<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Bog</id>
	<title>Bog - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Bog"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bog&amp;action=history"/>
	<updated>2026-06-23T03:28:02Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.36.2</generator>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bog&amp;diff=491337&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: bnz</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bog&amp;diff=491337&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2022-04-29T15:37:37Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;bnz&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 15:37, 29. travnja 2022.&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--'''Bog'''--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{slično|pojmu &amp;quot;Bog&amp;quot; kakav se koristi općenito|prvu osobu Presvetog Trojstva u kršćanstvu|Bog Otac}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{slično|pojmu &amp;quot;Bog&amp;quot; kakav se koristi općenito|prvu osobu Presvetog Trojstva u kršćanstvu|Bog Otac}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg|mini|desno|330px|''[[Stvaranje Adama]]'', jedna od najpoznatijih slika na svijetu i najpoznatije likovno djelo povezano s Bogom, često korišteno u [[popularna kultura|popularnoj kulturi]] i [[ateizam|ateizmu]] u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;[[Datoteka:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg|mini|desno|330px|''[[Stvaranje Adama]]'', jedna od najpoznatijih slika na svijetu i najpoznatije likovno djelo povezano s Bogom, često korišteno u [[popularna kultura|popularnoj kulturi]] i [[ateizam|ateizmu]] u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja.]]&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;'''Bog''' je nadprirodno biće kojeg vjernici smatraju božanskim ili svetim.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of gender and society|date=2009|url=https://www.worldcat.org/oclc/811563770|publisher=SAGE|location=London|isbn=978-1-4522-6602-2}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Princip vjerovanja u jednog boga je [[monoteizam]], u sklopu kojeg vjernici tim nazivom opisuju savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač [[čovjek|čovjekove]] sudbine. Vjerovanje u više bogova nazivamo [[politeizam]], oblik vjerovanja u nadprirodna bića koji je preteča monoteizmu. Institucionalizirano vjerovanje u boga zove se [[religija]], a obredi u njegovu čast [[bogoslužje]]. Također, postoje ljudi koji vjeruju u boga ili bogove (ili stanovitu silu koja je veća od čovjeka), ali ne pripadaju niti jednoj religiji i obično takva vjerovanja označavamo skupnim nazivom [[Duhovnost|duhovnost]]. Odbacivanje tvrdnje o postojanju bogova zove se [[ateizam]], a neodređenost prema njihovom postojanju nazivamo [[agnosticizam]]. Neke religije predstavljaju boga u likovima mješanaca [[životinje|životinja]] i ljudi, divovskih ljudi i sl, a neke druge smatraju da je uvredljivo boga predstavljati u fizičkoj formi. Postoje religije koje propovijedaju kako je bog apsolutno dobro biće, dok druge tvrde da je on iznad ljudskog shvaćanja moralnosti.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;'''Bog''' je nadprirodno biće kojeg vjernici smatraju božanskim ili svetim.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of gender and society|date=2009|url=https://www.worldcat.org/oclc/811563770|publisher=SAGE|location=London|isbn=978-1-4522-6602-2}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Princip vjerovanja u jednog boga je [[monoteizam]], u sklopu kojeg vjernici tim nazivom opisuju savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač [[čovjek|čovjekove]] sudbine. Vjerovanje u više bogova nazivamo [[politeizam]], oblik vjerovanja u nadprirodna bića koji je preteča monoteizmu. Institucionalizirano vjerovanje u boga zove se [[religija]], a obredi u njegovu čast [[bogoslužje]]. Također, postoje ljudi koji vjeruju u boga ili bogove (ili stanovitu silu koja je veća od čovjeka), ali ne pripadaju niti jednoj religiji i obično takva vjerovanja označavamo skupnim nazivom [[Duhovnost|duhovnost]]. Odbacivanje tvrdnje o postojanju bogova zove se [[ateizam]], a neodređenost prema njihovom postojanju nazivamo [[agnosticizam]]. Neke religije predstavljaju boga u likovima mješanaca [[životinje|životinja]] i ljudi, divovskih ljudi i sl, a neke druge smatraju da je uvredljivo boga predstavljati u fizičkoj formi. Postoje religije koje propovijedaju kako je bog apsolutno dobro biće, dok druge tvrde da je on iznad ljudskog shvaćanja moralnosti.&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bog&amp;diff=399224&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://croatianschoolsydney.com/index.php?title=Bog&amp;diff=399224&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-12-16T11:59:11Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--'''Bog'''--&amp;gt;{{slično|pojmu &amp;quot;Bog&amp;quot; kakav se koristi općenito|prvu osobu Presvetog Trojstva u kršćanstvu|Bog Otac}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Creación de Adán (Miguel Ángel).jpg|mini|desno|330px|''[[Stvaranje Adama]]'', jedna od najpoznatijih slika na svijetu i najpoznatije likovno djelo povezano s Bogom, često korišteno u [[popularna kultura|popularnoj kulturi]] i [[ateizam|ateizmu]] u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja.]]&lt;br /&gt;
'''Bog''' je nadprirodno biće kojeg vjernici smatraju božanskim ili svetim.&amp;lt;ref&amp;gt;{{Citiranje knjige|title=Encyclopedia of gender and society|date=2009|url=https://www.worldcat.org/oclc/811563770|publisher=SAGE|location=London|isbn=978-1-4522-6602-2}}&amp;lt;/ref&amp;gt; Princip vjerovanja u jednog boga je [[monoteizam]], u sklopu kojeg vjernici tim nazivom opisuju savršeno, nadljudsko biće, za koje se vjeruje da je stvoritelj svijeta i upravljač [[čovjek|čovjekove]] sudbine. Vjerovanje u više bogova nazivamo [[politeizam]], oblik vjerovanja u nadprirodna bića koji je preteča monoteizmu. Institucionalizirano vjerovanje u boga zove se [[religija]], a obredi u njegovu čast [[bogoslužje]]. Također, postoje ljudi koji vjeruju u boga ili bogove (ili stanovitu silu koja je veća od čovjeka), ali ne pripadaju niti jednoj religiji i obično takva vjerovanja označavamo skupnim nazivom [[Duhovnost|duhovnost]]. Odbacivanje tvrdnje o postojanju bogova zove se [[ateizam]], a neodređenost prema njihovom postojanju nazivamo [[agnosticizam]]. Neke religije predstavljaju boga u likovima mješanaca [[životinje|životinja]] i ljudi, divovskih ljudi i sl, a neke druge smatraju da je uvredljivo boga predstavljati u fizičkoj formi. Postoje religije koje propovijedaju kako je bog apsolutno dobro biće, dok druge tvrde da je on iznad ljudskog shvaćanja moralnosti.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[ontologija|ontološko]] teističkim sistemima pojam '''Bog''' ([[latinski|lat.]] ''deus'', od ''divus'' = blještavi, indoeuropski ''deiw'' = svjetlost, svijetliti) se vezuje za transcendentno odnosno imaginarno [[biće]], čiji se odnosi sa čovjekom definiraju različito, u zavisnosti od tipa vjere. U [[monoteizam|monoteističkim]] religijama i [[filozofija|filozofskim]] pravcima, Bog predstavlja sveto, uzvišeno, [[vječnost|vječno]] i beskrajno [[biće]] koje je stvorilo [[svemir]] i [[čovjek|čovjeka]]. Monoteističkom shvaćanju Boga predhodi [[animizam]] u prvobitnim zajednicama, animizam u okolnom svijetu percipira nadnaravno kao energetsku ili magijsku silu, potom i  [[politeizam]], kad je mnoštvo antičkih [[Božice i bogovi|bogova]], božica, polubogova i [[demon|demona]] djelomice poprimilo i ljudske osobine. [[Panteizam]] je filozofski pogled na [[idealizam|ideju]] i koncepciju Boga. Panteizam se vezuje i za drevni [[hinduizam]], koji se zbog velikog raspona i različitosti svog učenja može smatrati i monoteističkom i politeističkom religijom. Jedina velika svjetska [[religija]] koja unutar svog učenja nema koncepciju Boga je [[budizam]].    &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bogovi ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Politeizam}}&lt;br /&gt;
[[Datoteka:OdysseyZeus.png|mini|280px||[[John Flaxman]]: Zeus na prijestolju]]&lt;br /&gt;
U povijesti je postojalo mnogo politeističkih [[religija]] i njihovih običaja. Sve su velike izumrle, a propadanje je počelo pojavom kršćanstva. Danas se samo u zabitim krajevima štuju tradicionalna vjerovanja. Ljudi su bogovima prinosili darove, često i ljude, dok su pravili [[hram|hramove]] i veličanstvene kipove, od kojih je najvelebniji [[Zeusov kip u Olimpiji]]. Najsnažnije su se razvile [[grčka mitologija|grčka]] i [[rimska mitologija|rimska]] mitologija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Grci i Rimljani ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bogovi se u antičkih [[antička Grčka|Grka]] i [[stari Rim|Rimljana]] prikazivani kao bića sa svim ljudskim osobinama. Glavni je grčki bog [[Zeus]], a rimski [[Jupiter (mitologija)|Jupiter]]. Bilo je mnogo bogova, zaštitnika svega i svačega.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==== Egipćani ====&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Egipćani su vjerovali u bogove ljudskog tijela i životinjske glave. Njihov je glavni bog bio [[ Ra]], a ljudi su nastali od njegovih suza. Prema drugom mitu, ljude je stvorio bog lončar [[Hnum]]. U Egiptu je bio politeizam, sve dok faraon [[Amenofis IV.]] nije uveo kult jedinog boga [[Aton]]a, Sunčevog diska. Nakon njegove smrti vraćeni su stari bogovi.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u kršćanstvu ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Kršćanstvo}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Creation_of_the_Sun_and_Moon_face_detail.jpg|mini|210px|Bog u ljudskom obličju na stropu [[Sikstinska kapela|Sikstinske kapele]]]]&lt;br /&gt;
Kršćani vjeruju u jednog Boga i tri božanske osobe: [[Bog Otac|Boga Oca]], Sina ([[Isus Krist|Isusa Krista]]) i [[Duh Sveti|Duha Svetoga]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Za kršćane, Bog je velik i neizreciv Misterij. Može se donekle naslutiti i izraziti iz Božje objave u Isusu Kristu. Za kršćane, Bog je jedan i vječan, istinit i vjeran, svemoguć i dobar, Stvoritelj svega što postoji, neizrecivo blizak svim [[stvorenje|stvorenjima]], ali i jako različit od njih, neizmjerno dobro i savršeno [[biće]]. Po kršćanima, sav [[svemir]], sva [[priroda]], sva stvorenja održavaju Božju [[mudrost]], [[dobrota|dobrotu]], [[ljepota|ljepotu]] i veličinu. Isus Krist je otkrio tko je Bog i koji su Božji planovi za [[čovjek]]a: čovjek je pozvan na [[vječni život]] u neizrecivoj zajednici ljubavi s Bogom.&amp;lt;ref&amp;gt;Baričević J., Šabić A. G., Duda B, Turčinović J. i dr: &amp;quot;Snagom Duha&amp;quot;, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1999.&amp;lt;/ref&amp;gt; [[Sveti Ivan Evanđelist|Sv. Ivan]] je u svojoj [[Prva Ivanova poslanica|Prvoj poslanici]] rekao o Bogu: &amp;quot;Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje i Bog u njemu (1 Iv 4,16)&amp;quot;. Bog Otac je Stvoritelj [[nebo|neba]] i zemlje, Bog Sin je Otkupitelj ljudskog roda, a [[Duh Sveti]] je Posvetitelj i Branitelj. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U [[Otkrivenje|Otkrivenju]], Bog se naziva: &amp;quot;Ja sam Alfa i Omega (Otk 1,8)&amp;quot;. [[Alfa]] je prvo, a [[omega]] posljednje [[slovo]] [[Grčko pismo|grčkog pisma]], što znači da je Bog sve stvorio i da je posljednji smisao, posljednji, krajnji cilj. Čovjek je vrhunac Božjeg stvaranja, stvoren je na &amp;quot;sliku Božju&amp;quot;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bog Otac stvoritelj je neba i zemlje, koji se objavljivao mnogim ljudima, poput [[Abraham]]a, [[Mojsije|Mojsija]] i slično. Njemu se upućuje većina [[molitva|molitava]]. Njegov sin [[Isus Krist]] uzeo je čovječji lik i rodio se od [[Djevica Marija|Djevice Marije]] ''koja je začela po [[Duh Sveti|''Duhu Svetom'']], kako bi svijet izbavio od grijeha. Dugo je propovijedao Božju riječ. U 33. godini dobrovoljno se predao na muku na [[križ]]u, te treći dan [[uskrsnuće Isusa Krista|uskrsnuo]] od mrtvih, te tako pobijedio [[smrt]]. Trenutno ''sjedi zdesna Ocu''. Obećao je svim dobrim [[duša|dušama]] da će doći u [[raj]], kraljevstvo nebesko, te da će bez straha na [[sudnji dan]] stati pred njegovo lice. Duh Sveti izlazi iz Boga Oca, ljudima podaje [[sedam darova Duha Svetoga|sedam darova]] (darovi su samo u tradicijskim Crkvama, ne i u protestanskim i reformatorskim), te radi kao Božji glasnogovornik, te je onaj koji sve stvara po [[Božja volja|Očevoj volji]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u islamu ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Islam}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osnovni koncept islama je jedinstvenost Boga (''[[tauhid]]''). On je samo jedan vječan gospodar. Ne postoje nikakve božanske osobe ni oličenja, što bi značilo da je on jedan i jedini, a vjera u njega kristalno čisti monoteizam. [[Arapski jezik|Arapski]] naziv za Boga je ''Alah'', a sastavljen je od riječi ''al-ilah'', što znači ''jedini Bog''. Inače, [[99 Alahovih imena|Alah ima 99 imena]]. Njegov je glavni poslanik [[Muhammed]]. Islam ne dozvoljava kipove i umjetničke slike što predstavljaju Boga, jer to po njima vodi zabranjenom štovanju idola, ali i Židovima je zabranjeno klanjanje idolima. Sljedbenici islama, poznati kao muslimani vjeruju da je Bog (ili, Arapski : Allāh) poslao svoju direktnu objavu čovječanstvu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, preko meleka Džibrila (anđela Gabrijela) kao što je poslao objave ostalim poslanicima, [[Adam|Ademu]], [[Noa|Nuhu]], [[Abraham|Ibrahimu]], [[Mojsije|Musi]] i [[Isus|Isi]] (Božji mir i blagoslov na njih). Muslimani vjeruju da je Kuran posljednja od Alahovih knjiga objavljenih čovječanstvu, da je potpuno točna (bez grešaka) i da je nepromjenjiva, što obećava i Alah a u djelo sprovode ljudi koji Kuran znaju napamet, ti ljudi zovu se hafizi. Temelj islamskog vjerovanja nalazi se u Šehadetu (svjedočenju) da nema drugog Boga osim Alaha i da je Muhammed Božji rob i Božji poslanik. Pripadnost islamu iskazuje se sljedećim riječima (transkript Arapskog pisma), da bi netko postao musliman mora jezikom izgovoriti i srcem vjerovati sljedeće riječi: ''Ešheddu en la illahe ilallah we ešheddu enne Muhammeden abd'uhu we resuluhu.'' (u prijevodu: ''Srcem vjerujem i jezikom očitujem da nema Boga drugoga osim Alaha, isto tako vjerujem i jezikom očitujem da je Muhamed rob Božji i poslanik posljednji.'')&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u budizmu ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Budizam}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Buda]] je odbijao odgovarati na pitanja o bogu, jer je tvrdio da se ne prave mrtve koncepcije, nego da se razvija duhovna snaga, koja dođe do odgovora na sva pitanja. U njegovo su vrijeme ljudi boga tražili daleko izvan sebe i nije im nikako uspijevalo da s njim razviju živ odnos. Zato im je Buda savjetovao da promijene smjer potrage, da krenu u svoju nutrinu i ne misle više o dalekom bogu. Iz istog je razloga danas budizam popularan na Zapadu. Neki Zapadnjaci čak smatraju da je budizam ateistički.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u judaizmu ==&lt;br /&gt;
[[Datoteka:YHWH.svg|thumb|100px|right|[[Tetragram]] napisan na [[Hebrejski jezik|hebrejskom jeziku]]]]&lt;br /&gt;
{{glavni|Judaizam}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u hinduizmu ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Hinduizam}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U hinduizmu nema štovanja koje vrijedi za sve. Većina njih obožava Šivu ili Višnu, ali neki i štuju božice, kao Boga. U Hinduizmu možemo uočiti dvije razine religije, jednu primitivniju, za široke mase, i drugu razvijeniju, samo za duhovno naprednije. Prva je razina izrazito mnogobožačka. Manifestira se u raznim narodnim svetkovinama hiduističkih bogova i božica. Druga je razina jednobožačka i monistička (advaita). To je učenje najbolje predstavljeno u Vivekanandinoj knjizi Vedanta, a  prakticira se u nekim ašramima. Ašrami su kombinacija samostana i učilišta, tj. neki u njima žive, a neki samo dolazi na poduku i usavršavanje.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u zoroastrizmu ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Zoroastrizam}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bog u zoroastrizmu daleko je kompleksniji pojam nego u velikim religijama. Opisuje se kao borba između Dobra i Zla, tako da čas pobjeđuje jedno, čas drugo. Tako je zoroastrizam [[dualizam (religija)|dualistička]] religija.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Bog u filozofiji ==&lt;br /&gt;
{{glavni|Teodiceja}} &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Bog je u filozofiji predmet raspravljanja dugi niz stoljeća. Postoji puno teorija, niti jedna nije potpuno prihvaćena.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Izvori ==&lt;br /&gt;
{{izvori}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Religija]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Duhovnost]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Metafizički pojmovi]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>