WikiSysop: bnz

2022-04-30T12:12:44Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 12:12, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Branimir'''-->~~{{Infookvir monarh		{{Infookvir monarh
	\| ime = Branimir		\| ime = Branimir
	\| slika = [[Datoteka:Dux Branimir of Croatia front.JPG\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Dux Branimir of Croatia front.JPG\|250px]]

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

2022-03-07T08:33:57Z

čišćenje redirekcija za infookvir monarh

←Starija inačica		Inačica od 08:33, 7. ožujka 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Branimir'''-->{{~~Monarh~~		<!--'''Branimir'''-->{{Infookvir monarh
	\| ime = Branimir		\| ime = Branimir
	\| slika = [[Datoteka:Dux Branimir of Croatia front.JPG\|250px]]		\| slika = [[Datoteka:Dux Branimir of Croatia front.JPG\|250px]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:33:22Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 04:33, 16. studenoga 2021.
Redak 49:		Redak 49:
	\| vjera =		\| vjera =
	}}		}}
	'''Branimir''' je bio knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]] od [[879.]] do oko [[892.]] godine, posljednji vladar iz dinastije [[Domagojevići\|Domagojevića]].<ref name="CROSBI">{{~~cite web~~ \|url=https://www.bib.irb.hr/126052 \|title=Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru \|publisher=[[CROSBI]] \|work=www.bib.irb.hr \|date=12. lipnja 1998. \|accessdate=12. travnja 2020.}}</ref><ref name="dnevno.hr">{{~~cite web~~ \|url=https://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/pismo-pape-ivana-viii-knezu-branimiru-879/ \|title=Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru – 879. \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dnevno.hr]] \|work=www.dnevno.hr \|date=7. lionja 2015. \|accessdate=12. travnja 2020.}}</ref><ref name="dalmatinskiportal">{{~~cite web~~ \|url=https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/prica-o-branimiru/32235 \|title=PRIČA O BRANIMIRU: Papa Ivan VIII. ga je nazvao najmilijim sinom, a to pismo smatra se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dalmatinski portal]] \|work=dalmatinskiportal.hr \|date=7. lipnja 2018. \|accessdate=12. travnja 2020.}}</ref>		'''Branimir''' je bio knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)\|Primorske Hrvatske]] od [[879.]] do oko [[892.]] godine, posljednji vladar iz dinastije [[Domagojevići\|Domagojevića]].<ref name="CROSBI">{{Citiranje weba \|url=https://www.bib.irb.hr/126052 \|title=Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru \|publisher=[[CROSBI]] \|work=www.bib.irb.hr \|date=12. lipnja 1998. \|accessdate=12. travnja 2020.}}</ref><ref name="dnevno.hr">{{Citiranje weba \|url=https://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/pismo-pape-ivana-viii-knezu-branimiru-879/ \|title=Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru – 879. \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dnevno.hr]] \|work=www.dnevno.hr \|date=7. lionja 2015. \|accessdate=12. travnja 2020.}}</ref><ref name="dalmatinskiportal">{{Citiranje weba \|url=https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/prica-o-branimiru/32235 \|title=PRIČA O BRANIMIRU: Papa Ivan VIII. ga je nazvao najmilijim sinom, a to pismo smatra se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske \|publisher=[[Hrvatski internetski portali#D\|Dalmatinski portal]] \|work=dalmatinskiportal.hr \|date=7. lipnja 2018. \|accessdate=12. travnja 2020.}}</ref>

	== Dolazak na vlast, podrijetlo i naslov ==		== Dolazak na vlast, podrijetlo i naslov ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-17T11:10:57Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Monarh
| ime = Branimir
| slika = [[Datoteka:Dux Branimir of Croatia front.JPG|250px]]
| opis = Kip kneza Branimira u [[Nin]]u
| titula = [[Hrvatski knezovi|Knez Primorske Hrvatske]]
| vladavina = [[879.]] – oko [[892.]]
| krunidba =
| prethodnik = [[Zdeslav]]
| nasljednik = [[Muncimir]]
| regent =
| titula1 =
| vladavina1 =
| krunidba1 =
| prethodnik1 =
| nasljednik1 =
| regent1 =
| titula2 =
| vladavina2 =
| krunidba2 =
| prethodnik2 =
| nasljednik2 =
| regent2 =
| titula3 =
| vladavina3 =
| krunidba3 =
| prethodnik3 =
| nasljednik3 =
| regent3 =
| nasljeđe = -
| supruga = [[Maruša]]
| supruge =
| suprug =
| supruzi =
| djeca =
| puno ime =
| posthumno ime =
| dinastija = [[Domagojevići]]
| vladarska himna =
| otac =
| majka =
| datum rođenja =
| mjesto rođenja =
| datum smrti =
| mjesto smrti =
| datum pokopa =
| mjesto pokopa =
| potpis =
| zanimanje =
| vjera =
}}
'''Branimir''' je bio knez [[Primorska Hrvatska (kneževina)|Primorske Hrvatske]] od [[879.]] do oko [[892.]] godine, posljednji vladar iz dinastije [[Domagojevići|Domagojevića]].<ref name="CROSBI">{{cite web |url=https://www.bib.irb.hr/126052 |title=Pisana povijesna svjedočanstva o knezu Branimiru |publisher=[[CROSBI]] |work=www.bib.irb.hr |date=12. lipnja 1998. |accessdate=12. travnja 2020.}}</ref><ref name="dnevno.hr">{{cite web |url=https://www.dnevno.hr/ekalendar/na-danasnji-dan/pismo-pape-ivana-viii-knezu-branimiru-879/ |title=Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru – 879. |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dnevno.hr]] |work=www.dnevno.hr |date=7. lionja 2015. |accessdate=12. travnja 2020.}}</ref><ref name="dalmatinskiportal">{{cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/hrvatska/prica-o-branimiru/32235 |title=PRIČA O BRANIMIRU: Papa Ivan VIII. ga je nazvao najmilijim sinom, a to pismo smatra se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske |publisher=[[Hrvatski internetski portali#D|Dalmatinski portal]] |work=dalmatinskiportal.hr |date=7. lipnja 2018. |accessdate=12. travnja 2020.}}</ref>

== Dolazak na vlast, podrijetlo i naslov ==
Mletački ljetopisac [[Ivan Đakon]] navodi da je „neki Slaven, imenom Branimir, umorivši Zdeslava, prisvojio njegovu kneževinu“ (''ipsius ducatum usurpavit''). Iz toga se zaključuje da Branimir nije bio iz vladarske obitelji [[Trpimirovići|Trpimirovića]] kojoj je pripadao [[Zdeslav]]. Nije točno poznato Branimirovo podrijetlo, no po natpisima, kao i po obliku imena, zaključuje se da je bio iz [[Ravni kotari|Ravnih kotara]] ili iz unutrašnjosti, dakle iz banske Hrvatske. Postoje mišljenja da je Branimir mogao biti jedan od [[Domagoj]]evih sinova, no to nije ničim dokazano. Njegovo ime se spominje, kao i ime njegove žene u [[Čedadsko evanđelje|Čedadskom evanđelistaru]] kao i knezova [[Trpimir]]a i [[Braslav]]a, za predpodstaviti je su sva trojica bili predstavnici iste politike (značajni Rimu) na ovim prostorima (moguće kao velikaški saveznici ili kao povezanih rodbinskim vezama), što otvara mogućnost još jedne nove dinastije za borbe za vladarsko prijestolje.

[[Datoteka:Fragment grede s natpisom kneza Branimira.jpg|mini|450px|lijevo|Fragment grede s natpisom kneza Branimira, 888. g., Muć Gornji]]
Njegov natpis iz [[predromanika|predromaničke]] crkve u [[Muć]]u iz [[888.]] godine (ulomak grede dužine 87 cm i visine 27 cm) ne donosi nikakav vladarski naslov. Na natpisu [[arhitrav]]a oltarne pregrade iz crkve sv. Mihovila u [[Nin]]u ([[879.]] – [[892.]]) naziva ga se ''(Bra)nnimero dux Sclavorum''. Na ulomcima iz predromaničke crkve kod [[Skradin]]a stoji ''(Bra)nimero duce(m) Clavitnoru(m)'', a slično i na ostalim natpisima s njegovim imenom (u [[Nin]]u je nađen ulomak oltarne pregrade koji je bio uzidan u zid crkve sv. Mihovila, a uz Branimirovo ime spominje se ime opata Teodeberta; u Ždrapanju kraj [[Skradin]]a na ulomku zabata spominju se uz kneza Branimira i [[župan]] Priština i njegova žena kao donatori crkve; najmlađi je nalaz iz Otresa kraj Bribira). Na ploči, koju je 1928. našao hrvatski arheolog don [[Mate Klarić]] 1928. u [[Šopot]]u kod [[Benkovac|Benkovca]]<ref name="Jerolimov">[http://www.zadarskilist.hr/clanci/28092008/mate-klaric Zadarski list] Pavao Jerolimov: ''Na današnji dan, Mate Klarić'', 28. rujna 2008. (pristupljeno 17. listopada 2016.)</ref> napisano je ''Branimiro com... dux Chruatoru(m)''. U [[Čedadsko evanđelje|Čedadskom evanđelistaru]] zapisano je: ''Brannimero comiti. Mariosa cometissa'', što se odnosi na Branimira i vjerojatno na njegovu ženu Marušu (Mariju). Očito je da se hrvatsko i slavensko ime rabe kao sinonimi, a Branimir je vjerojatno istovremeno nosio i naslove bana (''comes'') i kneza (''dux''). Ipak, papa Ivan VIII. nikad ga ne oslovljava naslovom ''dux'', nego mu pridaje naslove ''princeps'', a kasnije ''comes'', što bi moglo značiti da je Branimir vladao kao nečiji vazal, no vjerojatno je bila riječ samo o simboličnom podlaganju, s obzirom na Branimirovu snagu. Moguće je da papa ima pred očima i čitavo područje na kojem žive [[Slaveni]], a koje uključuje [[Velikomoravska kneževina|Velikomoravsku kneževinu]], [[Hrvatska|Hrvatsku]] i [[Bugarska|Bugarsku]], pa su svi vladari toga područja viđeni kao pokrajinski vladari. Naslov ''comes'', ''dux'' i ''princeps'' kroz sljedeća su stoljeća dobili sasvim određena značenja, pa je ''comes'' označavao [[grof]]a, ''dux'' [[vojvoda|vojvodu]], a ''princeps'' [[knez]]a, no takva jasna podjela ne može se primijeniti na Hrvatsku [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Jasno je samo da ''princeps'' već označava viši stupanj samostalnosti, pa je to već oznaka jačanja utjecaja knezova Primorske Hrvatske.

== Životopis ==

=== Odluka o vjernosti Rimu ===

Važan izvor za Branimirovu biografiju predstavlja prepiska s papom Ivanom VIII. [[7. lipnja]] [[879.]] papa [[Ivan VIII., papa|Ivan VIII.]] u svome pismu hvali Branimira jer se vraća Rimskoj crkvi, te ga naziva „ljubljenim sinom Branimirom“, a istovremeno piše i slično pismo [[Ninska biskupija|ninskome biskupu]] Teodoziju, te svećenstvu i svemu puku, svojim „predragim sinovima.“ U papinom pismu Branimiru kaže se:

{{citat|Dragom sinu Branimiru....Kad smo naime na dan Uzašaća Gospodnjega služili misu na žrtveniku sv. Petra, digosmo ruke uvis i blagoslovismo tebe i cio narod tvoj i cijelu zemlju tvoju, da možeš ovdje uvijek spašen tijelom i dušom sretno i sigurno vladati zemaljskom kneževinom, a poslije smrti, da se na nebesima veseliš s Bogom i da vječno vladaš....Dano 7. dan mjeseca lipnja.<ref>Nada Klaić, ''Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine'', Zagreb 1972., str. 28.</ref>}}{{wikizvorM|Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru|cijeli tekst pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru}}

U pismu Teodoziju, papa poziva ninskoga biskupa da biskupsko posvećenje ne prima od drugih, nego polaganjem papinih ruku. U vrijeme teških nesporazuma s [[carigradska patrijaršija|Carigradskom patrijaršijom]], dok je u [[Carigrad]]u patrijarh [[Focije]], papa nastoji uspostaviti i učvrstiti svoju jurisdikciju u Primorskoj Hrvatskoj u kojoj je prije Branimira, kao [[bizant]]ski vazal, a stoga i sklon Carigradskoj patrijaršiji, vladao Zdeslav. I u pismu svećenstvu i svemu puku, papa ih poziva da se „vrate svetoj Rimskoj Crkvi.“ Sva tri pisma pisana su istog dana i odgovor su na ranije pismo kneza Branimira što ga je ovaj poslao po „časnom svećeniku Ivanu.“ Taj je Ivan bio papin izaslanik koji je, osim Hrvatima, papina pismo ponio i okolnim krajevima.

Tako već sljedećeg dana ([[8. lipnja]] 879.) papa piše i dalmatinskim [[biskup]]ima, koji su tada bili pod izravnom jurisdikcijom Carigrada, te im prijeti [[ekskomunikacija|izopćenjem]] ne vrate li se rimskoj stolici. Pismo upućeno ovim biskupima znatno je oštrijega tona, pa valja pretpostaviti da su s njima odnosi bili vrlo loši. Slična pisma, datirana između 7. i 14. lipnja 879. papa šalje i [[Bugarska|bugarskom]] kralju [[Boris I.|Borisu I.]] (Mihajlu), velikomoravskom knezu [[Svatopluk]]u i nadbiskupu [[sveti Ćiril i Metod|Metodu]] u [[Panonija|Panoniji]]. Nakon Teodozijeva posjeta papi, ovaj (vjerojatno [[881.]] ili [[882.]]) piše Branimiru, svećenstu i svemu puku. Iz ovoga se pisma vidi da je Branimir pozitivno odgovorio na poziv tješnjih veza s Rimom, pa ga papa upućuje da u Rim pošalje svoje izaslanike, a papa će onda, o njihovu povratku, poslati i svoje u Hrvatsku.{{wikizvorM|Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru, svećenstvu i svemu narodu|tekst pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru, svećenstvu i svemu narodu}}
[[Datoteka:Greda i zabat s natpisom kneza Branimira 879.jpg|mini|350px|''Branimiro com(ite)'' (dio natpisa iz Šopota).]]

Ipak, Hrvati nisu ovu vjernost Rimu pokazivali izravno i bez zadrške, nego preko [[Akvileja|akvilejske]] patrijaršije. Na taj je način Branimir, poput franačkih vladara, zadržao veću samostalnost u imenovanju biskupa na svome području. Kasnije će papa [[Stjepan V., papa|Stjepan V.]] prekoravati Teodozija što je preuzeo biskupsko mjesto davši se posvetiti od akvilejskoga patrijarha, a da nije tražio izričitu dozvolu pape. Teodozije kasnije postaje i splitskim nadbiskupom, te se tako u njegovoj osobit sjedinjuje Crkva na području [[Tema Dalmacija|Teme Dalmacije]] i Primorske Hrvatske, što opet govori o snazi i mudroj politici što su je zajedno vodili Branimir i Teodozije.

Branimir je zajedno s ninskim biskupom Teodozijem poslao pismo papi [[Ivan VIII., papa|Ivanu VIII.]], u kojem su mu obojica u svoje i u ime hrvatskog naroda izrazili odanost i povratak prijestolju [[Sveti Petar|svetoga Petra Apostola]]. Zajedničko pismo kneza Branimira i biskupa Teodozija veoma je razveselilo [[papa|papu]].

Kneza Branimira naslijedio je oko [[892.]] knez [[Muncimir]], najmlađi sin kneza [[Trpimir]]a i otac kralja [[Tomislav]]a.

=== Mlečani i Bizant ===
[[Datoteka:Fragment grede s natpisom kneza Branimira 879.jpg|mini|400px|Fragment grede s natpisom kneza Branimira 879. – 892. g.]]
Mlečanima je smetala jaka i samostalna hrvatska država na [[Jadransko more|Jadranu]], pa su je pokušali ratom slomiti, ali su ih [[18. rujna]] [[887.]] [[Neretvani]] razbili u [[Bitka kod Makarske 18. rujna 887.|bitci kod Makarske]] i u boju ubili dužda [[Petar Candian|Petra Candiana]]. Iz spisa Ivana Đakona jasno je da su Mlečani otada Hrvatima i Neretvanima plaćali danak (''tributum pacis'') za plovidbu Jadranom i takvo se stanje održalo do početka [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Također i gradovi Teme Dalmacije nastavljaju plaćati danak Branimiru.

"Danak mira" plaćali su i [[Dalmacija|dalmatinski]] gradovi i otoci, a Hrvatska se snažno razvijala u miru i dobrim susjedskim odnosima. Tako je [[Split]] plaćao 200, [[Zadar]] 110, a [[Trogir]], [[Osor]], [[Rab]] i [[Cres]] po 100 zlatnika.

Jaka Hrvatska je tako pružila utočište Metodovim učenicima, koji su bili protjerani iz Moravske. Otada se u crkvama Dalmatinske Hrvatske pored [[latinski jezik|latinskog jezika]] širio slavenski crkveni jezik i slavensko pismo [[glagoljica]]. Metodovi učenici su tako utjecali i na razvoj hrvatske narodne kulture, osobito u krajevima zapadne Hrvatske.

== Značenje ==
Knez Branimir dodatno je ojačao Primorsku Hrvatsku i postigao samostalnost, kako u odnosu na Bizant, tako i u odnosu na Mlečane i već oslabjele [[Franci|Franke]]. S njime Hrvatska konačno određuje svoju budućnost u krugu zapadnih zemalja, a odlukom pape Ivana VIII. prihvaćena je i kao samostalna zemlja kršćanskoga zapada. Tu je odluku papa donio na [[Uzašašće]], [[21. svibnja]] [[879.]], a potvrdio u pismu od 7. lipnja. Branimir je tako priznat zakonitim vladarom, a Hrvatska zakonitom državom.<ref>Stjepan Antoljak, Pregled hrvatske povijesti, Split 1993., str. 43.</ref>

== Literatura ==
*[[Rudolf Horvat]], ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'', Zagreb 1924.
*Nada Klaić, ''Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine'', Zagreb 1972.
*Nada Klaić, ''Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku'', Zagreb 1975.
*[[Ivan Mužić]], ''Hrvatska povijest devetoga stoljeća'', (Povjesnice Hrvata 3), Split 2007. {{ISBN|978-953-263-034-3}}; [http://www.muzic-ivan.info/hrvatska_povijest.pdf dostupno na Internetu] {{pdf}}
* Matijević Sokol, M., V. Sokol. ''Hrvatska i Nin u doba kneza Branimira''. Zagreb, 2005.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Wikizvor ==
* [[s:Pisma pape Ivana VIII. za Hrvatsku i Dalmaciju|Pisma pape Ivana VIII. Branimiru, Teodoziju, hrvatskom svećenstvu i narodu i dalmatinskim biskupima]]
* [[s:Povijest Hrvatske I. (R. Horvat)/Branimir|Povijest Hrvatske R. Horvata]]

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.bib.irb.hr/463502 Hrvatska znanstvena bibliografija] Pregled bibliografske jedinice broj: 463502; Milošević, Ante: Sarkofag kneza Branimira // Histria antiqua : časopis Međunarodnog istraživačkog centra za arheologiju, 18 (2009), 2; 355–370.
<br>
{{s-start}}
{{s-reg}}
{{s-bef|before=[[Zdeslav]]}}
{{s-ttl|title=[[Hrvatski knezovi|Knez Primorske Hrvatske]]|years=879. – oko 892.}}
{{s-aft|after=[[Muncimir]]}}
{{s-end}}
<br>
{{Hrvatski knezovi}}

[[Kategorija:Hrvatski vladari]]
[[Kategorija:Hrvatska za narodnih vladara]]
[[Kategorija:Hrvatski vojni zapovjednici]]

Branimir - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: čišćenje redirekcija za infookvir monarh

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica