WikiSysop: bnz

2022-04-30T03:23:59Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 03:23, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Borna'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Borna		\| ime = Borna
	\| slika = [[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG\|220px]]		\| slika = [[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG\|220px]]

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T08:32:11Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 08:32, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Borna'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Borna'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Borna		\| ime = Borna
	\| slika = [[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG\|220px]]		\| slika = [[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG\|220px]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T10:32:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Borna
| slika = [[Datoteka:Knez Borna (Croatia).JPG|220px]]
| opis = Spomenik knezu Borni u [[Otočac|Otočcu]], rad [[Mate Čvrljak|Mate Čvrljka]]
| titula = [[Hrvatski knezovi|hrvatski knez]]
| vladavina = oko 810. – 821.
| krunidba =
| prethodnik = [[Višeslav]]
| nasljednik = [[Vladislav]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| titula4 =
| vladavina4 =
| krunidba4 =
| prethodnik4 =
| nasljednik4 =
| regent4 =
| nasljeđe = -
| supruga =
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija =
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja =
| datum smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera =
}}
'''Borna''', hrvatski knez (~810., druga polovica VIII. st. – ?, 821.). Prema starijoj historiografiji, vjerojatno sin i nasljednik kneza [[Višeslav]]a. Godine 814. kao [[franačka|franački]] vazal došao u [[Paderborn]] iskazati lojalnost caru [[Ludovik Pobožni|Ludoviku Pobožnomu]] pri njegovu stupanju na prijestolje. Borna se spominje kao knez Gačana (''dux Guduscanorum'') 818., ''dux Dalmatiae'' 819. i ''dux Dalmatiae atque Liburniae'' 821. Godine 818. nije pristupio [[ljudevitov ustanak|pokretu kneza]] [[Ljudevit Posavski|Ljudevita]], nego se kao franački vazal [[Ljudevitov ustanak#Sukob s Bornom na Kupi|s njime sukobio na Kupi]]. Tu je Borni prešao Ljudevitov tast [[Dragomuž]], ali su ga napustili njegovi [[Gacka (župa)|Gačani]] pa je bio poražen. Ubrzo je opet skupio vojsku i pod svoju vlast vratio odmetnute Gačane. Početkom 820. izvijestio je cara o svojim uspjesima i iste godine išao u Aachen, gdje se vijećalo o načinu borbe protiv kneza Ljudevita. Po povratku umire, po jednima naravnom, a po drugima nasilnom smrću. [[#Porga|U povijesnoj znanosti najčešće izjednačavan]] s Porfirogenetovim Porgom (Lj. Hauptmann, B. Grafenauer, [[Nada Klaić|N. Klaić]], [[Lujo Margetić|L. Margetić]]), a iznimno i s knezom [[Branimir]]om ([[Ferdo Šišić|F. Šišić]]).<ref name="HELZMK">[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8816 Hrvatska enciklopedija (LZMK) – Borna]</ref>

==Svjedočanstva==

Jedina povijesna svjedočanstva o Borni dolaze iz [[Franačka|franačkih]] izvora. Riječ je o ''Vita Hludowici imperatoris'', ''Annales regni Francorum'', ''Annales Sithienses'' i još nekoliko njihovih varijacija.<ref>Antoljak, Stjepan, ''Izvori za historiju naroda Jugoslavije'', Zadar 1978, str. 19–20.</ref> ''Vita Hludowici imperatoris'' nazivaju ga pod zapisom za [[818]]. godinu ''dux Guduscanorum et Timocianorum'', da bi pod [[819]]. bio naveden kao ''dux Dalmatiae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 320–322.</ref> Pod [[821.]] godinom stoji da bio je ''dux Dalmatiae atque Liburniae''.<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 325.</ref> Prema tome, Borna je prvi knez na hrvatskom prostoru čije ime je zapisano u povijesnim vrelima, osim eventualno [[Višeslav]]a koji se spominje na "znamenitoj, ali i nedatiranoj krstionici".<ref>Raukar, Tomislav, ''Hrvatsko srednjovjekovlje'', Zagreb 1997, str. 26.</ref> Starija historiografija, oslanjajući se na rano datiranje [[Višeslavova krstionica|Višeslavove krstionice]], držala je Bornu Višeslavovim nasljednikom, pa i sinom.<ref name="HBL Borna">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2463 Hrvatski biografski leksikon – Borna] Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref>

==Ratovi protiv Ljudevita==
Godine 814. zajedno s knezom [[Ljudevit Posavski|Ljudevitom Posavskim]] (''dux Pannoniae inferioris'') pošao se u Paderborn pokloniti caru [[Ludovik Pobožni|Ludoviku Pobožnom]] prilikom njegova stupanja na [[franačka|franačko]] prijestolje. Kako pitanje granica između [[Tema Dalmacija|bizantske Dalmacije]] i [[Primorska Hrvatska (kneževina)|hrvatskoga kneževskog područja]] nije bilo riješeno [[Aachenski mir|Aachenskim mirom 812.]], Borna prihvaća vrhovništvo Franaka protiv presizanja bizantskih gradova, što djelomice razjašnjuje i njegovo kasnije suprotstavljanje Ljudevitu, koji je uživao potporu [[Bizant]]a. Međutim, čini se da su se nesuglasice između Borne i Ljudevita pojavile već prilikom zasjedanja dvorskog vijeća 818. u Aachenu.<ref name="HBL Borna"/>

Kad je 819. [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] podignuo [[Ljudevitov ustanak|ustanak protiv Franaka]], Borna mu se suprotstavio te su zametnuli bitku kod Kupe. Borni se pridružio Ljudevitov tast [[Dragomuž]] (Dragomusos), koji je u bitki poginuo ("Dragomuž, Ljudevitov tast, koji je u početku odmetništva bio napustio svoga zeta i pristao uz Bornu", kako navode franački anali.),<ref>I. Mužić, ''Hrvatska povijest 9. stoljeća'', 3. izdanje. Split: MHAS, 2011. str. 152–153.</ref> a na Ljudevitovu stranu prešli su Gačani (stanovnici [[Gacka (župa)|Gacke župe]] sa središtem u [[otočac|Otočcu]]). [[Ljudevitov ustanak#Sukob s Bornom na Kupi|Unatoč tešku porazu]], Borna se spasio uz pomoć tjelesnih čuvara te poslije uspio ponovno podvrgnuti pod svoju vlast Gačane.

Za nove Ljudevitove provale u Dalmaciju, kad je ovaj »ognjem i mačem« pustošio Borninu zemlju, bio je prisiljen izbjeći otvorenu bitku te se povukao u svoje utvrde. Tek je povremenim iznenadnim napadima u bok i leđa uznemirivao Ljudevitovu vojsku. Prema suvremenim izvorima, u siječnju 820. uputio je caru poslanstvo s izvještajem da je u borbama, nakon kojih se [[Ljudevit Posavski|Ljudevit]] povukao, osim ratnog plijena, ubio 3000 njegovih vojnika i oteo više od 300 konja. Otišavši zatim Ludoviku u Aachen, sudjelovao je u savjetovanju o načinu borbe protiv Ljudevita.<ref name="HBL Borna"/>

==Kraj života==

Sukobi se nastavljaju sve do [[822.]] kada je Ljudevit prisiljen na bijeg. U jeku tih borbi [[821.]] Borna umire, a franački ga ljetopisac tom prigodom opisuje kao kneza Dalmacije i Liburnije. Okolnosti Bornine smrti nisu posve jasne. Prema franačkim analima umro je prirodnom smrću (''defunctus est'', tj. "umro je"), dok ''Vita Hludowici imperatoris'' navode da je ubijen (''vita privato'', tj. "lišen života").<ref>Rački, Franjo, ''Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia'', Zagreb 1877, str. 323.</ref> Bornina nasilna smrt spominje se i u ''Catalogus ducum et regum Dalmatię et Croatię'', sastavljenom u prvoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]].<ref>S. Antoljak, "Da li bi se još nešto moglo reći o hrvatskim knezovima Borni i Ljudevitu Posavskom". ''Godišen zbornik'' 19 (1967), str. 134.</ref> Naslijedio ga je [[Vladislav]] (prema Theganu autoru ''Vita Hludowici imperatoris'', njegov nećak).<ref name="HBL Borna"/> Pokopan je uz crkvu sv. Marije na Crkvini u [[Biskupija (Biskupija)|Biskupiji]] i to u sarkofagu načinjenom od rimskih spolija (s urezanim kršćanskim križem na poklopcu) [[821.]] godine.<ref>[http://www.heritage-route.eu/hr/biskupija-crkvina/#.WnOMkU0cSUl Heritage Route] Biskupija Crkvina (pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref><ref>[http://www.heritage-route.eu/hr/biskupija-crkvina/personalities/#Duke-Borna Heritage Route] Knez Borna (pristupljeno 1. veljače 2018.)</ref>

== Porga ==
[[Datoteka:Europe, 814.jpg|mini|230px|Osim spornih poistovjećivanja imena i vladarskih naslova, nije precizno utvrđen ni teritorij kojim je Borna vladao (na slici je zemljovid Europe 814. godine autora Williama R. Shepherda iz 1923. g.]]
Jedno od spornih historiografskih pitanja u vezi s Bornom jest njegovo poistovjećivanje s [[Porga|Porgom]] (Porinom) iz 31. glave [[Konstantin Porfirogenet|Porfirogenetova]] djela ''[[O upravljanju carstvom|De administrando imperio]]''. Za razliku od [[Ferdo Šišić|Ferde Šišića]], koji Bornu poistovjećuje s [[Branimir]]om, pristaše tzv. franačke teorije o [[Pokrštenje Hrvata|pokrštenju Hrvata]] (E. Dümmler, Lj. Hauptmann, B. Grafenauer, [[Nada Klaić]], [[Lujo Margetić]]) drže Porgu i Bornu istom osobom. Inspiriran hrvatskom povjesnicom prvih desetljeća IX. stoljeća, [[Vatroslav Lisinski]] skladao je 1851. [[Porin (opera)|operu Porin]], praizvedenu 1897.<ref name="HELZMK"/><ref name="HBL Borna"/><ref>Klaić, Nada, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1971, str. 195.</ref>

==Bilješke==
{{izvori}}

== Literatura ==
{{Wikizvor|Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Ljudevit Posavski|Borna}}
* Povijest hrvatskog naroda, Trpimir Macan, Školska knjiga, Zagreb 1999. {{ISBN|953-0-61362-8}}
* Povijest Hrvata u srednjem vijeku, [[Nada Klaić]], Globus, Zagreb 1990, {{ISBN|86-343-0472-8}}
<br>
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Višeslav]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski knezovi|Knez Primorske Hrvatske]]|years=oko 810. – 821.}}
{{s-aft|after=[[Vladislav]]}}
{{s-end}}
<br>
{{Hrvatski knezovi}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]

Borna - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica