Bugari - Povijest promjena

WikiSysop: bnz

2022-05-01T06:06:23Z

bnz

←Starija inačica		Inačica od 06:06, 1. svibnja 2022.
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Bugari'''-->~~'''Bugari''' (Българи) su [[Južni Slaveni\|južnoslavenski]]<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA134&dq=&hl=bg&ei=kPIOTYvSLIyOjAeVn6C9Dg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CD0Q6AEwBQ#v=onepage&q=&f=false \|title=One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups, James Minahan, Greenwood Publishing Group, 2000, {{ISBN\|0-313-30984-1}}, pp. 134 – 135 \|publisher=Google Books \|accessdate=2011-11-13}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/32675557/Cultural_Proximity_of_the_Slavic_Nations Kulturna blizina slavenskih naroda]</ref> [[narod]], poglavito naseljen u [[Bugarska\|Bugarskoj]]. Broje oko 9 milijuna pripadnika.<ref>https://joshuaproject.net/people_groups/10998</ref>		'''Bugari''' (Българи) su [[Južni Slaveni\|južnoslavenski]]<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA134&dq=&hl=bg&ei=kPIOTYvSLIyOjAeVn6C9Dg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CD0Q6AEwBQ#v=onepage&q=&f=false \|title=One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups, James Minahan, Greenwood Publishing Group, 2000, {{ISBN\|0-313-30984-1}}, pp. 134 – 135 \|publisher=Google Books \|accessdate=2011-11-13}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/32675557/Cultural_Proximity_of_the_Slavic_Nations Kulturna blizina slavenskih naroda]</ref> [[narod]], poglavito naseljen u [[Bugarska\|Bugarskoj]]. Broje oko 9 milijuna pripadnika.<ref>https://joshuaproject.net/people_groups/10998</ref>
	[[Datoteka:Bulgare.jpg\|300px\|right]]		[[Datoteka:Bulgare.jpg\|300px\|right]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T06:24:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 06:24, 16. studenoga 2021.
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Bugari'''-->'''Bugari''' (Българи) su [[Južni Slaveni\|južnoslavenski]]<ref>{{~~cite book~~\|url=https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA134&dq=&hl=bg&ei=kPIOTYvSLIyOjAeVn6C9Dg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CD0Q6AEwBQ#v=onepage&q=&f=false \|title=One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups, James Minahan, Greenwood Publishing Group, 2000, {{ISBN\|0-313-30984-1}}, pp. 134 – 135 \|publisher=Google Books \|accessdate=2011-11-13}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/32675557/Cultural_Proximity_of_the_Slavic_Nations Kulturna blizina slavenskih naroda]</ref> [[narod]], poglavito naseljen u [[Bugarska\|Bugarskoj]]. Broje oko 9 milijuna pripadnika.<ref>https://joshuaproject.net/people_groups/10998</ref>		<!--'''Bugari'''-->'''Bugari''' (Българи) su [[Južni Slaveni\|južnoslavenski]]<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA134&dq=&hl=bg&ei=kPIOTYvSLIyOjAeVn6C9Dg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CD0Q6AEwBQ#v=onepage&q=&f=false \|title=One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups, James Minahan, Greenwood Publishing Group, 2000, {{ISBN\|0-313-30984-1}}, pp. 134 – 135 \|publisher=Google Books \|accessdate=2011-11-13}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/32675557/Cultural_Proximity_of_the_Slavic_Nations Kulturna blizina slavenskih naroda]</ref> [[narod]], poglavito naseljen u [[Bugarska\|Bugarskoj]]. Broje oko 9 milijuna pripadnika.<ref>https://joshuaproject.net/people_groups/10998</ref>
	[[Datoteka:Bulgare.jpg\|300px\|right]]		[[Datoteka:Bulgare.jpg\|300px\|right]]

Redak 7:		Redak 7:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Protobugari]] su se u drugom stoljeću preselili iz [[Srednja Azija\|Središnje Azije]] u sjeverni [[Kavkaz]]. U drugoj polovici 4. i prvoj 5. stoljeća Protobugari prodiru u [[Srednja Europa\|središnju]] i [[Zapadna Europa\|zapadnu Europu]] zajedno sa [[Huni]]ma. Poslije [[453.]] veliko [[Hunsko Carstvo]] se raspada. U kasnom 7. stoljeću Protobugari se trajno nastanjuju na [[Balkan]]u, gdje kasnije su asimilirani od odavno već prisutnim slavenskim stanovništvom, ali prvo u 681. godine stvaraju [[Prvo Bugarsko Carstvo\|Prvo bugarsko carstvo]]. Nakon usvajanja [[Ortodoksija\|pravoslavnog kršćanstva]] u 864. Prvo bugarsko carstvo postalo je jedno od kulturnih centara slavenske Europe. Njegov vodeći kulturni položaj konsolidiran je izumom [[Ćirilica\|ćirilice]] u glavnom gradu Preslav uoči 10. stoljeća.<ref>{{~~cite book~~\|url=https://books.google.com/?id=YIAYMNOOe0YC&pg=PR1 \|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250, Cambridge Medieval Textbooks \|first=Florin \|last=Curta \|publisher=Cambridge University Press \|year=2006 \|pages=221–222 \|accessdate=2015-02-11\|isbn=9780521815390 }}</ref> Razvoj [[Staroslavenski jezik\|staroslavenske]] pismenosti u zemlji imao je ucinak sprjecavanja asimilacije [[Južni Slaveni\|Južnih Slavena]] u susjedne kulture, a poticao je i razvoj razlicitog etničkog identiteta.<ref name="Poulton2000">{{~~cite book~~\|last=Poulton\|first=Hugh\|title=Who are the Macedonians?\|url=https://books.google.com/books?id=ppbuavUZKEwC&pg=PA19\|edition=2nd\|year=2000\|publisher=C. Hurst & Co. Publishers\|isbn=978-1-85065-534-3\|pages=19–20}}</ref> Simbioza je provedena između numerički slabih Protobugara i brojnih slavenskih plemena na tom širokom području od [[Dunav]]a na sjevera, do [[Egejsko more\|Egejskog mora]] na jugu, od [[Jadransko more\|Jadranskog mora]] na zapada, do [[Crno more\|Crnog mora]] na istoku , koji su prihvatili zajednički etnonom "Bugari".<ref>{{Citiranje weba\|author=Vassil Karloukovski \|url=http://www.kroraina.com/macedon/mik_6_1.html \|title=Средновековни градови и тврдини во Македониjа. Иван Микулчиќ (Скопjе, Македонска цивилизациjа, 1996), \|isbn= 9989756074 \|page=72 \|publisher=Kroraina.com \|date= \|accessdate=2015-02-11}}</ref> Tijekom 10. stoljeća Bugari su uspostavili oblik nacionalnog identiteta koji je bio daleko od modernog nacionalizma, ali je pomogao im da preživljavaju kao poseban entitet kroz stoljeća.		[[Protobugari]] su se u drugom stoljeću preselili iz [[Srednja Azija\|Središnje Azije]] u sjeverni [[Kavkaz]]. U drugoj polovici 4. i prvoj 5. stoljeća Protobugari prodiru u [[Srednja Europa\|središnju]] i [[Zapadna Europa\|zapadnu Europu]] zajedno sa [[Huni]]ma. Poslije [[453.]] veliko [[Hunsko Carstvo]] se raspada. U kasnom 7. stoljeću Protobugari se trajno nastanjuju na [[Balkan]]u, gdje kasnije su asimilirani od odavno već prisutnim slavenskim stanovništvom, ali prvo u 681. godine stvaraju [[Prvo Bugarsko Carstvo\|Prvo bugarsko carstvo]]. Nakon usvajanja [[Ortodoksija\|pravoslavnog kršćanstva]] u 864. Prvo bugarsko carstvo postalo je jedno od kulturnih centara slavenske Europe. Njegov vodeći kulturni položaj konsolidiran je izumom [[Ćirilica\|ćirilice]] u glavnom gradu Preslav uoči 10. stoljeća.<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/?id=YIAYMNOOe0YC&pg=PR1 \|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250, Cambridge Medieval Textbooks \|first=Florin \|last=Curta \|publisher=Cambridge University Press \|year=2006 \|pages=221–222 \|accessdate=2015-02-11\|isbn=9780521815390 }}</ref> Razvoj [[Staroslavenski jezik\|staroslavenske]] pismenosti u zemlji imao je ucinak sprjecavanja asimilacije [[Južni Slaveni\|Južnih Slavena]] u susjedne kulture, a poticao je i razvoj razlicitog etničkog identiteta.<ref name="Poulton2000">{{Citiranje knjige\|last=Poulton\|first=Hugh\|title=Who are the Macedonians?\|url=https://books.google.com/books?id=ppbuavUZKEwC&pg=PA19\|edition=2nd\|year=2000\|publisher=C. Hurst & Co. Publishers\|isbn=978-1-85065-534-3\|pages=19–20}}</ref> Simbioza je provedena između numerički slabih Protobugara i brojnih slavenskih plemena na tom širokom području od [[Dunav]]a na sjevera, do [[Egejsko more\|Egejskog mora]] na jugu, od [[Jadransko more\|Jadranskog mora]] na zapada, do [[Crno more\|Crnog mora]] na istoku , koji su prihvatili zajednički etnonom "Bugari".<ref>{{Citiranje weba\|author=Vassil Karloukovski \|url=http://www.kroraina.com/macedon/mik_6_1.html \|title=Средновековни градови и тврдини во Македониjа. Иван Микулчиќ (Скопjе, Македонска цивилизациjа, 1996), \|isbn= 9989756074 \|page=72 \|publisher=Kroraina.com \|date= \|accessdate=2015-02-11}}</ref> Tijekom 10. stoljeća Bugari su uspostavili oblik nacionalnog identiteta koji je bio daleko od modernog nacionalizma, ali je pomogao im da preživljavaju kao poseban entitet kroz stoljeća.

	== Etnografija ==		== Etnografija ==

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-16T04:47:53Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 04:47, 16. studenoga 2021.
Redak 7:		Redak 7:

	== Povijest ==		== Povijest ==
	[[Protobugari]] su se u drugom stoljeću preselili iz [[Srednja Azija\|Središnje Azije]] u sjeverni [[Kavkaz]]. U drugoj polovici 4. i prvoj 5. stoljeća Protobugari prodiru u [[Srednja Europa\|središnju]] i [[Zapadna Europa\|zapadnu Europu]] zajedno sa [[Huni]]ma. Poslije [[453.]] veliko [[Hunsko Carstvo]] se raspada. U kasnom 7. stoljeću Protobugari se trajno nastanjuju na [[Balkan]]u, gdje kasnije su asimilirani od odavno već prisutnim slavenskim stanovništvom, ali prvo u 681. godine stvaraju [[Prvo Bugarsko Carstvo\|Prvo bugarsko carstvo]]. Nakon usvajanja [[Ortodoksija\|pravoslavnog kršćanstva]] u 864. Prvo bugarsko carstvo postalo je jedno od kulturnih centara slavenske Europe. Njegov vodeći kulturni položaj konsolidiran je izumom [[Ćirilica\|ćirilice]] u glavnom gradu Preslav uoči 10. stoljeća.<ref>{{cite book\|url=https://books.google.com/?id=YIAYMNOOe0YC&pg=PR1 \|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250, Cambridge Medieval Textbooks \|first=Florin \|last=Curta \|publisher=Cambridge University Press \|year=2006 \|pages=221–222 \|accessdate=2015-02-11\|isbn=9780521815390 }}</ref> Razvoj [[Staroslavenski jezik\|staroslavenske]] pismenosti u zemlji imao je ucinak sprjecavanja asimilacije [[Južni Slaveni\|Južnih Slavena]] u susjedne kulture, a poticao je i razvoj razlicitog etničkog identiteta.<ref name="Poulton2000">{{cite book\|last=Poulton\|first=Hugh\|title=Who are the Macedonians?\|url=https://books.google.com/books?id=ppbuavUZKEwC&pg=PA19\|edition=2nd\|year=2000\|publisher=C. Hurst & Co. Publishers\|isbn=978-1-85065-534-3\|pages=19–20}}</ref> Simbioza je provedena između numerički slabih Protobugara i brojnih slavenskih plemena na tom širokom području od [[Dunav]]a na sjevera, do [[Egejsko more\|Egejskog mora]] na jugu, od [[Jadransko more\|Jadranskog mora]] na zapada, do [[Crno more\|Crnog mora]] na istoku , koji su prihvatili zajednički etnonom "Bugari".<ref>{{~~cite web~~\|author=Vassil Karloukovski \|url=http://www.kroraina.com/macedon/mik_6_1.html \|title=Средновековни градови и тврдини во Македониjа. Иван Микулчиќ (Скопjе, Македонска цивилизациjа, 1996), \|isbn= 9989756074 \|page=72 \|publisher=Kroraina.com \|date= \|accessdate=2015-02-11}}</ref> Tijekom 10. stoljeća Bugari su uspostavili oblik nacionalnog identiteta koji je bio daleko od modernog nacionalizma, ali je pomogao im da preživljavaju kao poseban entitet kroz stoljeća.		[[Protobugari]] su se u drugom stoljeću preselili iz [[Srednja Azija\|Središnje Azije]] u sjeverni [[Kavkaz]]. U drugoj polovici 4. i prvoj 5. stoljeća Protobugari prodiru u [[Srednja Europa\|središnju]] i [[Zapadna Europa\|zapadnu Europu]] zajedno sa [[Huni]]ma. Poslije [[453.]] veliko [[Hunsko Carstvo]] se raspada. U kasnom 7. stoljeću Protobugari se trajno nastanjuju na [[Balkan]]u, gdje kasnije su asimilirani od odavno već prisutnim slavenskim stanovništvom, ali prvo u 681. godine stvaraju [[Prvo Bugarsko Carstvo\|Prvo bugarsko carstvo]]. Nakon usvajanja [[Ortodoksija\|pravoslavnog kršćanstva]] u 864. Prvo bugarsko carstvo postalo je jedno od kulturnih centara slavenske Europe. Njegov vodeći kulturni položaj konsolidiran je izumom [[Ćirilica\|ćirilice]] u glavnom gradu Preslav uoči 10. stoljeća.<ref>{{cite book\|url=https://books.google.com/?id=YIAYMNOOe0YC&pg=PR1 \|title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250, Cambridge Medieval Textbooks \|first=Florin \|last=Curta \|publisher=Cambridge University Press \|year=2006 \|pages=221–222 \|accessdate=2015-02-11\|isbn=9780521815390 }}</ref> Razvoj [[Staroslavenski jezik\|staroslavenske]] pismenosti u zemlji imao je ucinak sprjecavanja asimilacije [[Južni Slaveni\|Južnih Slavena]] u susjedne kulture, a poticao je i razvoj razlicitog etničkog identiteta.<ref name="Poulton2000">{{cite book\|last=Poulton\|first=Hugh\|title=Who are the Macedonians?\|url=https://books.google.com/books?id=ppbuavUZKEwC&pg=PA19\|edition=2nd\|year=2000\|publisher=C. Hurst & Co. Publishers\|isbn=978-1-85065-534-3\|pages=19–20}}</ref> Simbioza je provedena između numerički slabih Protobugara i brojnih slavenskih plemena na tom širokom području od [[Dunav]]a na sjevera, do [[Egejsko more\|Egejskog mora]] na jugu, od [[Jadransko more\|Jadranskog mora]] na zapada, do [[Crno more\|Crnog mora]] na istoku , koji su prihvatili zajednički etnonom "Bugari".<ref>{{Citiranje weba\|author=Vassil Karloukovski \|url=http://www.kroraina.com/macedon/mik_6_1.html \|title=Средновековни градови и тврдини во Македониjа. Иван Микулчиќ (Скопjе, Македонска цивилизациjа, 1996), \|isbn= 9989756074 \|page=72 \|publisher=Kroraina.com \|date= \|accessdate=2015-02-11}}</ref> Tijekom 10. stoljeća Bugari su uspostavili oblik nacionalnog identiteta koji je bio daleko od modernog nacionalizma, ali je pomogao im da preživljavaju kao poseban entitet kroz stoljeća.

	== Etnografija ==		== Etnografija ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-02T05:57:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Bugari''' (Българи) su [[Južni Slaveni|južnoslavenski]]<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/books?id=NwvoM-ZFoAgC&pg=PA134&dq=&hl=bg&ei=kPIOTYvSLIyOjAeVn6C9Dg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=6&ved=0CD0Q6AEwBQ#v=onepage&q=&f=false |title=One Europe, many nations: a historical dictionary of European national groups, James Minahan, Greenwood Publishing Group, 2000, {{ISBN|0-313-30984-1}}, pp. 134 – 135 |publisher=Google Books |accessdate=2011-11-13}}</ref><ref>[https://www.academia.edu/32675557/Cultural_Proximity_of_the_Slavic_Nations Kulturna blizina slavenskih naroda]</ref> [[narod]], poglavito naseljen u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Broje oko 9 milijuna pripadnika.<ref>https://joshuaproject.net/people_groups/10998</ref>
[[Datoteka:Bulgare.jpg|300px|right]]

== Ime ==
Ime Bugara je pod debatom, Pelliot drži da ovaj naziv znači ''les trouveurs'', dok Keramopoulos smatra da dolazi od ''burgarii'', ''bourgarioi'', rimskih najmljenika hunskog porijekla stacioniranih po burgima (bourgoi; utvrdama) duž ''limes''a. Ime ''Bugari'' (Oguri) kao nacionalno ime ne spominje se sve do druge polovice 5. stoljeća, a odnosi se za jednu zajednicu sjeverno od [[Crno more|Crnog mora]] koje je bizantski car [[Zenon]] upotrijebio [[482]]. u borbi protiv [[Ostrogoti|Istočnih Gota]].
Naziv Oguri u značenju ('ogur' =pleme) javlja se i u nazivima Hun Ogur (hunsko pleme ili pleme Huna) od čega dolazi i riječ ''Hungarija'', sa gubitkom glasa '' 'h' '', Ugarska, ''odno''sno Ugri ([[Mađari]]). [[Onoguri]], jedan od pretka današnjih Bugara, svoje ime nose u korijenu ''On Ogur'' (''deset strijela'' ili 10 plemena; strijela je simbol plemena). Oni su bili savez od deset plemena u kojima su [[Huni]] činili većinu. Ovi Onoguri kasnije (679-681) zauzet će [[Dobrudža|Dobrudžu]] i uspostaviti bugarsku državu od južne Besarabije uz [[Dunav]] do [[Lom]]a.

== Povijest ==
[[Protobugari]] su se u drugom stoljeću preselili iz [[Srednja Azija|Središnje Azije]] u sjeverni [[Kavkaz]]. U drugoj polovici 4. i prvoj 5. stoljeća Protobugari prodiru u [[Srednja Europa|središnju]] i [[Zapadna Europa|zapadnu Europu]] zajedno sa [[Huni]]ma. Poslije [[453.]] veliko [[Hunsko Carstvo]] se raspada. U kasnom 7. stoljeću Protobugari se trajno nastanjuju na [[Balkan]]u, gdje kasnije su asimilirani od odavno već prisutnim slavenskim stanovništvom, ali prvo u 681. godine stvaraju [[Prvo Bugarsko Carstvo|Prvo bugarsko carstvo]]. Nakon usvajanja [[Ortodoksija|pravoslavnog kršćanstva]] u 864. Prvo bugarsko carstvo postalo je jedno od kulturnih centara slavenske Europe. Njegov vodeći kulturni položaj konsolidiran je izumom [[Ćirilica|ćirilice]] u glavnom gradu Preslav uoči 10. stoljeća.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/?id=YIAYMNOOe0YC&pg=PR1 |title=Southeastern Europe in the Middle Ages, 500–1250, Cambridge Medieval Textbooks |first=Florin |last=Curta |publisher=Cambridge University Press |year=2006 |pages=221–222 |accessdate=2015-02-11|isbn=9780521815390 }}</ref> Razvoj [[Staroslavenski jezik|staroslavenske]] pismenosti u zemlji imao je ucinak sprjecavanja asimilacije [[Južni Slaveni|Južnih Slavena]] u susjedne kulture, a poticao je i razvoj razlicitog etničkog identiteta.<ref name="Poulton2000">{{cite book|last=Poulton|first=Hugh|title=Who are the Macedonians?|url=https://books.google.com/books?id=ppbuavUZKEwC&pg=PA19|edition=2nd|year=2000|publisher=C. Hurst & Co. Publishers|isbn=978-1-85065-534-3|pages=19–20}}</ref> Simbioza je provedena između numerički slabih Protobugara i brojnih slavenskih plemena na tom širokom području od [[Dunav]]a na sjevera, do [[Egejsko more|Egejskog mora]] na jugu, od [[Jadransko more|Jadranskog mora]] na zapada, do [[Crno more|Crnog mora]] na istoku , koji su prihvatili zajednički etnonom "Bugari".<ref>{{cite web|author=Vassil Karloukovski |url=http://www.kroraina.com/macedon/mik_6_1.html |title=Средновековни градови и тврдини во Македониjа. Иван Микулчиќ (Скопjе, Македонска цивилизациjа, 1996), |isbn= 9989756074 |page=72 |publisher=Kroraina.com |date= |accessdate=2015-02-11}}</ref> Tijekom 10. stoljeća Bugari su uspostavili oblik nacionalnog identiteta koji je bio daleko od modernog nacionalizma, ali je pomogao im da preživljavaju kao poseban entitet kroz stoljeća.

== Etnografija ==

'''''Selo - ruralni Bugari'''''

Bugarska je pred drugi svjetki rat imala 97 gradova, a ipak 78% Bugara je živjelo na selu. Nalazimo dva tipa seoskih naselja, to su zaseoci koji su značajni za planinsko područje, napose u srednje Arde, kao i na sjevernim pristrancima [[Balkanski poluotok|Balkana]]. Zbijeni tip naselja nepravilnog oblika nalazimo u ravnicama, kao i u kotlinama.
Selo je čuvar kulturnog nasljeđa, a kod ruralnih Bugara njegovi su tipni elementi razvijena obrada [[lan]]a, [[konoplja|konoplje]], [[svila|svile]] i [[vuna|vune]]. Očuvala se možda još uvijek praslavenska [[preslica]] sa kǎželom na vrhu, vodoravni [[tkalački stan]], kao i neke stare tehnike tkanja. Kako ratarstvo i stočarstvo čine glavne prihode seoskog gospodarstva, znatan dio bogatstva materijalne kulture vezan je uz ova zanimanja. Jaram je slavenskog tipa s dvije vodoravne gredice nazivane '' 'jarem' '' i '' 'podbradnik' '', ali očuvali su se i neki drugi običaji, a donedavno je postojala na jednom mjestu obiteljska zadruga. Starim slavenskim običajima i tradiciji pripadaju neki običaji vezani uz svadbe, pogrebe, porode, šišano kumstvo, i obredne vatre. Razni stari običaji Bugara preživjeli su kroz vrijeme i neke promjene, a pod utjecajem susjednih etničkih zajednica, kao od strane [[Grci|Grka]] (suđenice) i narodno bugarsko glazbalo [[gădulka]] s tri žice. Kod Bugara je postojao običaj [[nestinari|nestinara]], na jugoistoku [[Bugarska|Bugarske]], hodanja po žaru koje se priprema za dan svetog Konstantina ([http://www.discover-bulgaria.com/Articles.aspx?ProductID=217 vidi]), ovo je praksa žena, koje su za tu prigodu obučene u tradicionalnu nošnju. Ovaj običaj vjerojatno je azijskog porijekla.

'''''Seoska arhitektura - kuće'''''

Među etnografskim značajkama ističu se i regionalne razlike gradnje kuća i popratnih objekata. U doskorašnja vremena u nizinskim predjelima, odnosno u podunavskom dijelu i na istoku gradila se kuća od naboja ili ćerpiča, da bi na jugu našli kamenu kuću. Treći tip kuće je od drveta u planinskim predjelima i brvnaru nazapadu zemlje. -Zemunica se nalazila jedino u podunavskim krajevima, inače je tipična bugarska kuća prizemnica ili na kat, sa prostorom za stoku u prizemlju, i boravištem za ljude, na katu. Krovovi su pretežno četverostrani.

'''''Nošnja'''''

Nošnja Bugara dijeli se na dva glavna područja, to su '' 'belodreškovci' '' (''belodreskovci'') na sjeverozapaddu, i černodreškovci na svom ostalom području, čija se nošnja i dalje širi na štetu belodreškovaca. Kod belodreškovaca boja se odnosi se na gornji dio suknene odjeće. U isto vrijeme kod žena se razlikuju tri značajno obilježena skupa. Na jugu i jugozapadu žene su nosile haljetak sa rukavima (koji su obavezno do lakta) poznat kao [[saja]]. Saja se nosi povrh košulje i sprijeda je otvorena. U srednjin i sjevernim pojasima [[Bugarska|Bugarske]] javlja se [[sukman]]. On se oblači preko glave i za razliku od saje nema rukava.
Kod muškaraca imamo sukneni kaput sa rukavima do lakta, [[šubara|šubaru]], obojke i opanke, pretežno uske [[hlače]], koje su kod belodreškovaca posve uz nogu, takozvani [[benevreci]]. Nose se i posebni pojasi, ''kolani'' sa geometrijskim šarama koje tkaju i posebni obrtnici.

'''''Narodna glazba i ples'''''

Bugarska glazba plesovi namijenjeni su i zabavi i raznim obredima, a svakako treba spomenuti bugarski narodni ples '' '[[horo]]' ''. Instrumenti se dijele na 3 osnovne vrste, to su žičani: [[gadoulka]] nalik violini, [[tambura]] (dranakia, dzunga, bailama) sa dvije, tri, šest i osam žica; duhači instrumenti: [[kaval]], [[šupelka]], gaida ili [[gajda]], [[duduk]], [[dvojanka]], i još neki. kaval se upotrebljava u čitavoj Bugarskoj, a napose na području Dobrudže i Trakije. Mali kaval zove se '' '[[svirka]]' '' (tsarafa, svorče) i pastirski je instrument; Instrumenti za udaranje su [[tapan]], što ga imamo i kod [[Makedonci|Makedonaca]] i [[tarambuka]]. Šupelka se radi od oraha, žutike ili javora, šuplja je na obje strane i ima rupa za prste za po tri srednja prsta. Duduk je na jednu stranu zatvoren, javlja se u dvije veličine 700-780mm i 240-400mm (duduče), a u jednom kraju [[Sjeverna Makedonija|Sjeverne Makedonije]] poznate kao kavalče. Duduk se izrađuje od žutike ili javora, pa i od nekog drugog drveta. Gajde nalazimo kod [[Hrvati|Hrvata]], [[Srbi|Srba]], [[Makedonci|Makedonaca]], [[Rumunji|Rumunja]], [[Turci|Turaka]], [[Grci|Grka]] i Bugara, kao i na području [[Bosna (regija)|Bosne]] i [[Albanija|Albanije]]. Gajde se sastoje od mijeha napravljenog od ovčje ili kozje kože i tri cijevi.

'''''Godišnji običaji'''''

Ovi običaji su veoma brojni i vezani uz agrar i stočarstvo. Najpoznatiji su [[peperuda|peperude]], bugarska verzija [[dodola]], pa nadalje razni [[obred]]ni plesovi, među kojima su poznat ritual [[kalušari]] čiji se vođa naziva '' 'vataf' '', i koji se bave magičnim liječenjem težih bolesnika, oni poznaju ljekovito bilje, a obredne plesove izvode uz sa drvenim jataganima. Ovi su kalušari u drugim krajevima bugarske poznati kao rousalii (rusalci). Ritual [[Kukeri]] za vrijeme poklada, zatim [[lazarki]] u kojem posebno opremljene djevojke obilaze selom; džamali, u doba žetve prilikom kojih zamaskirani igrači obilaze selima i kupe darove. [[Laduvane]] (=pjevanje prstenu) se održavaju na dan prije Nove godine u zapadnoj [[Bugarska|Bugarskoj]], tada jedna djevojčica uz osobito pjevanje vadi iz vode prstenje svojim drugaricama aludirajući im na udaju.

'''''Svadbeni običaji'''''

Stari svadbeni običaji Bugara veoma su uščuvani i slavenskog su porijekla. Slavensko porijeklo nalazimo u običajima kao što su fingirane svađe svatova sa mladenkinom obitelji, '' 'svadbeni hljebovi' '', podmetanja krive mlade i nakonče ili nakoljenče (u [[Vojvodina|Vojvodini]] se javljaju korito, sito i nakonče). Nakonče je najmlađe dijete iz mladoženjine obitelji, kojega mlada tri puta okreće sa željom da i ona ima 'tako lijepo dijete'. Postoje i mlađe, a vjerojatno i neke autohtone tradicije zajedno sa crkvenim elementima. Vjenčanje se odvija u pet ili više faza: to su male zaruke ('' 'malak glaveš' ''), velike zaruke ('' 'golem glaveš' '' ili '' 'godež' ''), vjenčanje, koje zna trajati i po 4 dana sa brojnim obredima u kojima se pije '' 'blaga rakija' ''. Iza vjenčanja još se javljaju neki običaji, kao što su '' 'povratki' '', a to su posjeti mladenaca mladenkinim roditeljima.

'''''Kuhinja'''''

Bugarska nacionalna [[kuhinja]] ima dugu i bogatu kulinarsku tradiciju nastalu pod [[Slaveni|slavenskim]], [[Turci|turskim]] i [[Grci|grčkim]] utjecajem a najpoznatija jela su im na temelju mlijeka i mliječnih proizvoda, raznog povrća ([[paprika]], [[krumpir]], [[krastavac]], [[rajčica]], [[peršin]]), [[jaja]] i mesa. [[Kruh]], [[mlijeko]], [[kiselo mlijeko]] (българско кисело мляко), [[sir]] (poznata feta), [[krumpir]], [[paprika]], [[grah]], [[voće]] i crvena i bijela [[vino|vina]] glavna su bugarska hrana. Kruha Bugari mjesečno po osobi pojedu preko 10 kilogama. Kiselo mliako poznato je kao jogurt, dobiva se pod utjecajem bakterije [[Lactobacterium Bulgaricum]], moguće da je bugarskog porijekla. Najpoznatiji specijaliteti su: razne vrste [[banica (jelo)|banica]] (баница), [[musaka|musake]] (мусака), [[ćevap]]i (каварма, kavarma kebap), sirevi ovčji-[[kačkavalj]] (kашкавал) i kravlji sir сирене ili grčka [[feta]] kod Grka poznat kao φέτα ili kod Makedonaca kao бело сирење ili сирење. Nadalje postoje razne vrste [[salata]], kao [[tarator]] (таратор, mliječna salata ili hladna ljetna juha), [[šopska salata]] i [[snežanka]] (Снежанка), [[jogurt]] sa krastavcima.

==Vidi još==
*[[Bugari u Hrvatskoj]]
*[[Banatski Bugari]]

== Literatura ==
*B. Dimitrov, (2001) Bulgarians - Civilisers of the Slavs, Borina.
*M Veleva & S Dancheva-Blagoeva, Bulgarian National Costumes and Folk Jewellery.
*R Kukudova & K Djenev, Bulgarian Folk Dances.
* Eremian, Suren. [http://www.kroraina.com/armen_ca/map_casia_b.jpg Reconstructed map of Central Asia from ‘Ashharatsuyts’.]
* Shirakatsi, Anania, ''The Geography of Ananias of Sirak (Asxarhacoyc): The Long and the Short Recensions''. Introduction, Translation and Commentary by Robert H. Hewsen. Wiesbaden: Reichert Verlag, 1992. 467 pp. {{ISBN|9783882264852}}
* Bakalov, Georgi. [http://www.protobulgarians.com/Statii%20ot%20drugi%20avtori/Bakalov-1.htm Little known facts of the history of ancient Bulgarians]. ''Science Magazine''. Union of Scientists in Bulgaria. Vol. 15 (2005) Issue 1. (in Bulgarian)
* Dobrev, Petar. ''Unknown Ancient Bulgaria''. Sofia: Ivan Vazov Publishers, 2001. 158 pp. (in Bulgarian) {{ISBN|9546041211}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.motoroads.com/why_bul_culture.html O običajima i kulturi Bugara]
*[http://www.bugari-u-hrvatskoj.com/hrvatski/mainpage_hr.htm Bugari u Hrvatskoj]
*[https://www.britannica.com/place/Bulgaria/People#ref253975 Britannica] Bugari

{{Bugari}}

[[Kategorija:Bugari| ]]
[[Kategorija:Etničke grupe Bugarske|*]]
[[Kategorija:Etničke grupe Turske]]
[[Kategorija:Etničke grupe Ukrajine]]
[[Kategorija:Etničke grupe SAD-a]]
[[Kategorija:Etničke grupe Moldavije]]