WikiSysop: bnz

2022-04-29T21:44:15Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 21:44, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Boljševizam'''-->~~{{socijalizam}}		{{socijalizam}}
	'''Boljševizam''' je u izvornom značenju [[Lenjinizam\|Lenjinovo učenje]] u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase. '''Boljševici''' su bili Lenjinovi pristaše, članovi tadašnje Ruske Socijaldemokratske radničke partije, koji su kasnije postali temelj ruskoj Komunističkoj partiji. Boljševizam je i čest naziv za društveni poredak u [[Sovjetski savez\|Sovjetskom savezu]] uspostavljen 1917. srušen 1991.<ref>''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]'' svezak 2, 2000. Boljševizam je bio i službena doktrina Komunističke internacionale.		'''Boljševizam''' je u izvornom značenju [[Lenjinizam\|Lenjinovo učenje]] u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase. '''Boljševici''' su bili Lenjinovi pristaše, članovi tadašnje Ruske Socijaldemokratske radničke partije, koji su kasnije postali temelj ruskoj Komunističkoj partiji. Boljševizam je i čest naziv za društveni poredak u [[Sovjetski savez\|Sovjetskom savezu]] uspostavljen 1917. srušen 1991.<ref>''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]'' svezak 2, 2000. Boljševizam je bio i službena doktrina Komunističke internacionale.
	Ovaj izraz ponekad se koristi za komunistički pokret i doktrinu u cjelini.		Ovaj izraz ponekad se koristi za komunistički pokret i doktrinu u cjelini.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-06T00:28:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{socijalizam}}
'''Boljševizam''' je u izvornom značenju [[Lenjinizam|Lenjinovo učenje]] u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase. '''Boljševici''' su bili Lenjinovi pristaše, članovi tadašnje Ruske Socijaldemokratske radničke partije, koji su kasnije postali temelj ruskoj Komunističkoj partiji. Boljševizam je i čest naziv za društveni poredak u [[Sovjetski savez|Sovjetskom savezu]] uspostavljen 1917. srušen 1991.<ref>''[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]'' svezak 2, 2000. Boljševizam je bio i službena doktrina Komunističke internacionale.
Ovaj izraz ponekad se koristi za komunistički pokret i doktrinu u cjelini.
</ref>
== Povijest ==
Ime boljševici potječe od ruske riječi za većinu ''bol'šinstvo'', jer je većina ondašnjih članova poduprla upravo [[Vladimir Lenjin|Lenjina]]. Drugu frakciju sačinjavali su menjševici. Ime dolazi od ruske riječi ''men'shinstvo'', što znači manjina.

Kao struja političke misli i kao [[politička stranka]] boljševizam postoji od [[1903.]], kada je na II kongresu Ruske socijaldemokratske radničke partije (RSDRP) u [[London|Londonu]] nastao rascjep na dva krila: na revolucionarnu većinu i oportunističku manjinu. Menjševici su bili umjerena frakcija Ruske socijaldemokratske radničke partije, nakon rascjepa na II. kongresu (1903.) oko pitanja organizacijskih načela i taktike stranke. Glavni predstavnici su Georgi Valentinovich Plekhanov i Julius Martov.<ref>[http://www.hrleksikon.info/abecedarij/M/25165/menjsevizam hrleksikon.info]-Hrvatski obiteljski leksikon </ref>

Osnovni zadatak tog kongresa bilo je ujedinjenje marksističkih kružoka i samostalnih socijaldemokratskih grupa u [[Rusija|Rusiji]] u čvrstu stranačku organizaciju, na programatskim i taktičkim principima koje je, u općim linijama, formulirao list Iskra (1900.—03.) u borbi protiv legalnih marksista, ekonomista, bernštajnovaca i drugih oportunističkih grupa i struja, a potanko izložio Lenjin u svojoj knjizi ''Što treba uraditi?'' U toku kongresa došlo je do razmimoilaženja između iskrovske većine na čelu s Lenjinom i iskrovske manjine na čelu s Martovom. Lenjin i Plehanov zahtijevali su da stranka bude centralistički organizirana, sa strogom disciplinom, i da svaki član bude odgovoran svojoj organizaciji, da idejno
ujedinjenje partije na principima [[marksizam|marksizma]] bude učvršćeno materijalnim jedinstvom organizacije. Martov i njegove pristaše zastupali su mišljenje da se u partiju prime svi oni koji prihvaćaju njen program, a ona da bude decentralizirana i bez stroge discipline. Većina kongresa usvojila je organizacijske principe u Lenjinovoj formulaciji i izjasnila se za strogi centralizam i disciplinu i bezuvjetno podređivanje mjesnih organizacija Centralnom komitetu, kome su date najšire ovlasti.

U najvažnijim pitanjima pristaše Lenjina imale su za sobom većinu kongresa, što je došlo do izražaja i u izboru članova CK i članova redakcije središnjeg organa partije. Poslije II kongresa menjševici Martov, [[Lav Trocki|Trocki]], Akseljrod, Potresov i drugi, kojima se pridružio i Plehanov, počeli su se boriti protiv odluka kongresa. Razmimoilaženju u organizacijskim pitanjima pridošla su razmimoilaženja u taktičkim pitanjima (za vrijeme revolucije 1905.—07.) i u teoretskim pitanjima. Definitivni raskol između boljševika i menjševika nastao je [[1912.]], jer se pokazalo nemogućim da obje frakcije ostanu i dalje u istoj stranci. Boljševici su na VI partijskoj konferenciji u Pragu osnovali samostalnu partiju pod imenom RSDRP(boljševika), koja je na VI kongresu promijenila naziv u Komunistička partije Rusije, RKP(b).

Boljševizam je prošao niz etapa u svojoj povijesti (pripremanje revolucije 1903.—05., godine revolucije 1905.—07., godine reakcije 1907.—10., godine poleta 1910.—14., razdoblje [[Prvi svjetski rat|I svj. rata]], veljačaske i Listopadske revolucije 1917.). Boljševizam je rastao u borbi protiv sitnoburžujske revolucionarnosti, protiv partije socijalista-revolucionara (esera), koji su odstupali od dosljedne proleterske [[klasna borba|klasne borbe]], i u borbi protiv lijevog doktrinarstva i sektaštva u vlastitoj partiji. Boljševizam je razvio bogate i raznovrsne oblike borbe: primjenom parlamentarne i izvanparlamentarne taktike, taktike bojkota [[parlament|parlamenta]] s taktikom sudjelovanja u parlamentu, kombinacijom legalnih i ilegalnih metoda borbe i drugo. U doba revolucije boljševizam je primjenjivao taktiku pravilnog nastupanja, kao što je u godinama reakcije izgradio taktiku pravilnog odstupanja. Nosioci lijevog skretanja nisu dopuštali nikakvih kompromisa, dok je Lenjin (naročito na primjeru [[Mir u Brest-Litovsku|Brestlitovskog mira]]) pokazao da ima kompromisa koji su dopušteni i kompromisa koji znače izdaju.

Poslije [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] i stvaranja [[Kominterna|Komunističke internacionale]] vršio se u mnogim zemljama proces boljševizacije komunističkih partija, kome je raznolikost političkih prilika u pojedinim zemljama utiskivala svoj pečat. Boljševizam je od ruskog postao međunarodni pojam za revolucionarne socijaliste.

== Literatura ==
* ''Opća enciklopedija JLZ'' svezak 1 A-Bzu, Zagreb 1977.
== Izvori ==
{{izvori}}

{{Komunizam}}

[[Kategorija:Komunizam]]

[[cs:Komunistická strana Sovětského svazu#Vznik strany bolševiků]]

Boljševizam - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica