WikiSysop: bnz

2022-04-30T06:41:22Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 06:41, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Botulizam'''-->~~'''Botulizam''' je nekontagiozna, alimentarna intoksikacija [[čovjek]]a i različitih vrsta domaćih i divljih [[životinja]] [[toksin]]ima [[bakterije]] ''[[Clostridium botulinum]]''. Čovjek ne oboljeva izravno od životinja, pa tako botulizam ne ubrajamo u [[Zoonoza\|zoonoze]].		'''Botulizam''' je nekontagiozna, alimentarna intoksikacija [[čovjek]]a i različitih vrsta domaćih i divljih [[životinja]] [[toksin]]ima [[bakterije]] ''[[Clostridium botulinum]]''. Čovjek ne oboljeva izravno od životinja, pa tako botulizam ne ubrajamo u [[Zoonoza\|zoonoze]].

	== Zemljopisna proširenost ==		== Zemljopisna proširenost ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-23T07:36:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Botulizam''' je nekontagiozna, alimentarna intoksikacija [[čovjek]]a i različitih vrsta domaćih i divljih [[životinja]] [[toksin]]ima [[bakterije]] ''[[Clostridium botulinum]]''. Čovjek ne oboljeva izravno od životinja, pa tako botulizam ne ubrajamo u [[Zoonoza|zoonoze]].

== Zemljopisna proširenost ==
Botulizam je [[Svijet|svjetska]] intoksikacija, a njegova pojava zabilježena je i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Etiologija ==

Uzročnik botulizma je [[bakterija]] ''[[Clostridium botulinum]]'', anaerobna bakterija, koja tvori spore i jedan od najtoksičnijih toksina. Vrlo male količine njezina toksina su smrtonosne. C. botulinum stvara 7 antigenski različitih tipova neurotoksina, od kojih 4 djeluju na ljude – tipovi A, B E, te rjeđe tip F. Tipovi A i B su vrlo otrovni [[proteini]], otporni na razgradnju gastrointestinalnim enzimima.

Botulizam se pojavljuje u 3 oblika: botulizam prenešen hranom, botulizam unešen kroz ranu i dojenački botulizam. Botulizam prenešen hranom nastaje nakon jedenja zagađene hrane u kojoj je proizveden toksin; kod druga dva oblika, ''C. botulinum'' stvara neurotoksin in vivo, u inficiranom tkivu, odnosno u debelom crijevu. Nakon apsorpcije, toksin ometa oslobađanje acetilkolina na završecima perifernih živaca.

Spore ''C. botulinuma'' vrlo su otporne na toplinu, pa mogu nekoliko sati preživjeti kuhanje na 100°C. Ubija ih, ipak, izlaganje vlažnoj toplini, na temperaturi od 120°C, kroz 30 minuta. Toksini se, naprotiv, lako uništavaju toplinom, pa kuhanje hrane na 80°C kroz 30 minuta štiti od botulizma. Stvaranje toksina (osobito tipa E) moguće je i na nižim temperaturama, pa i na 3°C, tj. na temperaturi kakva je unutar hladnjaka – a osim toga ne zahtijeva striktne anaerobne uvjete.
Najčešći izvor je hrana konzervirana u domaćinstvu, ali je i komercijalno pripremljena hrana bila implicirana u oko 10% slučajeva. Povrće, riba, voće i začini najčešći su prijenosnici, ali to mogu biti i govedina, mliječni proizvodi, svinjetina, perad i druge vrste hrane. Kod slučajeva izazvanih morskom hranom, tip E je uzrok u otprilike 50%; ostalo uzrokuju tipovi A i B. Posljednjih godina registrirani su slučajevi izazvani nekonzerviranom hranom, pripremljenom u restoranima (npr. pečeni krumpiri zamotani u foliju, sjeckani češnjak u ulju, sendviči s hamburgerom i sirom).
Spore ''C. botulinuma'' česte su u okolišu, pa mnogi slučajevi bolesti mogu biti uzrokovani gutanjem ili udisanjem prašine, ili apsorpcijom preko očiju ili preko oštećene kože. Dojenački botulizam najčešće se pojavljuje kod dojenčadi mlađe od 6 mjeseci. Najmlađi opisani bolesnik bio je star 2 tjedna, a najstariji 12 mjeseci. Dojenački botulizam posljedica je gutanja spora C. botulinuma i njihove kolonizacije debelog crijeva, u kojemu proizvode toksin in vivo. Za razliku od botulizma prenešenog hranom, dojenački botulizam nije uzrokovan ingestijom prethodno stvorenog toksina. Većina su slučajeva idiopatski, a neki su bili povezani s konzumacijom meda.

== Epizootiologija ==
Bakterija je vrlo raširena u prirodi, pa se nalazi u zemlji i u probavnom sustavu životinja, poglavito [[miš]]eva, [[štakor]]a i [[Mačka|mačaka]]. Toksin se stvara u truloj [[Hrana|hrani]] koja je onečišćena uzročnikom ili [[izmet]]om te leševima spomenutih životinja. Za ljude najčešći izvor zaraze su [[Konzerva|konzerve]] i kobasice. Bolest nije kontagiozna, već je to trovanje toksinom koji se razvio izvan životinje. Botulizam nastupa eksplozivno, pa oboljevaju svi koji su putem hrane ili [[Voda|vode]] primili dovoljnu količinu toksina. Toksin ulazi kroz [[usta]] hranom ili vodom. Na toksin je najosjetljiviji čovjek.

== Patogeneza ==
Toksin djeluje na motorične [[Živci|živce]], pri čemu najprije budu [[Paraliza|paralizirani]] [[Mozak|mozgovni]] živci, a potom i spinalni živci.

== Simptomi ==

Botulizam prenesen hranom počinje naglo, obično 18 do 36 sati nakon unošenja toksina, iako inkubacija može varirati od 4 sata do 8 dana. Mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljev, često prethode neurološkim simptomima. Neurološki su simptomi karakteristično obostrani i simetrični, počinju s kranijalnim živcima, nakon čega slijedi descendentna slabost ili [[paraliza]]. Uobičajeni početni simptomi i znakovi su suhoća usta, dvoslike, [[ptoza]], gubitak akomodacije i smanjenje ili potpuni gubitak pupilarnog refleksa na svjetlo. Razvijaju se bulbarni simptomi ([[disartrija]], [[disfagija]], [[disfonija]], gubitak mimike). Zbog disfagije može nastati aspiracijska [[pneumonija]]. Nastaje progresivna slabost respiracijskih mišića, te mišića ekstremiteta i trupa, u smjeru odozgo prema dolje. Nema poremećaja osjeta, a svijest obično ostaje bistra. Nema vrućice, a puls je normalan ili usporen, osim ako ne dođe do interkurentne infekcije. [[Opstipacija]] je česta nakon pojave neuroloških poremećaja. Glavna komplikacija je [[respiracijska insuficijencija]] koja nastaje zbog paralize dijafragme ili zbog plućnih infekcija.
Botulizam rane očituje se neurološkim simptomima, kao i botulizam prenešen hranom, samo bez gastrointestinalnih simptoma i bez podataka koji bi ukazivali na hranu kao mogući uzrok. Anamnestički podatak o ozljedi ili o dubokoj ubodnoj rani u prethodna 2 tjedna, može ukazati na dijagnozu. Na koži treba pomno potražiti moguća oštećenja i apscese uzrokovane intravenskim injiciranjem narkotika.
Kod dojenačkog botulizma, [[opstipacija]] je u početku prisutna u 90% slučajeva, a slijedi ju neuromuskularna paraliza, koja počinje s kranijalnim živcima i širi se do periferne i respiratorne muskulature. Tipični simptomi zahvaćanja kranijalnih živaca su [[ptoza]], klijenuti vanjskih očnih mišića, tihi plač, slabo sisanje, oslabljen [[refleks]] povraćanja, nakupljanje sekreta u ustima i bezizražajan izgled lica. Težina bolesti varira od blage letargije i usporenog hranjenja, do teške hipotonije i respiratorne insuficijencije.

{{mrva-med}}

{{upozorenje-medicina}}

{{kat?}}

[[Kategorija:Bakterijske bolesti]]

Botulizam - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica