WikiSysop: bnz

2022-04-29T23:55:21Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 23:55, 29. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bora Ćosić'''-->~~'''Bora Ćosić''' ([[Zagreb]], [[5. travnja]] [[1932.]]) je [[Srbija\|srpski]] i [[Hrvatska\|hrvatski]] [[roman]]opisac, [[esej]]ist i prevoditelj.		'''Bora Ćosić''' ([[Zagreb]], [[5. travnja]] [[1932.]]) je [[Srbija\|srpski]] i [[Hrvatska\|hrvatski]] [[roman]]opisac, [[esej]]ist i prevoditelj.

	== Životopis ==		== Životopis ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:39:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bora Ćosić''' ([[Zagreb]], [[5. travnja]] [[1932.]]) je [[Srbija|srpski]] i [[Hrvatska|hrvatski]] [[roman]]opisac, [[esej]]ist i prevoditelj.

== Životopis ==
Bora Ćosić rodio se u Zagrebu 1932. godine od oca Luke i majke Desanke rođ. Mioković.<ref name="politika.rs">{{sr icon}} [http://www.politika.rs/rubrike/Kulturni-dodatak/Dorucak-kod-Mazestika.lt.html Politika.rs: Moj život: Bora Ćosić. Doručak kod Mažestika], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref> Godine [[1937.]] s obitelji seli u [[Beograd]] gdje nastavlja školovanje i gdje je završio Prvu mušku gimnaziju. Upisao je, [[1950.]] godine, čistu filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu gdje završava sve ispite, ali nije nikada diplomirao.<ref name="politika.rs"/> Surađivao je u brojnim listovima i književnim [[časopis]]ima. Godine [[1952.]] bio je urednikom lista ''Mlada kultura'' a od [[1962.]] do [[1963.]] godine surađuje u književnom časopisu ''Danas''.<ref name="politika.rs"/> U ranoj mladosti prevodio je pjesnike [[Rusija|ruskog]] [[Futurizam|futurizma]], [[Vladimir Majakovski|Majakovskog]] i [[Velimir Khlebnikov|Khlebnikova]], pisao je i filmske dijaloge<ref name="PEN">[http://www.pen.hr/festival/2006/B_Cosic-a.pdf Pen.hr: Bora Ćosić], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref> a godine [[1969.]] adaptirao je tekst za prvu postavku [[mjuzikl]]a ''[[Kosa (mjuzikl)|Kosa]]'' u [[Atelje 212|Ateljeu 212]]<ref>{{sr icon}} [http://www.politika.rs/rubrike/Kultura/Daj-nam-sunca-za-nove-generacije.lt.html Politika.rs: „Daj nam sunca” za nove generacije], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref>.

==Književno stvaralaštvo==
Spisateljsku karijeru započinje romanom ''Kuća lopova'' iz [[1956.]] godine te zatim objavljuje knjige eseja ''Vidljivi i nevidljivi čovek'', 1962., ''Sodoma i Gomora'', 1963. godine. Autor je kultnog romana novije srpske proze, ''Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji'', 1969., središtenom u ratnom i poratnom Beogradu, djelu u kojem ironijskim diskursom razara sve ideološke obrasce sankrosanktne u onodobnoj [[SFRJ|Jugoslaviji]]. Ćosić je istodobno nasljednik [[Srednja Europa|srednjoeuropske]] [[proza|prozne]] tradicije intelektualiziranoga esejizma (stoga nije neobično njegovo poigravanje s formama: obavio je ''Musilov notes'', neke vrste [[hommage]] [[Robert Musil|Musilu]] u knjizi preobrazbe u kojoj je [[autor]] postao piscem iz naslova), kao i jedan od posljednjih intelektualaca koji se emocionalno iskreno identificirao s jugoslavenskom himerom, s mješavinom elegičnosti i mučnoga propitivanja nakon njena raspada. Obje struje su se udružile u bujnim i krajnje nekonvencionalnim romanima o [[Miroslav Krleža|Krleži]], ''Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže'', 1983., i ''Doktor Krleža'', 1988., u kojima Ćosić, u kvaziautobiografskom pristupu poigravanja s identitetom i virtualnim stvarnostima, na besprijekornome hrvatskom književnom jeziku i virtuozno imitirajući Krležin stil problematizira ideološke, estetske, etičke i svjetonazorske mijene hrvatskoga autora i protimbe srednje i [[jugoistočna Europa|jugoistočne Europe]].

[[Raspad SFRJ|Raspad Jugoslavije]] odveo je pisca u dragovoljno izgnanstvo (najčešće boravi u [[Rovinj]]u i [[Berlin]]u, dok objavljuje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]).<ref>{{sr icon}} [http://www.danas.rs/vesti/dijalog/licnost_danas_bora_cosic.46.html?news_id=146843 Danas.rs: Ličnost Danas: Bora Ćosić], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref> Taj je dio njegova stvaralaštva obilježen uglavnom esejističkim uradcima, među kojima se ističu ''Dnevnik apatrida'', 1993., (opet jedno poigravanje s fiktivnim identitetom preko kojega Ćosić izriče stavove o suvremenoj političkodruštvenoj zbilji), ''Dobra vladavina (i psihopatologija njenog svakodnjevlja)'', 1995., te ''Carinska deklaracija'', 2000., poluautobiografski tekst natopljen promišljanjima o propalim jugobalkanskim pokusima i autorovim pomiješanim osjećajima prema toj tvorevini. Napisao je oko 50 knjiga, izdatih u Srbiji, Hrvatskoj i Njemačkoj.<ref>{{sr icon}} [http://www.danas.rs/dodaci/vikend/rodjen_sam_u_zagrebu_umro_u_beogradu_zivim_u_berlinu.26.html?news_id=210959 Danas.rs: Rođen sam u Zagrebu, umro u Beogradu, živim u Berlinu], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref>

== Nagrade ==
* [[1969.]]: [[NIN-ova nagrada]], za roman ''Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji''.
* [[2002.]]: Nagrada za Europsko razumijevanje,<ref>[http://www.matica.hr/vijenac/vij211.nsf/AllWebDocs/KNJIZEVNIGLOBUS Matica hrvatska: Književni globus: Salman Rushdie napao britanske novinare], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref> za autobiografski esej ''Carinska deklaracija''.
* [[2008.]]: Nagrada Albatros Zaklade [[Günter Grass|Guntera Grassa]].<ref>[http://www.mvinfo.hr/najnovije-knjige-opsirnije.php?ppar=4174 Mvinfo.hr: Priče o zanatima], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref>
* [[2001.]]: Nagrada [[Stefan Heym|Stefana Heyma]].<ref>[http://www.dw.de/dw/article/0,,15206154,00.html?maca=kro-TB_kro_halter-4179-xml-mrss DW: "Moramo pripaziti da se ne ponove ružne stvari iz Jugoslavije"], preuzeto 9. lipnja 2012.</ref>

==Djela==
Nepotpun popis djela:
* ''Kuća lopova'', 1956.
* ''Vidljivi i nevidljivi čovek'', 1962.
* ''Sodoma i Gomora'', 1963.
* ''Priče o zanatima'', 1966.
* ''Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji'', 1969.
* ''Tutori'', 1978.
* ''Poslovi/sumnje/snovi Miroslava Krleže'', 1983.
* ''Doktor Krleža'', 1988.
* ''Dnevnik apatrida'', 1993.
* ''Dobra vladavina (i psihopatalogija njenog svakodnevlja)'', 1995.
* ''Carinska deklaracija'', 2000.
* ''Pogled maloumnog'', 2001.
* ''Tkanje'', 2001.
* ''Nulta zemlja'', 2002.
* ''Irenina soba'', (poezija), 2002.
* ''Izgnanici'', 2005.
* ''Consul u Beogradu'', 2007.
* ''Put na Aljasku'', 2008.
* ''Zapadno od raja'', 2009.
* ''Kratko detinjstvo u Agramu'', 2011.
* ''Doručak kod Majestica'', 2011.

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Ćosić, Bora}}

[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Srpski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Bora Ćosić - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica