WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

2022-01-02T05:59:53Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 05:59, 2. siječnja 2022.
Redak 30:		Redak 30:

	Iz predmletačkih vremena datira grb i zastava grada sa sv. Ivanom Krstiteljem.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/> 1442. godine zauzela ju je Mletačka Republika pod čijom je vlašću ostala sve do njene propasti 1797. godine. Na osnovu izvještaja mletačkog sindika		Iz predmletačkih vremena datira grb i zastava grada sa sv. Ivanom Krstiteljem.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/> 1442. godine zauzela ju je Mletačka Republika pod čijom je vlašću ostala sve do njene propasti 1797. godine. Na osnovu izvještaja mletačkog sindika
	Đustinijanija iz 1553. godine doznajemo da su Budvani pripadali pravoslavnoj crkvi, a da su zaslugom barskog nadbiskupa 1521. godine prešli na katoličanstvo.<ref>{{~~Cite book~~\|last=Jovović\|first=Ivan\|authorlink= \|title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA		Đustinijanija iz 1553. godine doznajemo da su Budvani pripadali pravoslavnoj crkvi, a da su zaslugom barskog nadbiskupa 1521. godine prešli na katoličanstvo.<ref>{{Citiranje knjige\|last=Jovović\|first=Ivan\|authorlink= \|title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA
	CRNOGORSKOM PRIMORJU\|year=2013.\|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf \|publisher=Matica crnogorska\|pages=69.\|location=\|id= }}</ref> Dva se događaja ističu tog vremena mletačke vladavine: veliko stradanje od Turaka 1571. i veliki potres 1667. godine.<ref name="Budva kroz vjekove"/>		CRNOGORSKOM PRIMORJU\|year=2013.\|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf \|publisher=Matica crnogorska\|pages=69.\|location=\|id= }}</ref> Dva se događaja ističu tog vremena mletačke vladavine: veliko stradanje od Turaka 1571. i veliki potres 1667. godine.<ref name="Budva kroz vjekove"/>
	Budvanskoj je vlasteli pripadao je do 1610. godine otok sv. Nikole (Školj). Tad je postao vlasnost katoličke crkve sv. Ivana Krstitelja.<ref name="Budva - misa"/>		Budvanskoj je vlasteli pripadao je do 1610. godine otok sv. Nikole (Školj). Tad je postao vlasnost katoličke crkve sv. Ivana Krstitelja.<ref name="Budva - misa"/>

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-13T00:37:52Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Grad u Crnoj Gori
| ime = Budva
| ime ćirilica = Будва
| ime genitiv = Budve
| slika = Budva, view from Gospostina.jpg
| slika grba = Budva-grb.gif
| osnovan = [[5. stoljeće pr. Kr.]]
| stanovništvo = 10.918
| stanovništvo općina = 17.909
| površina = 122
| zemljopisna širina = 42.10
| zemljopisna dužina = 18.48
| pozivni broj = 33
| registarska oznaka = <tt>BD</tt>
| gradonačelnik = Marko Carević
| stranica = www.budva.me
| karta = Budva-Position.PNG
}}
'''Budva''' ([[crnogorski|crnogor. ćiril.]] ''Будва'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''Budua'') je [[grad]] i [[općina]] na [[Crnogorsko primorje|Crnogorskom primorju]], [[Crna Gora]].

== Povijest ==
Budva se smatra jednim od najstarijih naselja na [[Jadran]]u. Prema legendi, osnivač Budve bio je [[Kadmo]], sin [[Fenicija|feničanskog]] kralja [[Agenon]]a, vladar [[Antička Teba (Grčka)|Tebe]], muž [[Ares]]ove i [[Afrodita|Afroditine]] kćeri [[Harmonija (mitologija)|Harmonije]]. U dubokoj starosti supružnici su bili prisiljeni napustiti grad. Na volovskoj zaprezi (otud naziv ''Butoe'' - volovi) došli su u zemlju Ilira i zagospodarili njome. Vjeruje se da se Kadmov i Harmonijin grob nalazi u blizini Epidamna, današnjeg [[Drač]]a.

Antička Budva datira iz 4. st. pr. Kr. i jedan je od najstarijih gradova na istočnojadranskoj obali. Starorimsko naselje na mjestu Budve (opidum civium Romanorum) jezgra je širenja kršćanstva u budvansko zaleđe među romanizirane Ilire i nadolazeće Slavene. U 6. stoljeću ovdje je dobro ustrojena crkvena struktura s biskupom na čelu. Iz tog doba datira bazilika. Pouzdano se zna da je u Budvi 743. bilo sjedište biskupije. 840. godine podignuta je crkva sv. Marije in Punta, najstariju datiranu crkvu u čast Blažene Djevice Marije na istočnojadranskoj obali.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj">[http://www.radiodux.me/naslovnica/1766-u-budvi-sveano-proslavljen-blagdan-sv-ivana-krstitelja-zatitnika-grada-i-nekadanje-budvanske-biskupije RadioDux] don Anton Belan: PROSLAVLJEN SV. IVAN KRSTITELJ ZAŠTITNIK BUDVE I NEKADAŠNJE BUDVANSKE BISKUPIJE, 25. lipnja 2012. (pristupljeno 31. listopada 2018.)</ref>

[[841.]] g. Saraceni su s mora napali i razrušili Budvu. Slijedi razdoblje bizantske vlasti, pa pripadanje Duklji. Krajem 12. stoljeća nemanjićka osvajanja dukljanskih krajeva zahvaćaju i Budvu. U tom vremenu Budva je dobila svoj gradski statut i samoupravu.

Sjedinjenjem Zete s Raškom (1185.-1361.) počinje pravoslavizacija ovih prostora u drugoj polovici XII. stoljeća. Budva je zauzeta na silu. Pravoslavlje je prvo uvedeno u okolicu te poslije u grad Budvu. Zato je 1346. godine papa [[Klement VI.]] zatražio od Stjepana Dušana neka vrati katoličkoj Crkvi šest nasilno oduzetih samostana, među njima i samostan sv. Marije Budvanske. [[Budvanski statut]] propisivao je da se na blagdan sv. Ivana imperatoru mora platiti 100 perpera i 4 denara. Izvjesno je da se sv. Ivan Krstitelj slavi kao zaštitnik Budve barem od nemanjićkih vremena.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/>
Nakon propasti srpske države Budvom naizmjence vladaju feudalni gospodari Balšići, Crnojevići, Sandalj Hranić, Stevan Lazarević, Đurađ Branković.

Iz predmletačkih vremena datira grb i zastava grada sa sv. Ivanom Krstiteljem.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/> 1442. godine zauzela ju je Mletačka Republika pod čijom je vlašću ostala sve do njene propasti 1797. godine. Na osnovu izvještaja mletačkog sindika
Đustinijanija iz 1553. godine doznajemo da su Budvani pripadali pravoslavnoj crkvi, a da su zaslugom barskog nadbiskupa 1521. godine prešli na katoličanstvo.<ref>{{Cite book|last=Jovović|first=Ivan|authorlink= |title=MATICA, proljeće 2013., DVOOLTARSKE CRKVE NA
CRNOGORSKOM PRIMORJU|year=2013.|url=https://www.maticacrnogorska.me/files/53/06%20ivan%20jovovic.pdf |publisher=Matica crnogorska|pages=69.|location=|id= }}</ref> Dva se događaja ističu tog vremena mletačke vladavine: veliko stradanje od Turaka 1571. i veliki potres 1667. godine.<ref name="Budva kroz vjekove"/>
Budvanskoj je vlasteli pripadao je do 1610. godine otok sv. Nikole (Školj). Tad je postao vlasnost katoličke crkve sv. Ivana Krstitelja.<ref name="Budva - misa"/>
Još u 18. stoljeću u Budvi i okolici bilo je šesnaest katoličkih crkava. Brojnost pravoslavnih vjernika pokazuje da je zetski mitropolit u 15. st., kad je u Budvi bio čuvar gradske tvrđave, dohodak je dobivao od srednjovjekovne budvanske komune, jer nije mogao dovoljno biti uzdržavan od vlastite pastve koja je u gradu i bližoj okolici bila malobrojna.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/> 1802. godine otok sv. Nikole je crkva sv. Ivana Krstitelja prodala otok seljacima općine Paštrovske, najviše selu [[Bečići]]ma, a u vlasnosti je zadržala onoliko koliko je ograđeno zidom.<ref name="Budva - misa"/>
Padom Mletaka Budvom vlada Austrija sve do 1806. godine. Slijedi rusko-crnogorska uprava 1806./07. Napoleonove snage dolaze u Budvu kroz hrvatske krajeve i sve do 1813. Budva je pod francuskom vlašću. Sljedećih 100 godina Budvom su vladali Habsburzi. Početna desetljeća obilježila su Budvansku sudbinu teškim životom.<ref name="Budva kroz vjekove">(crnogorski) [http://www.budva.travel/aktivnosti/istrazite-nasu-istoriju/budva-kroz-vjekove/ budva.travel] Miroslav Luketić: Budva – kroz vjekove (pristupljeno 23. veljače 2015.)</ref> Kao i Kraljevina Dalmacija kojoj je pripadala, bila je gospodarski zaboravljeni kraj. Kao i cijela južna Dalmacija, trpila je zbog učestalih upada pljačkaša iz Crne Gore u kojoj knez nikako nije mogao uspostaviti čvrstu vlast. Mnogi stanovnici iselili su u Ameriku, Rusiju i Tursku.
Do 1820. katolički Budvani pokapali su mrtve ispred samostanske crkve Santa Marija in Punta, što je Austrija 1820. zabranila. Nakon toag pokapaju mrtve na otoku Svetog Nikole, kojeg Budvani zovu Školj.<ref name="Budva - misa">[http://www.radiodux.me/naslovnica/3486--budva-misa-na-ostrvu-svetog-nikole RadioDux] ''Budva - misa na ostrvu sv. Nikole'', 12. svibnja 2013. (pristupljeno 31. listopada 2018.)</ref>
1828. godine ukinuta je Budvanska biskupija, čiji je teritorij 1830. pripojen Kotorskoj biskupiji.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/>

Tek uz posredovanje budvanskog kanonika don Antona Kojovića u 19. stoljeću sagrađena je prva pravoslavna crkva. To je crkva sv. Trojice. Podignuta je na zemljištu benediktinske opatije.<ref name="Proslavljen sv. Ivan Krstitelj"/>

U prvom svjetskom ratu Budva je u Austro-Ugarskoj monarhiji. Većina Budvana su bili prosrpski orijentirani pa se na strani savezničke - crnogorsko-srpske vojske borilo više od tisuću boraca iz ovoga kraja.<ref name="Budva kroz vjekove" /> U Budvu su ušle 8. studenoga 1918.<ref name="Budva kroz vjekove" /> U Kraljevinu SHS bila je dijelom Zetske banovine. U međuratnom razdoblju budi se turizam koji polako preuzima ulogu glavne gospodarske grane. Izgradnja ceste prema Cetinju 1931. povezala je Budvu sa zaleđem. U Drugom svjetskom ratu Budva je pripala Italiji. Talijanske snage okupirale su ju 17. travnja 1941., a nakon pada Italije, u nju je ušla Njemačka rujna 1943. Budvanski je kraj dao svoj prinos borbi protiv okupatora. Budvanski je kraj dao mnogo boraca u NOV, od kojih je više od dvjesta poginulo. Oslobođenje od njemačkih okupatora dočekala je 22. studenoga 1944. kad su u Budvu ušli pripadnici Prve Bokeške brigada NOR-a.<ref name="Budva kroz vjekove" />

U Titovoj Jugoslaviji bila je dio Crne Gore. U vrijeme crnogorskog napada na Hrvatsku u Dubrovačkoj operaciji, jedinice teritorijalne obrane iz Budve bile su pod zapovjedništvom viceadmirala Jokića.<ref>[http://pescanik.net/opsada-dubrovnika-%E2%80%93-rat-za-mir/ Opsada Dubrovnika – rat za mir[1], Srđa Pavlović 04/07/2009, Peščanik ]</ref> Nažalost u ovom sramotnom pohodu, Odjeljenju za narodnu odbranu u Budvu javilo se preko 260 dobrovoljaca.<ref>[http://www.e-novine.com/feljton/31113-Rat-opijum-narod.html 16.10.2009 Dosije: 18 godina od napada JNA na Dubrovnik (7) Rat, opijum za narod Pripremio: Branko Vojičić]</ref> U Budvi, Tivtu i Baru završila su brojna privatna plovila koja su opljačkana sa sidrišta i [[ACI Marina Dubrovnik|marine Rijeke Dubrovačke]].<ref>[http://www.montenegro.org.au/kapetanuhagu.html Svjedočenje u Hagu - Prikaz agresije JNA na Dubrovnik 1991. Svjedočenje Nikole J. Samardžića, ministra vanjskih poslova Crne Gore od 16. veljače 1991. god. do 31. srpnja 1992. godine]</ref>

== Turizam ==
Usponi velikih [[sredozemlje|sredozem]]nih kultura obilježili su duh ovog grada, koji se osjeća i danas, kada je Budva izrasla u jedinstveni turistički biser ovog dijela [[Jadran]]a. Kao turističko odredište ovaj grad je poznat odavno - prvi turisti ovdje su stigli još [[1923.]] godine, a danas Budvu često nazivaju i "metropolom turizma" jer je najposjećenija destinacija u Crnoj Gori i jedna od najposjećenijih na Jadranu. Ono što privlači ljude i dovodi ih u Budvu je prije svega nešto što je priroda darovala ovom kraju, a darovala mu je neponovljivu ljepotu sunca, mora i nisku bisernih plaža u podnožju gorostasnih planina.

Panoramom budvanske rivijere rasprotranjeni su slikoviti, prirodnim ljepotama prožeti gradići koji ovom dijelu obale daju neponovljivu draž. Izdvajaju se
* [[Sveti Stefan]]{{newdsm}}
* [[Miločer]] i
* [[Petrovac (naselje, Crna Gora)|Petrovac]]

== Šport ==
* [[FK Mogren Budva]]
* [[VK Budva]]

== Mediji ==
*[[Radio Televizija Budva]]<ref>[http://www.rtvbudva.me RTV Budva]</ref>

== Kulturna i povijesna baština ==
Velika vrijednost Budve je i njena kulturna i povijesna baština: brojni spomenici, iskopine, tvrđave, samostani i crkve. U Budvi su tvrđave [[Citadela (Budva)|Citadela]], Kastelo, Kosmač na Brajićima i Mogren.<ref>[http://www.rivijera.net/istorija/tvrdjave.htm Tvrđave u Budvi]</ref> Samostani (manastiri) u Budvi i okolici su: Podostrog, 2 km od Budve, Praskvica, iznad miločerske plaže, Reževići iznad uvale Perazićeva Dola, Duljevo, sjeveroistočno od Miločera, Podlastva, na sjeverozapadnom rubu budvanske općine, Gradište, na omanjem uzvišenju iznad magistralnog puta prema Baru i Stanjevići, u pitomom prisoju iznad Budve, u središtu jos četiri općine, nekadašnje Donje Zete (Maina, Pobora, Brajića i Grblja). Podostrog i Stanjevići bili su u vlasništvu Cetinjskog manastira.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.rivijera.net/istorija/manastiri.htm |accessdate=11. veljače 2015. |title=Manastiri u Budvi |archiveurl=https://web.archive.org/web/20171107003801/http://www.rivijera.net/istorija/manastiri.htm |archivedate=7. studenoga 2017. }}</ref> Crkve su [[Crkva sv. Trojice u Budvi|Sv. Trojice]], [[crkva sv. Save Osvećenog u Budvi|Sv. Save Osvećenog]], [[Crkva sv. Petke u Budvi|sv. Petke]], katolička [[Crkva sv. Ivana Krstitelja u Budvi|crkva Sv. Ivana Krstitelja]], zaštitnika Budve iz 1200., kraj sjedišta biskupije, [[benediktinski samostan i crkva Santa Maria in Punta u Budvi|benediktinski samostan i crkva Santa Maria in Punta]], ostatci ranokršćanske [[Bazilika u Budvi|bazilike]] iz 5. stoljeća i [[Crkva sv. Marije u Budvi|crkva Svete Marije]] u Citadeli (Budva), Bogorodičina crkva u Podostrogu, sv. Save i sv. Nikole (manastir Gradište), sv. Nikole i sv. Trojice ([[samostan Praskvica]]), crkve u manastiru Reževići (sv. Uspenja), crkva sv. Tome (Bečići), Sv. Ilije (Petrovac), Sv. Nedjelje (otok [[Katič]] ispred Petrovca), Sv. Nikola (otok sv. Nikole), Sv. Krsta (Novoselje), Sv. Stefan, Sv. Preobraženja i Sv. Aleksandra Nevskog (Sv. Stefan).<ref>(crnogorski) [http://www.mojacrnagora.com/crkva-svetog-ivana-stari-grad-budva/ Crkva Svetog Ivana u Starom gradu u Budvi - Moja Crna Gora]</ref><ref>[http://www.rivijera.net/istorija/crkve.htm Crkve u Budvi]</ref>

U [[benediktinci|benediktinskom]] samostanu Sv. Marije in Punta polovicom 9. stoljeća osnovana je prva škola u Budvi. Prvo športsko društvo 1910., a prvo turističko 1922. godine.<ref>[http://www.rivijera.net/istorija.htm Istorija Budve]</ref>

== Stanovništvo ==

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2011.]] godine, općina Budva imala je 15.909 stanovnika, raspoređenih u 33 naseljena mjesta.<ref>http://www.monstat.org/Popis/Popis01a.zip</ref>

Nacionalni sastav:

* [[Crnogorci]] - 9.262 (48,73)
* [[Srbi]] - 7.247 (38,13)
* [[Hrvati]] - 167 (0,88)
* nacionalno neopredijeljeni - 1.116 (5,87)
* ostali - 1.216 (6,40)

Vjerski sastav (po popisu 2003.):

* [[pravoslavci]] - 14.142 (88,89)
* [[katolici]] - 423 (2,65)
* ostali - 394 (2,47)
* neopredijeljeni - 553 (3,47)
* ne vjeruju - 267 (1,67)
* nepoznato - 130 (0,85)

== Naseljena mjesta ==
[[Bečići]],
[[Blizikuće]],
[[Boreti]],
[[Brajići (Budva, Crna Gora)|Brajići]],
[[Brda (Budva, Crna Gora)|Brda]],
Budva,
[[Buljarica]],
[[Čami Do]],
[[Čelobrdo]],
[[Čučuke]],
[[Drobnići (Budva, Crna Gora)|Drobnići]],
[[Đenaši]],
[[Ilino Brdo]],
[[Kaluderac]],
[[Katun Reževići]],
[[Krstac (Budva, Crna Gora)|Krstac]],
[[Kuljače]],
[[Lapčići]],
[[Markovići (Budva, Crna Gora)|Markovići]], 
[[Novoselje]],
[[Petrovac na Moru]],
[[Pobori]],
[[Podbabac]],
[[Podostrog]],
[[Prijevor (Budva, Crna Gora)|Prijevor]],
[[Pržno]],
[[Rađenovići (Budva, Crna Gora)|Rađenovići]],
[[Rijeka Reževići]],
[[Sveti Stefan]],
[[Stanišići]],
[[Tudorovići]],
[[Viti Do]],
[[Zukovica]],

== Nacionalni sastav po naseljenim mjestima, [[2003.]] ==
Apsolutna etnička većina:
{{legenda|{{Etn bgcolor|Srbi}}|[[Srbi]]}}
{{legenda|{{Etn bgcolor|Crnogorci}}|[[Crnogorci]]}}

Relativna etnička većina:
{{legenda|{{Etn bgcolor|Srbi_r}}|[[Srbi]]}}
{{legenda|{{Etn bgcolor|Crnogorci_r}}|[[Crnogorci]]}}

{| border="1" cellpadding="7" cellspacing="0" style="margin: 10px 0 10px 25px; background: #f9f9f9; border: 1px #AAA solid; border-collapse: collapse; font-size: 95%; float: center;"
|- style="background: #E9E9E9"
|colspan ="7" style="background: bgcolor="#F28500" | '''Nacionalni sastav stanovništva općine Budva, po naseljenim mjestima, prema popisu iz 2003.'''
|-
|style="background: bgcolor="#F5DEB3" | '''naseljeno mjesto'''
|style="background: bgcolor="#FFFF00" | '''ukupno'''
|style="background: bgcolor="#FFA500" | '''Crnogorci'''
|style="background: bgcolor="#FF0000" | '''Srbi'''
|style="background: bgcolor="#4169E1" | '''Hrvati'''
|style="background: bgcolor="#C71585" | '''neopredijeljeni'''
|style="background: bgcolor="#CC7722" | '''ostali'''
|-
| rowspan="1" | Bečići
| 771
| 264
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 405
| 12
| 51
| 39
|-
| rowspan="1" | Blizikuće
| 0
| -
| -
| -
| -
| -
|-
| rowspan="1" | Boreti
| 231
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 139
| 73
| 2
| 14
| 3
|-
| rowspan="1" | Brajići
| 30
| 13
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 16
|
| 1
|
|-
| rowspan="1" | Brda
| 0
| -
| -
| -
| -
| -
|-
| rowspan="1" | '''Budva'''
| 10,918
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 5,260
| 4,177
| 134
| 784
| 563
|-
| rowspan="1" | Buljarica
| 160
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 113
| 40
|
| 1
| 6
|-
| rowspan="1" | Drobnići
| 22
| 4
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 16
|
|
| 2
|-
| rowspan="1" | Viti Do
| 197
| 41
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 121
|
| 31
| 4
|-
| rowspan="1" | Čami Do
| 9
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 9
|
|
|
|
|-
| rowspan="1" | Čelobrdo
| 5
|
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 3
|
| 1
| 1
|-
| rowspan="1" | Čučuke
| 0
| -
| -
| -
| -
| -
|-
| rowspan="1" | Đenaši - uk.3, Srbi - 3
| 3
|
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 3
|
|
|
|-
| rowspan="1" | Ilino Brdo
| 0
| -
| -
| -
| -
| -
|-
| rowspan="1" | Kaluderac
| 247
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 109
| 98
|
| 24
| 16
|-
| rowspan="1" | Katun Reževići
| 45
| 19
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 24
|
|
| 2
|-
| rowspan="1" | Krstac
| 18
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 13
| 3
|
|
| 2
|-
| rowspan="1" | Kuljače
| 13
|
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 12
|
|
| 1
|-
| rowspan="1" | Lapčići
| 35
| 12
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 17
|
|
|
|-
| rowspan="1" | Markovići
| 94
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 33
| 24
| 1
|
| 36
|-
| rowspan="1" | Novoselje - uk.1, Srbi - 1
| 1
|
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 1
|
|
|
|-
| rowspan="1" | Petrovac na Moru
| 1,485
| 624
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 633
| 17
| 113
| 88
|-
| rowspan="1" | Pobori
| 29
|style="background: bgcolor="#FFA500" | 22
| 6
|
| 1
|
|-
| rowspan="1" | Podbabac
| 4
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 2
|
|
|
| 2
|-
| rowspan="1" | Podostrog
| 364
| 152
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 167
| 1
| 27
| 17
|-
| rowspan="1" | Pržno
| 310
| 109
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 155
|
| 24
| 22
|-
| rowspan="1" | Prijevor
| 449
| 139
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 234
| 4
| 23
| 49
|-
| rowspan="1" | Rađenovići
| 0
| -
| -
| -
| -
| -
|-
| rowspan="1" | Rijeka Reževići
| 41
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 20
| 9
|
| 8
| 4
|-
| rowspan="1" | Sveti Stefan
| 411
| 109
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 256
| 11
|
| 29
|-
| rowspan="1" | Stanišići
| 5
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 2
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 2
|
|
| 1
|-
| rowspan="1" | Tudorovići
| 4
|
|style="background: bgcolor="#FF0000" | 4
|
|
|
|-
| rowspan="1" | Zukovica
| 8
|style="background: bgcolor="#FFBB88" | 3
|style="background: bgcolor="#EBC2AF" | 3
|
|
| 2
|-
| rowspan="1" | '''ukupno'''
|15,909
|style="background: bgcolor="#FFBB88"| 7,211 (45.32%)
| 6,502 (40.86%)
| 178 (1.11%)
| 1,116 (7.01%)
| 902 (5,70%)
|}

== Jezici ==

* [[srpski]] - 11.815 (74,26%)
* [[crnogorski]] - 3.042 (19,12%)
* [[hrvatski]] - 86 (0,54%)
* ostali i nepoznato - 966 (6,08%)

== Znameniti ==
Znameniti Budvani:<ref>(crnogorski) [http://www.rivijera.net/istorija.htm Istorija Budve], rivijera.net</ref>
* [[Ružica Balšić]], posljednja upraviteljica [[Kanina|Kanine]] i [[Valona|Valone]], tada u [[Valonska kneževina|Valonskoj kneževini]]
* [[Antun Bečić]], pjesnik, biskup
* [[Dominik Bubić]], doktor teologije i prava, kanonik i misionar mjesne crkve u Budvi<ref name="Duletić">(crnogorski) [http://montenegrina.net/fokus/vlado-d-duletic-budvanska-plemicka-porodica-bubic/ Montenegrina.net] Vlado Đ. Duletić – Budvanska plemićka porodica Bubić (pristupljeno 11. veljače 2015.)</ref>
* [[Dominik Bubić]], guvernadur budvanskog zaleđa, pukovnik i nadintendant Maina, Pobora i Brajića, diplomat<ref name="Duletić"/>
* [[Marko Antun Bubić]], mletački general<ref>Lovorka Čoralić – Maja Katušić: Od afričke obale do dalmatinske prijestolnice – mletački general Marko Antun Bubić 1735-1802, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Zagreb, 2010</ref>
* [[Stjepan Bubić]], zapovjednik mletačke galije<ref name="Duletić"/>
* [[Anastas Bocarić]], slikar
* [[Špiro Bocarić]], slikar
* [[Luka Đorđević]], crnogorski nogometaš, reprezentativac<ref>[http://sportsport.ba/ino_fudbal/luka-ordjevic-novo-pojacanje-sampdorije/139432]</ref>
* [[Alfred von Fries-Skene]], pravnik, upravni službenik, visoki državni dužnosnik<ref>(nje.) [http://www.biographien.ac.at/oebl/oebl_F/Fries-Skene_Alfred_1870_1947.xml Fries-Skene, Alfred Frh. von (1870-1947), Jurist und Verwaltungsbeamter], ÖBL 1815-1950, sv. 1 (Lfg. 4, 1956), str. 367</ref>
* [[Marko Gregović]], slikar, rođen u Petrovcu, organizator prve samostalne izložbu slika u Crnoj Gori
* [[Jovan Ivanović]], slikar<ref>[http://www.ulucg.me/clanovi/jovan-ivanovic.php (crnogorski)]</ref>
* [[Kristofor Ivanović]] (Krsto), hrv. pjesnik<ref name="Kotora, Perasta 1996">Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.</ref>
* [[Mato Janković]], hrv. geodet
* [[Antun Kojović]], hrv. pjesnik, pisac i kroničar grada Budve, pisac "budvanskih anala"<ref name="bib.irb.hr">[http://bib.irb.hr/prikazi-rad?rad=285811 Stara bokeljska književnost. Stari pisci hrvatski iz Kotora, Perasta, Dobrote, Prčanja i Budve] / S. Prosperov Novak, Matica hrvatska, Zagreb, 1996.</ref><ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=32279 Hrvatska enciklopedija] Kojović, Antun (pristupljeno 11. srpnja 2015.)</ref>
* [[Niko Ljubanović]]<ref name="Kotora, Perasta 1996"/>
* [[Miroslav Luketić]], crnogorski povjesničar i publicist<ref name="Budva kroz vjekove"/>
* [[Stevan Luketić]], hrv. i cg. kipar<ref name="budvatravel">(crnogorski) [http://www.budva.travel/aktivnosti/istrazite-nasu-istoriju/znamenite-licnosti/ Budva.travel] Znamenite ličnosti (pristupljeno 11. srpnja 2015.)</ref>
* [[Marko Medin]], vlasnik rudnika srebra i zlata u Nevadi, prvi Slaven koji je došao u Nevadu, Ktitor je katoličke crkve na groblju u Budvi<ref name="budvatravel"/>
* [[Tomo Medin]], pustolov i hrv. književnik<ref name="budvatravel"/>
* [[Kirilo Mitrović]], episkop Zahumsko-raški i episkop Bokokotorsko-dubrovačke eparhije <ref name="budvatravel"/>
* [[Stjepan Mitrov Ljubiša]], književnik i političar
* [[Georgi Rafailović]], protojerej, propovjednik, izdavač, sudionik Krivošijskog ustanka, pradjed bugarskog diplomata [[Stefan Tafrov|Stefana Tafrova]] i bugarskog pisca [[Julian Popov|Juliana Popova]]
* [[Bogoboj Rucović]], srp. glumac <ref name="budvatravel"/>
* [[Nikola Sjekloća]],cg. boksač, internacionalni šampion u WBC verziji u supersrednjoj kategoriji
* [[Slobodan Slovinić]], cg. slikar i likovni kritičar<ref>[http://www.monitor.co.me/index.php?option=com_content&view=article&id=4677:slobodan-bobo-slovini-slikar-i-likovni-kritiar-direktno-iz-due&catid=3189:broj-1198&Itemid=4447 (crnogorski)]</ref>
* [[Stefan Štiljanović|Stefan (Šćepan) Štiljanović]], paštrovski knez i srpski despot
* [[Ilija Tadić]], paraolimpijac<ref>[http://www.pokcg.org/index.php/sportisti (crnogorski)]</ref>
* [[Antun Zanović]],<ref>[http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020928/feljton01.asp]</ref><ref>[http://archive.org/stream/prilozikstarijoj00breyuoft/prilozikstarijoj00breyuoft_djvu.txt]</ref>
* [[Miroslav Zanović]], hrvatski političar i književnik, mlađi brat Stjepana Zanovića<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66842]</ref><ref>[http://hrcak.srce.hr/file/110128]</ref>
* [[Primislav Zanović]], pustolov, brat Stjepana i Miroslava<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66843]</ref>
* [[Stjepan Zanović]], čuveni pustolov, hrv. pisac<ref name="bib.irb.hr"/>
* [[Anton Schönfeld]], general topništva austrijske vojske, počasni građanin Budve
* Crnogorski nogometni reprezentativci [[Marko Bakić]], [[Luka Đorđević]] i [[Vladimir Vujović]].
* U Budvi su umrli [[Ita Rina]] i [[Danilo Petrović Njegoš]].

== Izvori ==

{{Izvori}}

== Vidi još ==

* [[Knezovi budvanske komune]]
* [[Budvanska biskupija]]
* [[Budvanska rivijera]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.budva.me Službena stranica] (crnogorski)

{{Upravna podjela Crne Gore}}

[[Kategorija:Budva| ]]

Budva - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 05:04, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Budva'''-->~~{{Grad u Crnoj Gori		{{Grad u Crnoj Gori
	\| ime = Budva		\| ime = Budva
	\| ime ćirilica = Будва		\| ime ćirilica = Будва