentiranog [[polimer]]a kako bi kuglica dobila obojenje. Nekada su u pravilu bile posrebrene kemijskim putem (od oko 1870.,Njemačka).

U Hrvatskoj, drvca su se najčešće ukrašavala voćem, raznim slasticama, srebrnim i zlatnim nitima, a rjeđe i staklenim figurama, tamo gdje je to financijska situacija dopuštala. Uz to, čest su ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci. Na drvca su se stavljali i komadići [[vata|vate]], [[vosak|voska]] ili papira koji su simbolizirali [[snijeg]]. Ispod drvca stavljaju se i [[jaslice]], a često i [[božićna pšenica]], posađena na blagdan [[Sveta Lucija|Svete Lucije]] te razne figurice i ukrasi.

Crkve se također ukrašavaju božićnim drvcima na kojima se koriste ručno izrađeni ukrasi s različitim simbolima vezanima uz [[Božić]] ili se ona ukrašavaju veoma decentno i gotovo neprimjetno.

=== Prostirke za drvca ===

Kako su se za osvjetljavanje drvaca isprva koristile svijeće(od 17. stoljeća voštanice,od 19.stoljeća jeftinije sterainske ili parafinske svijeće), a tek kasnije električne žaruljice (u svijetu nakon 1920.), na pod ispod drvca često se stavljala prostirka kako bi se [[pod]] zaštitio od voska te kako bi se skupile sve iglice koje su otpale. Čak i kad su se počele koristiti električne žaruljice i umjetna drvca, prostirka je zadržana kao dekorativni detalj: između ostalog, ona skriva stalak drvca koji iako možda nije lijep prizor, ima važnu [[sigurnost|sigurnosnu]] ulogu.

Dok su prostirke nekad bile obične, bez posebnih detalja ili ukrasa, danas su one često ukrašene raznim ornamentima.

== Proizvodnja ==

Svake se godine u Sjevernoj Americi proizvede od 33 do 36 milijuna, a u Europi od 50 do 60 milijuna božićnih drvaca.

U Hrvatskoj se na godinu proizvede oko 500 000 božićnih drvaca. 40% ukupne domaće proizvodnje odvija se u trima županijama sjeverozapadne Hrvatske - [[Bjelovarsko-bilogorska županija|Bjelovarsko-bilogorskoj]], [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačkoj]] i [[Zagrebačka županija|Zagrebačkoj]].<ref name="Hrvatska proizvodnja">[http://www.krizevci.info/index.php?option=com_content&task=view&id=4576&Itemid=9 Tržište proguta 500 tisuća božićnih drvaca], križevci.info, 3. listopada 2007.</ref> U Hrvatskoj je 2006. godine bilo više od 1000 registriranih proizvođača božićnih drvaca.<ref name="hr proizvođači">[http://isitecompany16.isite.com.hr/Default.aspx?art=347&sec=46 ], CEPOS, 11. prosinca 2006</ref>

== Izvori ==
{{izvori|2}}

== Vidi još ==
{{Portal Kršćanstvo}}
* [[Betlehemska zvijezda]]
* [[Božićni običaji]]
* [[Božićna pšenica]]
* [[Božićni ukrasi]]
* [[Jaslice]]
* [[Jul]]
* [[Stablo (mitologija)]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.hic.hr/bozic-hrvata01.htm Božić u Hrvata]

=== Ostali projekti ===
{{WProjekti
|commons = Christmas tree
|commonshr = Božićno drvce
|commonscat =
|commonscathr =
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}

{{Božić}}

[[Kategorija:Božić]]

←Starija inačica		Inačica od 10:07, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Božićno drvce'''-->~~
	[[Datoteka:Juletræet.jpg\|mini\|Tradicionalno božićno drvce]]		[[Datoteka:Juletræet.jpg\|mini\|Tradicionalno božićno drvce]]
	[[Datoteka:12242008 ChristmasEve00028.JPG\|mini\|Božićno drvce u domu]]		[[Datoteka:12242008 ChristmasEve00028.JPG\|mini\|Božićno drvce u domu]]

Božićno drvce - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 02:59, 2. siječnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Božićno drvce'''-->~~{{izdvojeni članak\|prosinac 2007.}}~~		<!--'''Božićno drvce'''-->
	[[Datoteka:Juletræet.jpg\|mini\|Tradicionalno božićno drvce]]		[[Datoteka:Juletræet.jpg\|mini\|Tradicionalno božićno drvce]]
	[[Datoteka:12242008 ChristmasEve00028.JPG\|mini\|Božićno drvce u domu]]		[[Datoteka:12242008 ChristmasEve00028.JPG\|mini\|Božićno drvce u domu]]