WikiSysop: bnz

2022-04-30T19:36:42Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 19:36, 30. travnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Brian Schmidt'''-->~~{{Znanstvenik		{{Znanstvenik
	\| ime = Brian Schmidt		\| ime = Brian Schmidt
	\| slika = Brian Schmidt.jpg		\| slika = Brian Schmidt.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-23T22:24:58Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Brian Schmidt
| slika = Brian Schmidt.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[24. veljače]] [[1967.]]
| mjesto_rođenja = [[Missoula]], [[Montana]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]] <br> [[Australija|Australac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = [[Zvjezdarnica]] Mount Stromlo u Australiji
| alma_mater = [[Harvardovo sveučilište]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]], <br> Arizonsko sveučilište u [[Tucson, Arizona|Tucsonu]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Otkrio da se [[Veliki prasak|širenje svemira]] [[ubrzanje|ubrzava]] <br> [[Supernova]] <br> [[Tamna energija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2011.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Brian Schmidt''', punim imenom '''Brian Paul Schmidt''' ([[Missoula]], [[Montana]], 24. veljače 1967.), australski [[astrofizika|astrofizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1992.) i [[doktor]]irao (1993.) na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovu sveučilištu]] u [[Cambridge, Massachusetts|Cambridgeu]]. U Zvjezdarnici Mount Stromlo u Australiji (od 1995.) mjeri sjaj i [[crveni pomak]] [[supernova]] dalekoga svemira, što ga je dovelo do otkrića kojim se potpuno promijenila [[kozmologija]]. Otkrio je da se [[Veliki prasak|širenje svemira]] [[ubrzanje|ubrzava]], za što je s [[Adam Riess|A. Riessom]] i [[Saul Perlmutter|S. Perlmutterom]] 2011. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Schmidt, Brian''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=69389] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Supernova ==
{{glavni|Supernova}}
[[datoteka:Crab Nebula.jpg|mini|lijevo|300px|[[Maglica Rakovica]] ili [[Messier 1]].]]
'''Supernova''' je [[zvijezda]] u [[eksplozija|eksploziji]], kojoj se [[Prividna magnituda|sjaj]] tijekom nekoliko tjedana poveća i za 20 [[magnituda]] te u [[svemir]] velikom brzinom, bliskom [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]], odbacuje velik dio svoje [[tvar]]i. Velika količina oslobođene [[energija|energije]] ([[zračenje]] supernove neko je vrijeme usporedivo sa zračenjem cijele [[galaktike]]) omogućava sintezu [[kemijski elementi|kemijskih elemenata]] masivnijih od [[željezo|željeza]]. U središtu nakon eksplozije ostaje, ovisno o preostaloj [[masa|masi]], [[neutronska zvijezda]] ili [[crna rupa]].

Prema vrsti spektra i uzroku eksplozije razlikuju se supernove prve vrste (tip I) i supernove druge vrste (tip II):
* supernove prve vrste su supernove kojima [[Spektar (fizika)|spektri]] ne sadrže linije [[vodik]]a. Bilježe se u starim [[Populacija zvijezda|populacijama zvijezda]], [[galaktika|galaktičkom halou]]. Nastaju kad u bliskom [[Dvojna zvijezda|dvojnom sustavu zvijezda]] u kojem je jedna [[zvijezda]] [[bijeli patuljak]] druga zvijezda dođe u fazu [[Crveni div|crvenoga diva]] i njezina se tvar počne prelijevati na bijeloga patuljka. Do eksplozije bijeloga patuljka dolazi kada njegova masa nadmaši [[Subrahmanyan Chandrasekhar|Chandrasekharovu granicu]] ili, rjeđe, ako se dvije zvijezde približe i spoje i njihova zajednička masa nadmaši Chandrasekharovu granicu.
* supernove druge vrste su supernove kojima spektri sadrže linije vodika. Bilježe se u mlađim populacijama zvijezda, galaktičkom disku. Nastaju pri eksploziji zvijezda velikih [[masa]] (više od 8 [[Sunce|Sunčevih]] masa) koje su iscrpile svoje [[nuklearno gorivo]]. Zvijezda kojoj je u jezgri preostalo samo željezo naglo se stišće i zagrijava (stvaranje atoma masivnijih od željeza apsorbira energiju pa se zvijezda ne može suprotstaviti djelovanju [[gravitacija|gravitacijske sile]]). Kada se jezgra zvijezde stisne na [[gustoća|gustoću]] [[Atomska jezgra|jezgre atoma]], stiskanje se zaustavlja, stvara se [[val]] koji se počinje gibati prema vanjskim slojevima zvijezde te dolazi do sudara i eksplozije.

Prema obliku krivulje sjaja supernove prve vrste (tip I) mogu se podijeliti na tri podvrste (a, b i c), a supernove druge vrste (tip II) na četiri podvrste (b, L P i n).

Pojave supernova zabilježili su [[Povijest astronomije|kineski astronomi]] 1054. u [[Bik (zviježđe)|zviježđu Biku]] (ostatak je [[maglica Rakovica]] ili [[Messier 1]]), [[Tycho Brahe|T. Brahe]] 1572. u [[Kasiopeja (zviježđe)|zviježđu Kasiopeji]] (ostatak je radioizvor Cassiopeia A) i [[Johannes Kepler|J. Kepler]] 1604. u zviježđu [[Zmijonosac|Zmijonoscu]]. U prosjeku se u [[galaktika]]ma poput naše pojavljuje po jedna supernova svakih stotinu godina. Označuju se kraticom, godinom pojave i redoslijedom pojave; na primjer kratica SN 1987A označava da se ta supernova (SN) pojavila prva (slovo A) u 1987.

Zbog velikoga sjaja supernove služe za utvrđivanje udaljenosti galaktika u kojima se nalaze, posebno one prve vrste (tip Ia) koje, zbog toga što su svi bijeli patuljci međusobno slični, postižu podjednaki najveći sjaj ([[Apsolutna magnituda|apsolutne magnitude]] – 19). <ref> '''supernove''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=58823] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Schmidt, Brian}}
[[Kategorija:Fizičari]]
[[Kategorija:Australski znanstvenici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Brian Schmidt - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica