WikiSysop: bnz

2022-04-30T07:23:35Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 07:23, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bozoni'''-->~~[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica\|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni\|baždarnim]] i [[Higgsov bozon\|Higgsovim bozonom]].]]		[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg\|mini\|desno\|300px\|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica\|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni\|baždarnim]] i [[Higgsov bozon\|Higgsovim bozonom]].]]

	[[datoteka:Bohr atom model.svg\|mini\|desno\|300px\|U pojednostavljenom [[Bohrov model atoma\|Bohrovom modelu atoma]] vodika, [[Balmerova serija]] nastaje skokom [[elektron]]a na drugu energetsku razinu (n = 2). Prikazana je [[emisija]] [[kvant]]a [[svjetlost]]i. Prijelaz elektrona prestavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, [[valna duljina\|valne duljine]] 656 [[metar\|nm]].]]		[[datoteka:Bohr atom model.svg\|mini\|desno\|300px\|U pojednostavljenom [[Bohrov model atoma\|Bohrovom modelu atoma]] vodika, [[Balmerova serija]] nastaje skokom [[elektron]]a na drugu energetsku razinu (n = 2). Prikazana je [[emisija]] [[kvant]]a [[svjetlost]]i. Prijelaz elektrona prestavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, [[valna duljina\|valne duljine]] 656 [[metar\|nm]].]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-19T04:07:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Standard_Model_of_Elementary_Particles_hr.svg|mini|desno|300px|[[Standardni model]] [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], s [[baždarni bozoni|baždarnim]] i [[Higgsov bozon|Higgsovim bozonom]].]]

[[datoteka:Bohr atom model.svg|mini|desno|300px|U pojednostavljenom [[Bohrov model atoma|Bohrovom modelu atoma]] vodika, [[Balmerova serija]] nastaje skokom [[elektron]]a na drugu energetsku razinu (n = 2). Prikazana je [[emisija]] [[kvant]]a [[svjetlost]]i. Prijelaz elektrona prestavlja H-alfa, prvu liniju Balmerove serije, [[valna duljina|valne duljine]] 656 [[metar|nm]].]]

[[datoteka:Temeljne čestice 1.png|mini|desno|300px|Sažetak [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja]] između [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] opisanih [[Standardni model|standardnim modelom]].]]

[[datoteka:Nuclear Force anim smaller.gif|mini|desno|300px|[[Animacija]] međudjelovanja [[Jaka nuklearna sila|jake nuklearne sile]] (ili [[Rezidualna jaka nuklearna sila|rezidualne jake nuklearne sile]]). Mali obojeni dvostruki diskovi su [[gluon]]i.]]

[[datoteka:CMS Higgs-event.jpg|mini|desno|300px|[[Simulacija]] [[Hipoteza|hipotetskog]] raspada [[Higgsov bozon|Higgsovog bozona]].]]

[[datoteka:Quadrupol Wave.gif|mini|desno|300px|[[Gravitacijski valovi]] naizmjenično sabijaju i rastežu [[prostor]] kroz koji prolaze.]]

'''Bozon''' (po [[Satyendra Nath Bose|S. N. Boseu]]) je [[subatomska čestica]] cjelobrojnoga [[spin]]a koja se podvrgava [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovoj statistici]]. Skupini bozona pripadaju [[foton]]i, [[gluon]]i, [[W i Z bozoni|W-bozoni, Z-bozoni]], [[Higgsov bozon|Higgsovi bozoni]], [[graviton]]i, [[mezon]]i i složenije čestice koje sadrže [[parni broj]] [[fermion]]a, na primjer [[atomska jezgra|atomske jezgre]] [[deuterij]]a (²H) jer imaju spin 1 i atomske jezgre [[helij]]a (4He) jer imaju spin 0. Elementarni bozoni su prenositelji [[Fundamentalne interakcije|temeljnih međudjelovanja]] ([[Fundamentalne interakcije|fundamentalnih interakcija]]). <ref> '''bozon''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9095] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref>

Prema [[standardni model|standardnom modelu]], s obzirom na vrijednost spina, sve [[elementarna čestica|elementarne čestice]] dijele se u dvije velike grupe: [[fermion]]e i bozone. U fermione spadaju elementarne čestice koje izgrađuju svu poznatu materiju ([[tvar]]) u [[svemir]]u, dok u bozone spadaju elementarne čestice koje se nazivaju [[baždarni bozoni]]. To su bozoni koji nemaju unutarnju strukturu, u potpunosti su elementarni i definiraju se kao čestice prijenosnici 3 [[Fundamentalne interakcije|temeljne sile prirode]] ([[jaka nuklearna sila]], [[slaba nuklearna sila]] i [[elektromagnetska sila]]), ne računajući [[gravitacija|gravitaciju]]. <ref> Svetlana Veselinović: "Elementarne čestice", [http://www.mathos.unios.hr/~mdjumic/uploads/diplomski/VES07.pdf], završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek 2014., pristupljeno 27. siječnja 2020.</ref>

{| class="wikitable"
|-
! Bozon !! Oznaka !! Antičestica !! Električni naboj ''Q/e'' !! Spin !! Masa (MeV/c2)
|-
| [[foton]] || γ || sam sebi || 0 || 1 || 0
|-
| [[W bozon|W-bozon]] || W- || W+ || -1 || 1 || 80,38
|-
| [[Z bozon|Z-bozon]] || Z || sam sebi || 0 || 1 || 91,19
|-
| [[gluon]] || g || sam sebi || 0 || 1 || 0
|-
| [[Higgsov bozon]] || H0 || sam sebi || 0 || 0 || 125,09
|-
| [[graviton]] || G || sam sebi || 0 || 2 || 0
|}

== Foton ==
{{Glavni|Foton}}

'''Foton''' (prema [[Grčki jezik|grč]]. ''φῶς'', [[genitiv]]: ''φωτός'': svjetlοst), '''svjetlosni kvant''' ili '''kvant elektromagnetskoga zračenja''' (oznaka ''γ'') je osnovni djelić [[energija|energije]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]], [[elementarna čestica]] koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja. U [[vakuum]]u se foton giba [[brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]], a nema [[masa|masu]], [[električni naboj]], ni energiju mirovanja. Njegov je [[spin]] jednak jedinici i pripada u skupinu bozona. Foton kao pojam uveo je [[Albert Einstein|A. Einstein]] 1905. kako bi objasnio [[fotoelektrični učinak]], koji se nije mogao objasniti s pomoću [[valna teorija|valne teorije]] elektromagnetskoga zračenja. Elektromagnetsko zračenje [[frekvencija|frekvencije]] ''ν'' pokazuje pri međudjelovanju s tvari da se sastoji od nedjeljivih fotona energije:

:<math> E = h \cdot \nu </math>

gdje je: ''h'' - [[Planckova konstanta]]. Fotoni nastaju u mnogim prirodnim procesima: pri ubrzavanju električki nabijenih čestica ([[sinkrotronsko zračenje]]), pri [[Nuklearna reakcija|nuklearnoj]], [[atom]]skoj ili [[molekula]]rnoj pretvorbi ([[Preobrazba|transformaciji]]) iz stanja više energije u stanje niže [[energija|energije]], pri poništenju ([[Anihilacija|anihilaciji]]) [[čestica]] i [[antičestica]].

== W i Z bozoni ==
{{Glavni|W i Z bozoni}}

'''W i Z bozoni''' su [[elementarne čestice]] prijenosnici [[slaba nuklearna sila|slabe nuklearne sile]], odgovorne za raspade [[proton]]a u [[neutron]]e i obrnuto. Za razliku od ostalih [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]], [[masa|mase]] mirovanja su mi različite od nule, a iznose 80,4 i 91,2 [[elektronvolt|GeV]]/[[brzina svjetlosti|c]]2, što je gotovo 100 puta više od mase [[proton]]a, zbog čega im je djelovanje ograničeno na [[atomska jezgra|atomsku jezgru]].

=== W-bozon ===
'''W-bozon''' (oznaka W±) je [[subatomska čestica]] koja kao prijenosnik [[slaba nuklearna sila|temeljne slabe nuklearne sile]] postoji u dva [[Električni naboj|električki nabijena]] stanja, u negativnom stanju je [[čestica]], a u pozitivnom stanju je [[antičestica]]. Sa Z-bozonom, [[gluon]]om i [[foton]]om čini skupinu [[Baždarni bozoni|baždarnih bozona]] [[Elektroslaba teorija|elektroslaboga]] i jakoga međudjelovanja ([[jaka nuklearna sila]]). W-bozoni otkriveni su 1983. u [[CERN]]-u u Ženevi, u skladu s predviđanjima modela [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashowa]], [[Steven Weinberg|S. Weinberga]] i [[Abdus Salam|A. Salama]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] 1979.). Njihova razmjerno velika [[masa]], ''mW'' = 80,385 ± 0,015 GeV/c², objašnjava kratkodosežnost i izrazito malu jakost slabe sile pri uobičajenim niskoenergijskim procesima subatomskih čestica.

=== Z-bozon ===
'''Z-bozon''' (oznaka Z) je subatomska čestica koja je prijenosnik temeljne slabe sile, električki je neutralna i sama sebi antičestica. S W-bozonom, gluonom i fotonom čini baždarne bozone elektroslaboga i jakoga međudjelovanja. Z-bozoni otkriveni su 1983. u CERN-u u Ženevi, u skladu s predviđanjima modela [[Sheldon Lee Glashow|S. L. Glashowa]], [[Steven Weinberg|S. Weinberga]] i [[Abdus Salam|A. Salama]] ([[Nobelova nagrada za fiziku]] 1979.). Njihova razmjerno velika masa, ''mZ'' = 91,1875 ± 0,0021 GeV/c², objašnjava kratkodosežnost i izrazito malu jakost slabe sile pri uobičajenim niskoenergijskim procesima subatomskih čestica.

== Gluon ==
{{Glavni|Gluon}}

'''Gluon''' ([[Engleski jezik|eng]]. ''gluon'', od ''glue'': ljepilo koje dolazi od [[Francuski jezik|fran]]. ''glu'': ljepak [od imele] i [[Latinski jezik|kasnolat]]. ''glus'', [[genitiv]] ''glutis'', za klas. lat. ''gluten''; oznaka g) je [[elementarna čestica]] bez [[masa|mase]], koja prenosi temeljno jako međudjelovanje ([[jaka nuklearna sila]]) i veže [[kvark]]ove u [[hadroni]]ma, bozon [[spin]]a 1. Međudjelovanje kvarkova prenosi se emisijom i apsorpcijom gluona, slično kao što se [[Elektromagnetska sila|elektromagnetsko međudjelovanju]] prenosi [[foton]]ima. Razlika je u tome što fotoni nemaju [[električni naboj]] i uzajamno ne međudjeluju, a gluoni imaju 8 vrsta naboja boje pa između njih djeluje jaka sila. Gluone je teorijski predvidio [[Murray Gell-Mann|M. Gell-Mann]] 1964. a [[pokus]]ima su potvrđeni 1979. s pomoću [[gluonski mlaz|gluonskih mlazova]] u istraživačkom središtu DESY (njemački elektronski [[sinkrotron]]) u [[Hamburg]]u. <ref> '''gluon''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22395] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref>

== Higgsov bozon ==
{{Glavni|Higgsov bozon}}

'''Higgsov bozon''' (po [[Peter Higgs|P. Higgsu]]; oznaka H0) je bozon uveden u [[Standardna teorija čestica i sila|standardnu teoriju čestica i sila]] (1964.) radi objašnjenja kako je prilikom nastanka [[svemir]]a narušena [[elektroslaba teorija|elektroslaba simetrija]] pa je nastao veći broj [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] nego [[antičestica]] i zašto čestice imaju masu. Njegova je [[masa]] približno 125,09 GeV/c², [[spin]] 0, [[vrijeme poluraspada]] 1,56 × 10–22 [[sekunda|s]], [[Električni naboj|električki]] je neutralan i sam je sebi [[antičestica]]. Može se raspasti na dva [[W bozon|W-bozona]]:

:<math> \mathrm{H}^0 \rightarrow \mathrm{W}^+ + \mathrm{W}^- </math>

dva [[Z bozon|Z-bozona]]:

:<math> \mathrm{H}^0 \rightarrow \mathrm{Z}^0 + \mathrm{Z}^0 </math>

dva [[foton]]a:

:<math> \mathrm{H}^0 \rightarrow \mathrm{\gamma} + \mathrm{\gamma} </math>

i drugo. <ref> '''Higgsov bozon''', [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25457] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 20. ožujka 2020.</ref>

== Graviton ==
{{Glavni|Graviton}}

'''Graviton''' (prema [[gravitacija]]) je [[kvant]] [[gravitacijsko polje|gravitacijskog polja]], prijenosnik temeljne [[gravitacija|gravitacijske sile]]. To je [[čestica]] s [[Relativna atomska masa|masom]] mirovanja jednakom nuli i nultim nabojem, bozon sa [[spin]]om ''2∙h'', a pripadno je polje [[tenzor]]sko. Graviton bi trebao biti [[kvant]] [[Gravitacijski valovi|gravitacijskih valova]], što ih je kao mreškanje (promjene) [[Prostorvrijeme|prostor-vremena]] koje se širi [[Brzina svjetlosti|brzinom svjetlosti]]. [[Albert Einstein|Einstein]] predvidio već 1916. U supersimetričnim minimalnim proširenjima [[Standardni model|standardnoga modela]] ([[fizika elementarnih čestica]]), čestice cjelobrojnoga spina dobivaju partner-česticu polucijeloga spina. Tako bi gravitonu spina ''2∙h'' odgovarao gravitino polucijeloga spina ''3∙h/2''.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Čestice u fizici}}

[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Elementarne čestice]]

Bozoni - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica